Pratite nas

Gospodarstvo

Otvoren 20. Međunarodni sajam gospodarstva – Mostar 2017.

Objavljeno

na

Dvadeseti Međunarodni sajam gospodarstva – Mostar 2017. danas je otvorio svoja vrata, a ove godine okuplja 800 izlagača iz 30 zemalja.

Ovogodišnja zemlja partner je Republika Hrvatska, čiji je premijer Andrej Plenković otvorio ovogodišnju petodnevnu gospodarsku manifestaciju.

U prigodnom govoru istaknuo je kako europski put jamči prosperitetnu BiH, te da će se on za taj put zalagati.

– Budite sigurni da imate prijatelje koji vas vole – kazao je Plenković, ističući kako mu je temeljna zadaća da BiH uhvati priključak za Europskom unijom.

Dodao je kako je Hrvatska do sada u BiH uložila milijardu eura i da je njezin najveći ulagač.

–  Drago mi je da je Hrvatska s milijardu eura nastupila kao prvi ulagač u BiH, što čini 20 posto naših ukupnih inozemnih ulaganja, a to je dovoljan signal koliko nam je BiH važna u nastojanjima da unaprijedimo gospodarsku suradnju – kazao je Plenković, napomenuvši kako su Hrvatska i BiH važni trgovinski partneri te da trgovinska razmjena, vrijedna 1,8 milijardi eura, ima odličnu perspektivu.

– Tome će doprinijeti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji će omogućiti daljnju liberalizaciju trgovine i koji će biti pozitivno iskorišten od svih gospodarskih aktera – kazao je hrvatski premijer.

Govoreći o Mostarskom sajmu, kazao je kako je riječ o jednom najreferentnijih sajmova na jugoistoku Europe koji, i sa svojim bitnim političkim aspektom, doprinosi poboljšanju općeg ozračja suradnje država na ovom području.

– Zadovoljstvo mi je biti u Mostaru, gradu kulture, gradu baštine UNESCO-a, gradu stjecišta više naroda u BiH i gradu u koji uvijek rado dolazim – kazao je Plenković.

Prigodnim govorom na otvaranju Mostarskog sajma obratio se i predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić koji je kazao da, iako su sajamske aktivnosti u regiji u krizi, Mostarski sajam iz godine u godinu napreduje.

– Mostar kao grad može biti ponosan na ovakvu manifestaciju. Mostar je središte cijele regije i jeste grad koji zaslužuje da bude jedan od ključnih simbola po svom kulturološkom i gospodarskom zajedništvu – kazao je Ivanić.

Mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić rekao je kako je Sajam postao vodeća gospodarsko manifestacija u BiH ali i šire, a to dokazuje i ovogodišnja nazočnost lidera iz cijele regije.

– Danas su ovdje i regionalni lideri, što daje nadu da smo na dobrom putu, da Mostar postaje politički važno mjesto za političku i gospodarsku suradnju. Bez suradnje i mira nema stabilnosti, bez stabilnosti nema razvoja i prosperiteta ove regije – rekao je Bešlić.

Direktorica Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru, Dalfina Bošnjak kazala je  kako dolazak visokih gostiju iz regije ukazuje na opravdanost Sajma.

–  Ta činjenica potvrđuje opravdanost našega truda i opredijeljenosti za neumornim obogaćivanjem Sajma – kazala je Bošnjak, istaknuvši kako su iznimno ponosni što je Reublika Hrvatska zemlja partner u jubilarnoj 20. godini održavanja Sajma.

Svečanosti otvaranja nazočili su i brojni državnici iz regije i svijeta, među ostalima, premijer Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović te zamjenik ministra poljoprivrede Kine Qu Dongyu. Oni su, nakon otvorenja, zajedno s najvišim državnim dužnosnicima BiH, obišli sajamski izložbeni prostor.

Mostarski sajam je sajam općega tipa i na njemu se tradicionalno predstavljaju gospodarski subjekti iz gotovo svih grana gospodarstva, među kojima prednjače poljoprivreda, gastronomija, turizam i uslužne djelatnosti, zatim elektroindustrija i IT sektor.

Sastavni dio Mostarskoga sajma su i njegove dvije tradicionalne podsajamske manifestacije: Sajam turizma na kojemu se predstavljaju autohtona domaća vina i turistički potencijali te Sajam knjige i grafičke industrije.

Ono što Mostarski sajam posebno izdvaja od drugih sajmova u regiji su međunarodne konferencije, forumi i radionice. Između ostaloga, planirano je održavanje dvodnevne konferencije Inicijative 16+1 “Jedan pojas – jedan put”, na kojemu će sudjelovati predstavnici 16 zemalja jugoistočne Europe i Kine, zatim konferencija “Komunikacijski sustavi” u okviru koje će biti predstavljena južna trasa koridora 5C, te okrugli stol o maslinarstvu u Hercegovini.

Mostarski sajam održava se u Slobodnoj zoni “Hercegovina”, na više od 30 000 četvornih metara zatvorenoga i otvorenoga prostora.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Horvat: Filozofija, metodologija i način na koji su se brodovi gradili do danas u Hrvatskoj više ne postoji

Objavljeno

na

Objavio

Filozofija, metodologija i način na koji su se brodovi gradili u Hrvatskoj više ne postoje, izjavio je u srijedu ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat odgovarajući na novinarska pitanja o 3. maju, Uljaniku i jučerašnjem posjetu izaslanstva China Shipbuilding Industry Corporationa (CSIC) 3. maju i Brodarskom institutu.

Na pitanje odustaje li se od ideje brodogradnje kao strateške industrije, Horvat, koji sudjeluje na 42. međunarodnom ICT skupu MIPRO 2019., rekao je da je brodogradnja prije 30-ak godina, u tadašnjem uređenju i državi, kao doprinos sveukupnom gospodarskom rastu bila hvalevrijedna i postotno vrlo respektabilna.

“Danas je ta industrijska grana otprilike 1,8 posto ukupnog BDP-a. Da li graditi strateški interes na nečemu što danas BDP puni na razini od 1,5 posto, a na takav način i toliki novac investirati, prvenstveno iz državnog proračuna, za egzistenciju takve industrije – ja bih vrlo rado čuo i glas javnosti. Pa, ako treba danas raditi nekakve referendume, onda bismo i na taj način mogli pitati javnost je li za kontinuitet takvog modela ili s takvim modelom jednostavno treba prekinuti,” kazao je.

Na upit o modelima za mogući nastavak proizvodnje i dovršetak započetih brodova u 3. maju, koje je predložila Uprava tog brodogradilišta, Horvat je odgovorio da je završetak dvaju brodova u 3. maju, a zatim njihova prodaja brodarima, jedna od perspektiva o kojima Vlada razmišlja. “I u Puli i u Rijeci nalaze se po dva broda u visokoj fazi gotovosti. U ovom trenutku vodimo intenzivne pregovore s Jan de Nulom, za kojeg se u Puli gradi jaružalo, kako bismo spasili državno jamstvo od 124 milijuna eura. Spremni smo investirati iz državnog proračuna do najviše 30 milijuna eura da bi nam se to jamstvo vratilo. S obzirom da smo za brodove koji su u Rijeci platili državna jamstva, osigurati novac za završetak tih brodova, pa ih nakon toga brodarima prodati i jedan dio vratiti u državni proračun, također je jedna od perspektiva o kojima Vlada u ovom trenutku razmišlja,” rekao je.

Govoreći o posjetu kineskog izaslanstva, Horvat je naveo da su Kinezi jučer ponajprije došli pogledati kakva je tehnološka opremljenost Brodarskog instituta te su obišli svih 14 laboratorija, bili u institutu gotovo 4 sata i razgovarali s menadžmentom. Naglasio je da je jučer pokrenuta inicijativa za suradnju Brodarskog instituta i slične institucije, koja u sklopu kompanije najvećeg svjetskog brodara djeluje u Kini.

Horvat je rekao da je prije otprilike mjesec dana slična ekipa bila u Uljaniku, gotovo dan i pol, a u 3. maju su tada bili samo jedno predvečerje. “Ovaj tehnički dio izaslanstva obišao je i 3. maj, konstatirao da je u ovom trenutku tehnološka kondicija u 3. maju daleko veća i prihvatljivija nego u samom Uljaniku. Činjenica je da ovaj, tehnički nivo izaslanstva, nije ovlašten za donošenje bilo kakvih odluka, oni će pripremiti sveobuhvatno izviješće za svoj menadžment, a kakva će u konačnici biti odluka menadženta, siguran sam da će se dogoditi kroz sljedećih nekoliko dana,” naveo je ministar.

Na upit o drugim interesima kineskog izaslanstva, Horvat je odgovorio da je na kraju sastanka dobio maketu male podmornice, da je to jedan od komercijalnih proizvoda te industrije. Naveo je da je divezifikacija onoga čime se ta kompanija bavi postavljena na deset dohodovnih stupova.

“Od 150 tisuća zaposlenih, samo njih 30 tisuća sudjeluje u brodogradnji, a ostali proizvode i sudjeluju u različitim drugim industrijama. Tako da nama u ovom trenutku i na prostoru Uljanika i 3. maja nije samo i isključivi prioritet nastaviti s brodogradnjom. Diverzifikacija proizvodnje moguća je i na jednoj i na drugoj lokaciji, možda u manjem obilku,” kazao je Horvat. “Mora jednostavno postati jasno – filozofija, metodologija i način na koji su se brodovi gradili do danas u Hrvatskoj više ne postoji”, zaključio je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Ispred dvorca Kerestinec 2020. trebala bi početi gradnja Rimac Campusa

Objavljeno

na

Objavio

Tvrtka Rimac Automobili koja je nedavno objavila kako su Hyundai Motor Company i Kia Motors Corporation odlučili uložiti 600 milijuna kuna u kapital te tvrtke kreće u projekt razvoja investicije koja se mjeri između 80 i 100 milijuna eura – u projekt Rimac Campus, objavio je u nedjelju Jutarnji list.

Taj budući prostor, kako navode, bit će središte tvrtke u kojem će raditi više od dvije tisuće ljudi.

Tamo će se smjestiti razvojno-istraživački centar, proizvodnja, testiranje, prostor za edukacije, kinodvorana, bit će i hotel za goste i zaposlenike koji dolaze izvana, vrtići za djecu zaposlenika, restorani, proizvodnja hrane, frizeri, sportski objekti, startup inkubator, ali i golemi park na kojem će zaposlenici, ali i posjetitelji moći slobodno raditi i uživati.

Vlasnik kompanije Mate Rimac želi integrirani objekt, no ne želi otkriti samu lokaciju kampusa, piše Jutarnji list.

Campus će po njegovim riječima biti u blizini Zagreba, nekoliko lokacija je već pogledano, iako je većina onoga što nude lokalni načelnici vrlo limitirana.

“Nije baš neko natjecanje” – objasnio je za Jutarnji list Rimac, koji je uvjeren da bi gradnja mogla početi početkom 2020. godine, a njegov je cilj do kraja 2021. godine završiti ovaj veliki projekt. Mnogo je realnije da će to ipak biti 2022. ili 2023. godina s obzirom na opseg Rimac Campusa, navodi dnevnik.

Jutarnji navodi da bi novi kampus mogao biti u blizini dvorca u Kerestincu te da je Rimac već dao precizne upute arhitektima, a navodno se vodio izgledima središta drugih sličnih tehnoloških kompanija.

(Hina)

 

Mate Rimac: Sedam posto tvrtke dat ću zaposlenicima, od čistačice do direktora

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari