Pratite nas

BiH

Otvoren Arhiv Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH

Objavljeno

na

Foto: Fena

Svečanim presijecanjem vrpce u ponedjeljak je u Mostaru otvoren Arhiv Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH.

Arhiv su otvorili državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Dinko Tandara i ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH Željko Raguž.

Obraćajući se prisutnima, državni tajnik Zvonko Milas kazao je kako je otvaranje arhiva iznimno važno za hrvatski narod te da je i od posebnog interesa za cijelu BiH.

– Sigurno je da će Dokumentacijski centar doprinijeti, zajedno s vrsnim stručnjacima i povjesničarima, svemu onom što će napokon dati do znanja cijeloj hrvatskoj, bosanskohercegovačkoj, europskoj i svjetskoj javnosti kakav se rat ovdje vodio, tko ga je vodio i zbog čega – naglasio je Milas.

Doprinijet će i tome, dodao je, da različite vrste manipulacije neće biti moguće te da događaji iz proteklog rata koji je vođen na prostorima RH i BiH, neće moći biti interpretirani onako kako netko želi.

– Koliki je značaj ovog centra najbolje govori iskustvo Hrvatskog dokumentacijskog centra u RH koji je doprinio da se puno negativnih konotacija i krivih teza otkloni i ispravi, a da optužnice koje su bile kako na domaćim tako i na međunarodnom sudu budu odbačene, i to zahvaljujući upravo radu povjesničara i svemu onome što su prikupljali i saznavali o Domovinskom ratu – ocijenio je Milas.

Ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH Željko Raguž naglasio je kako i hrvatski narod, kao i ostali narodi u BiH, treba imati svoj arhiv o ratu u BiH.

– Vjerujem da će otvaranje arhiva doprinijeti objektivnijem sagledavanju rata na ovom području te dugoročnoj pomirbi među narodima u BiH – poručio je Raguž. Pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Dinko Tandara istaknuo je kako je Ministarstvu hrvatskih branitelja u Republici Hrvatskoj jako bitno arhiviranje i čuvanje sakupljenih materijala, kao i širenje istine o Domovinskom ratu u Hrvatskoj i u BiH te da upravo iz tog razloga to ministarstvo sufinancira Hrvatski dokumentacijski centar.

– Važno nam je da se širi istina o Domovinskom ratu, a to možemo jedino na ovaj način – poručio je Tandara. Inače, izgradnju spomenutog arhiva omogućio je Središnji državni ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske u okviru natječaja za financiranje programa i projekata koji će pridonijeti ostvarenju ciljeva RH prema Hrvatima u BiH. (Fena)

 

Ante Nazor: Zločini nad Hrvatima u BiH medijski su prešućeni ili umanjivani

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Karamatić: Hrvati i Srbi moraju spriječiti da djeca u BIH žive u kalifatu po šerijatskim zakonima

Objavljeno

na

Objavio

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nerijetko pozitivno govori o Hrvatima u BiH, trećem entitetu, Herceg-Bosni i neopravdanom izboru Željka Komšića vežući to za bošnjačku politiku koja bi, kako kaže Dodik, isto radila i sa Srbima ako bi bili u prilici ostvariti dominaciju i na području Republike Srpske.

U jednoj od najnovijih izjava Dodik je kazao kako bi BiH danas bila puno funkcionalnija da se još ranije uredilo da funkcionira kao trodržavna zajednica, odnosno, Republika Srpska, Herceg-Bosna i dio BiH koji bi, kako Dodik navodi, kontrolirali Bošnjaci.

“Mi smo za to da se uvidi da BiH ne može funkcionirati, što je jedino realno. Treba se omogućiti da Hrvati imaju svoj entitet ili državu koja će se zvati Herceg-Bosna. Srpska treba imati status da slobodno odlučuje kuda će se kretati, a Bošnjaci bi se mogli organizirati u preostalom dijelu koji kontroliraju. To mogu nazvati Bosnom i pokušati se koncentrirati oko pomoći muslimanskih zemalja jer bi danas, možda, bili daleko uspješniji”, naveo je, među ostalim, Dodik.

Predsjednik HSS-a u BiH Mario Karamatić kaže za Direktno kako je “sarajevska čaršija” uspjela u onomu što nitko nije mogao zamisliti, a to je, kako navodi, pomirenje Hrvata i Srba.

“Još će puno vode proteći Savom, Koranom i Dravom dok pojedinci u Republici Hrvatskoj shvate zbog čega i kako je politika ‘sarajevske čaršije’ uspjela ono što nitko nije uspio već stoljećima, napraviti od bosanskohercegovačkih Hrvata i Srba bez obzira na nedavni krvavi rat, političke saveznike. Taj savez nije nastao zbog neke velike ljubavi nego za ljutu nevolju. Danas su bh. Hrvati i Srbi bez ikakve dileme predziđe kršćanstva, prva i posljednja crta obrane od revitalizacije Osmanskog carstva i uspostave radikalne islamske države u srcu Europe”, rekao je Karamatić.

Svoj stav on obrazlaže i nedavnom potporom Bakira Izetbegovića Recepu Tayyipu Erdoganu kada je kao jedini europski dužnosnik podržao tursku akciju u Siriji.

“Da je tomu tako zorno svjedoči i to što je, nasuprot stava cijele Europe i zapadnoga svijeta gospodin Izetbegović podržao Erdogana u vezi najnovijih ratnih zbivanja u Siriji, jedini od svih europskih dužnosnika. Onoga dana kada u prvom redu političari u Hrvatskoj ovo budu razumjeli, a nakon toga i političari u EU prestat će bilo kakva potreba za hrvatsko-srpskom suradnjom u BiH i konačno će se tada i bh. Hrvati i Srbi moći početi baviti temama u stilu ‘tko je koga više istrijebio u Drugom svjetskom ratu’, a do tada, imamo istu ili sličnu zadaću, spriječiti da naša djeca žive u kalifatu po šerijatskim zakonima”, ocijenio je Karamatić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

26. Obljetnica razmjene hrvatskih zatočenika iz logora Športska dvorana u Konjicu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata u BiH / Logor u Konjicu

Na današnji dan prije 26 godina izvršena je razmjena hrvatskih logoraša iz logora Športska dvorana na Musali u Konjicu.

Logor Športska dvorana na Musali u Konjicu bila je samo jedan od preko četrdeset i više evidentiranih logora i mjesta zatočenja Hrvata sa područja općine Konjic i samog grada Konjica.

Prema izvršenoj kategorizaciji spada u jedan od jedanaest koncentracijskih logora na području Federacije BiH u proteklom Domovinskom ratu i jedan od tri koncentracijska logora na području Hercegovine (Logor IV. Osnovna škola u Mostaru i logor Muzej u Jablanici).

Status logora ovo mjesto dobilo je 10. svibnja 1992. godine kada su postrojbe muslimanskog TO-a, u dvoranu zatvorili osam srpskih civila iz Idbra koji su zarobljeni dan ranije.

Športska dvorana poznata je i kao jedan od rijetkih logora u kojem su istodobno uzničke dane provodili Hrvati i Srbi sa područja općine Konjic.

”Logor su osnovali najviši muslimanski politički i vojni predstavnici, a glavnu riječ vodio je nelegalni predsjednik Ratnog predsjedništva općina Konjic, Jablanica i Prozor dr. Safet Ćibo koji je sam donosio odluke o zatvaranju i puštanju zatočenika”, stoji u priopćenju Hrvatske udruga logoraša Domovinskog rata u BiH.

Za Logor Športske dvorana na Musali u Konjicu, Sud BiH je 17.04.2015.godine osudio Ibru Macića za kazneno djelo Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz članka 142. stav 1. Kaznenog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ)i izrekao zatvorsku kaznu od 10.godina uz utvrđenu bitno smanjenu uračunljivost u trenutku počinjenja djela.

Sud BiH je prvostupanjskom presudom 17.11.2017. godine upravnika logora Edhema Žilića osudio za Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz članka 142. stav 1. Kaznenog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije SFRJ na zatvorsku kaznu od devet (9) godina, da bi Apelacijsko vijeće Suda BiH dana 25.05.2018.presudom usvojilo žalbu tuženog i preinačilo odluku o kaznenoj sankciji te smanjilo zatvorsku kaznu na šest (6) godina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari