Pratite nas

Otvoren Sarajevo Film Festival

Objavljeno

na

Ceremonijom u Narodnom pozorištu Sarajevo sinoć je počelo 20. izdanje najveće regionalne filmske smotre – Sarajevo Film Festivala, koji će do 23. kolovoza obogatiti kulturnu scenu nizom filmskih ostvarenja te brojnim drugim sadržajima.

Tijekom sljedećih devet dana poklonici sedme umjetnosti imat će priliku uživati u 247 filmova iz 60 zemalja svijeta, selekciji najboljih ostvarenja regionalne i svjetske kinematografije.

Brojne goste i zvanice u Narodnom pozorištu pozdravio je domaćin večeri, bh. glumac Adnan Hasković, podsjetivši da je Sarajevo Film Festival osnovan 1995. godine, kada je u opkoljenom Sarajevu prikazano 37 filmova. Od tada do danas, Festival je publici donio čak 3.092 filma.

Direktor SFF-a Mirsad Purivatra naglasio je da se rođendani uvijek slave s prijateljima, a i večeras su u velikom broju došli da obilježe 20. godinu Festivala. Oni su, kazao je, dali veliki doprinos razvoju SFF-a.

On je ujedno Počasno srce Sarajeva za doprinos filmskoj umjetnosti i strastvenoj podršci razvoju Festivala uručio istaknutoj dizajnerici Agnes B., koja je i autorica idejnog rješenja nagrade.

”Hvala velika za nagradu. Bila sam jako ljuta kada sam dizajnirala Srce Sarajeva zbog četiri godine opsade ovog grada i rata u BiH. Jako volim Sarajevo Film Festival i Sarajevo”, istaknula je ona.

Selektorica Natjecateljskog programa SFF-a Elma Tataragić podvukla je da će ljubitelji filma ove godine imati priliku pogledati 51 film u Natjecateljskom programu u tri kategorije – igrani, kratki i dokumentarni.

”U Natjecateljskom programu igranog filma bit će prikazano devet filmova, a bit će otvoren filmom “Cure – život druge” Andree Štake. Nekoliko filmova bit će prikazano izvan konkurencije, dok su tu i tri gala projekcije”, kazala je ona.

Nakon službenih obraćanja predstavnika Festivala, uslijedila je gala projekcija filmskog omnibusa “Mostovi Sarajeva”, jednog od tri filma kojima je sinoć na tri lokacije otvoren ovogodišnji SFF.

Otvaranju Festivala prethodila je svečanost na crvenom tepihu ispred Narodnog pozorišta, kojim su večeras prošle mnoge istaknute osobe iz svijeta filma.

Festival će biti završen 23. kolovoza dodjelom nagrada Srce Sarajeva u nekoliko kategorija.

Veliku pažnju na ceremoniji otvaranja izazvale su Sabina Šabić, izvršna producentica Sarajevskog ratnog teatra, i njezina kći Sara. One su se na crvenom tepihu pojavile u haljinama napravljenim od palestinske zastave.

“Željele smo pri prvom pojavljivanju na crvenom tepihu poslati poruku mira koja nam svima treba. U svakom trenutku trebamo isticati nepravdu. Ratovi u Palestini i Siriji tiču se svih nas, a ja i Sara smo svojim izgledom željele poslati tu poruku”, kazala je Sabina za Klix.ba i dodala da su reakcije na njihove haljine bile pozitivne.

 

FENA

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gluposti

Takozvanim antifašistima na tzv. Partizanskom groblju oteto cvijeće

Objavljeno

na

Objavio

Grupa maskiranih osoba napala je jutros na tzv. Partizanskom groblju u Mostaru delegacije UABNOR-a i SDP-a koje su došle položiti cvijeće povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine. Ljudevit Marić glasnogovornik MUP-a HNŽ-a za Bljesak.info je potvrdio kako je došlo do verbalnog napada na pripadnike UABNOR-a i SDP-a.

”Grupa osoba s kapuljačama napala je verbalno članove koji su došli položiti cvijeće. Incident se dogodio jutros oko deset sati, no brzom intervencijom uspjeli smo zaštiti članove UABNOR-a i SDP-a”, kazao je Marić, ističući kako se ovo javno okupljanje nije najavilo, piše Bljesak.info.

Službeno okupljanje i polaganje cvijeća najavljeno je za sutra, 25. studenog, no članovi koji su danas polagali cvijeće, no policija nije bila na mjestu događaja za vrijeme polaganja jer inicijatori nisu najavili ovo javno okupljanje, pojasnio je Marić. Novinska agencija Patria piše kako su ‘maskirani huligani mostarskim antifašistima oteli cvijeće i vrijeđali ih’.

Iz delegacije UABNOR-a istaknuli su za agenciju Patria da su u prvi mah pomislili kako se radi o grupi mladića koji su došli da im se pridruže u obilježavanju jednog ovakvog dana, ali ubrzo su shvatili da se radi o, kako su kazali, najobičnijim crnokošuljašima, koji su antifašistima poručili ”da partizani ovdje ne mogu biti”.

Zastupnica u Skupštini HNŽ Vesna Saradžić iz SDP-a kazala je za NAP da je danas svjedočila pravom fašističkom napadu na dan kada se treba odati počast svim onima koji su u državnost ove zemlje ugradili svoje živote. ”Danas je trebala biti vijest da je položeno cvijeće na Partizansko groblje, a vijest je da je oteto cvijeće. To je strašno. Svjedočimo da se fašizam ponovo budi u cijelom svijetu, a evo vidimo i kod nas.”

Ovakve stvari ne priliče jednom demokratskom i civilizovnom svijetu i svi zajedno moramo ustati protiv ovakvih pojava ”, kazala je Saradžić. Predsjednik Udruge boraca i antifašista NOR-a Mostar Sead Đulić je nakon incidenta pozvao policiju, piše NAP.

Đulić je poručio da današnji napad nije ništa drugo nego rezultat politike Dragana Čovića i HDZ-a koji su “stvorili takav ambijent da u Mostaru cvjetaju samo fašizam i neofašizam. “, prenosi Bljesak.info

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Predsjednica: Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak da Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica, jer je to njezina obaveza, ali i zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda.

“Hrvatska vas nije zaboravila, ali zasigurno možemo i moramo učiniti još i više. Danas, kada smo suverena i samostalna država, tako se moramo i ponašati prema zaštiti identiteta i interesa pripadnika hrvatskoga naroda izvan hrvatskih državnih granica. To je naša obveza, ne samo kao dug prema prošlosti, nego još više kao zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda”, poručila je Grabar-Kitarović otvarajući 23. Forum hrvatskih manjina na temu “Tradicijska kultura u hrvatskim manjinskim zajednicama – prošlost, sadašnjost i budućnost”.

Forum je organizirala Hrvatska matica iseljenika (HMI), a nazočili su mu i izaslanik premijera i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas, predstavnici institucija i udruga hrvatskih manjina iz Italije, Srbije, Slovenije, Mađarske, Austrije i Slovačke te predstavnici diplomatskog zbora zemalja u kojima naše manjine žive.

Istaknuvši kako je odnos između domovinske i iseljene Hrvatske u žarištu njezine politike od početka mandata, Grabar-Kitarović rekla je i da je to jedno od područja državne politike za koje moramo imati izoštren senzibilitet i u kojemu trebamo pokazati maksimalno jedinstvo.

“Stoga želim dati potporu i poticaj svima koji izravno rade na tom području, u čemu Hrvatska matica iseljenika ima važnu i neizostavnu ulogu”, kazala je.

Naglasila je i da među hrvatskim iseljeništvom, čiji se broj procjenjuje na najmanje tri milijuna, hrvatske manjine u europskim državama pripadaju najstarijem valu iseljavanja. Pritom, ponegdje je prisutnost Hrvata, primjerice u Gradišću ili Moliseu, duga najmanje petsto godina, dok je, primjerice u Boki kotorskoj, gdje su Hrvati posve autohtoni, dulja od tisućljeća.

Grabar-Kitarović istaknula je i važnost očuvanja tradicijske kulture Hrvata u pojedinim zemlja, napominjući da je ta baština izvanredno vrijedna, ne samo zbog svoje raznolikosti i identitetske važnosti, nego i stoga što tradicijski običaji kućnoga i društvenoga života, kako vjerski, tako i svjetovni, često čuvaju vrlo stare jezične i materijalne sadržaje, pa i neke koje više ne nalazimo u Hrvatskoj ni u BiH.

Naglasila je i značaj hrvatskog iseljeništva u jačanju gospodarske, kulturne i političke suradnje između domicilnih država i Hrvatske. Pozvala je i hrvatsku diplomaciju da pojača napore kako bi u državama u kojima hrvatska nacionalna manjina još nema status priznate nacionalne manjine dobila takav status na visini dobrih europskih standarda, a ako je moguće i više tj. na razini koju nacionalne manjine uživaju u Hrvatskoj.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske pokušava riješiti najveće izazove, rekao je Milas navevši da je u Austriji prioritet učinkovita implementacija članka 7 Državnog ugovora Austrije iz 1955. godine koji se odnosi na uporabu jezika, u Bugarskoj bolja organiziranost zajednice, u Crnoj Gori briga o Bokeljskoj mornarici i drugoj vrijednoj kulturnoj baštini, dok se u Češkoj zalažu za završetak Hrvatskog doma Moravskih Hrvata u Jevišovki, a u Italiji vode brigu o manjinskom statusu kao i u Makedoniji.

Kako je istaknuo, na Kosovu se zalažu za opstojnost Hrvata nakon više od šest stoljeća života na tim prostorima, u Mađarskoj za obnovu i proširenje Hrvatskog kazališta.

Navodeći kako su prava Hrvata u Rumunjskoj na dobroj razini ali se suočavaju s iseljavanjem stanovništva, Milas je rekao i da se u Slovačkoj treba pronaći trajno rješenje za smještaj hrvatskih kulturnih institucija, a u Sloveniji, nažalost, Hrvatima nije priznat manjinski status. U Srbiji bi, naglasio je, trebalo osnovati katedru hrvatskog jezika te osigurati predstavničko zastupanje Hrvata na svim razinama.

Napominjući kako Hrvatska pridaje veliki značaj manjinama, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika (HMI) Mijo Marić istaknuo je da HMI već 66 godina nastoji poboljšati položaj manjina i unaprijediti odnose s većinama, kako bi se manjine osjećale sigurno. (Hina)

Hrvatska predsjednica poziva na Pantovčak Hrvate iz BiH

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari