Pratite nas

Gospodarstvo

Otvoren 20. Međunarodni sajam gospodarstva – Mostar 2017.

Objavljeno

na

Dvadeseti Međunarodni sajam gospodarstva – Mostar 2017. danas je otvorio svoja vrata, a ove godine okuplja 800 izlagača iz 30 zemalja.

Ovogodišnja zemlja partner je Republika Hrvatska, čiji je premijer Andrej Plenković otvorio ovogodišnju petodnevnu gospodarsku manifestaciju.

U prigodnom govoru istaknuo je kako europski put jamči prosperitetnu BiH, te da će se on za taj put zalagati.

– Budite sigurni da imate prijatelje koji vas vole – kazao je Plenković, ističući kako mu je temeljna zadaća da BiH uhvati priključak za Europskom unijom.

Dodao je kako je Hrvatska do sada u BiH uložila milijardu eura i da je njezin najveći ulagač.

–  Drago mi je da je Hrvatska s milijardu eura nastupila kao prvi ulagač u BiH, što čini 20 posto naših ukupnih inozemnih ulaganja, a to je dovoljan signal koliko nam je BiH važna u nastojanjima da unaprijedimo gospodarsku suradnju – kazao je Plenković, napomenuvši kako su Hrvatska i BiH važni trgovinski partneri te da trgovinska razmjena, vrijedna 1,8 milijardi eura, ima odličnu perspektivu.

– Tome će doprinijeti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji će omogućiti daljnju liberalizaciju trgovine i koji će biti pozitivno iskorišten od svih gospodarskih aktera – kazao je hrvatski premijer.

Govoreći o Mostarskom sajmu, kazao je kako je riječ o jednom najreferentnijih sajmova na jugoistoku Europe koji, i sa svojim bitnim političkim aspektom, doprinosi poboljšanju općeg ozračja suradnje država na ovom području.

– Zadovoljstvo mi je biti u Mostaru, gradu kulture, gradu baštine UNESCO-a, gradu stjecišta više naroda u BiH i gradu u koji uvijek rado dolazim – kazao je Plenković.

Prigodnim govorom na otvaranju Mostarskog sajma obratio se i predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić koji je kazao da, iako su sajamske aktivnosti u regiji u krizi, Mostarski sajam iz godine u godinu napreduje.

– Mostar kao grad može biti ponosan na ovakvu manifestaciju. Mostar je središte cijele regije i jeste grad koji zaslužuje da bude jedan od ključnih simbola po svom kulturološkom i gospodarskom zajedništvu – kazao je Ivanić.

Mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić rekao je kako je Sajam postao vodeća gospodarsko manifestacija u BiH ali i šire, a to dokazuje i ovogodišnja nazočnost lidera iz cijele regije.

– Danas su ovdje i regionalni lideri, što daje nadu da smo na dobrom putu, da Mostar postaje politički važno mjesto za političku i gospodarsku suradnju. Bez suradnje i mira nema stabilnosti, bez stabilnosti nema razvoja i prosperiteta ove regije – rekao je Bešlić.

Direktorica Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru, Dalfina Bošnjak kazala je  kako dolazak visokih gostiju iz regije ukazuje na opravdanost Sajma.

–  Ta činjenica potvrđuje opravdanost našega truda i opredijeljenosti za neumornim obogaćivanjem Sajma – kazala je Bošnjak, istaknuvši kako su iznimno ponosni što je Reublika Hrvatska zemlja partner u jubilarnoj 20. godini održavanja Sajma.

Svečanosti otvaranja nazočili su i brojni državnici iz regije i svijeta, među ostalima, premijer Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović te zamjenik ministra poljoprivrede Kine Qu Dongyu. Oni su, nakon otvorenja, zajedno s najvišim državnim dužnosnicima BiH, obišli sajamski izložbeni prostor.

Mostarski sajam je sajam općega tipa i na njemu se tradicionalno predstavljaju gospodarski subjekti iz gotovo svih grana gospodarstva, među kojima prednjače poljoprivreda, gastronomija, turizam i uslužne djelatnosti, zatim elektroindustrija i IT sektor.

Sastavni dio Mostarskoga sajma su i njegove dvije tradicionalne podsajamske manifestacije: Sajam turizma na kojemu se predstavljaju autohtona domaća vina i turistički potencijali te Sajam knjige i grafičke industrije.

Ono što Mostarski sajam posebno izdvaja od drugih sajmova u regiji su međunarodne konferencije, forumi i radionice. Između ostaloga, planirano je održavanje dvodnevne konferencije Inicijative 16+1 “Jedan pojas – jedan put”, na kojemu će sudjelovati predstavnici 16 zemalja jugoistočne Europe i Kine, zatim konferencija “Komunikacijski sustavi” u okviru koje će biti predstavljena južna trasa koridora 5C, te okrugli stol o maslinarstvu u Hercegovini.

Mostarski sajam održava se u Slobodnoj zoni “Hercegovina”, na više od 30 000 četvornih metara zatvorenoga i otvorenoga prostora.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Najveći gubitnici porezne reforme gradovi u najrazvijenijim dijelovima Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Osim najvećih gradova – Zagreba, Splita, Osijeka, Rijeke i Zadra – najveći gubitnici nove porezne reforme najvjerojatnije će biti mnoge općine i gradovi u gospodarski najrazvijenijim dijelovima Hrvatske, na sjeverozapadu zemlje, u Istri te bogatija mjesta uzduž Jadrana, piše Jutarnji list u subotu.

Kako se očekuje da će porezna reforma ministra Zdravka Marića ujesen biti izglasana u Saboru, od 1. siječnja 2020. svi gradovi i općine izgubit će dio svojih poreznih prihoda jer će radnici mlađi od 25 godina biti u potpunosti oslobođeni poreza na dohodak, a radnici između 26. i 30. godina plaćat će upola manji porez.

Kako se Vlada još lani u korist jedinica lokalne i regionalne samouprave u cijelosti odrekla prihoda od poreza na dohodak, najveći gubitnici u 2020. će biti najveći gradovi, naprosto zbog brojnosti radne snage do 30. godine.

Budući da službenih podataka Vlade o tome koliko točno u Hrvatskoj ima zasposlenih (mirovinskih osiguranika) do 25. a koliko do 30. godine starosti nema, zasad se ne zna ni koliko će točno zbog ukidanja odnosno 50-postotnog smanjenja poreza na dohodak izgubiti sve županije, gradovi i općine u idućoj godini, piše Jutarnji list.

Ministar financija Marić nedavno je rekao samo da je “ukupan broj mladih u toj dobi (do 30. godine života) 370 tisuća, a onih koji su u škarama poreza na dohodak ima 250 tisuća”.

“Službene podatke o tome koliko mlađih od 30 godina prima plaću koja ulazi u porezne škare nažalost nemamo ali napravili smo svoje projekcije gubitka poreznih prihoda za sve gradove i općine. Najoptimističnija procjena govori o gubitku od 700 milijuna kuna, najcrnja o gubitku više od milijardu”, rekao je savjetnik u Udruzi gradova Dario Runtić.

Željko Turk, HDZ-ov gradonačelnik Zaprešića i čelnik Udruge gradova, procjenjuje da će sve jedinice lokalne samouprave ukupno izgubiti oko 600 do 700 milijuna kuna te da će od ministra financija zbog toga najvjerojatnije tražiti kompenzaciju izgubljenih prihoda, piše u subotu Jutarnji list.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Cappelli: Hrvatski turizam u 2019. bilježi rast u skladu s očekivanjima

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski turizam u 2019. bilježi rast u skladu s očekivanjima, izjavio je u srijedu ministar turizma Gari Cappelli, ocijenivši kako je postojeći broj od oko 20 milijuna turističkih dolazaka godišnje realan, a za očuvanje konkurentnosti ključno je ulagati u podizanje kvalitete i infrastrukturu.

“Kad su me prošle godine na londonskom sajmu pitali što se očekuje od turizma, rekao sam da će biti porast za negdje između jedan i tri posto dolazaka i negdje jedan do dva posto noćenja, i mi cijelo vrijeme držimo taj ritam”, rekao je Cappelli gostujući u središnjem dnevniku HRT-a.

U kolovozu je do sada zabilježen porast od oko jedan do dva posto što dolazaka, što noćenja, napomenuo je ministar. Pridoda li se srpanjskoj i kolovoškoj špici sezone predsezona, koja je bila oko šest posto u plusu, te postsezona, koja bi također prema očekivanjima trebala biti dobra, ukupan bi rast mogao biti do tri posto, dodao je.

Smatra kako su rezultati u turizmu tijekom posljednjih nekoliko godina podigli očekivanja rasta, a da je u 2019. zapravo došlo do “normalizacije prometa”. “Prije dvije godine smo imali turista kao i danas. Tada smo govorili da pucamo po šavovima, da mi to ne možemo izdržati, a sad se navodno traži da bude još više turista”, istaknuo je Cappelli, napomenuvši kako je Hrvatska već sad među prve tri zemlje u svijetu s velikim nesrazmjerom između ukupnog broja stanovnika – četiri milijuna – i broja turista, koji je 20 milijuna godišnje.

Da bi održala konkurentnost, Hrvatska mora ulagati u podizanje kvalitete: upravo su objekti s četiri ili pet zvjezdica i najpopunjeniji, istaknuo je nadalje ministar Cappelli, pa tako kampovi s pet zvjezdica bilježe rast prometa za 40 posto, hoteli za dva do tri posto, a porast bilježi i privatni smještaj.

U tom smislu, hrvatska vlada prepoznala je važnost razvoja infrastrukture, te je dosad krenula s investicijama samo u prometnu infrastrukturu vrijednim 20 milijardi kuna, dodao je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati



Sponzori

Komentari