Pratite nas

Iz Svijeta

Otvorena birališta u Škotskoj, ishod referenduma neizvjestan

Objavljeno

na

Otvorena su birališta na povijesnom škotskom referendumu na kojem će 4,3 milijuna Škota s pravom glasa birati hoće li živjeti u samostalnoj državi ili ostati u tri stoljeća dugoj zajednici Ujedinjenog Kraljevstva.

Ispitivanja javnog mišljenja pokazuju da će rezultati odgovora na pitanje “Treba li Škotska biti neovisna država?” biti neizvjesni do samoga kraja. Prema posljednjim anketama objavljenim u srijedu navečer, tijesna većina škotskih glasača je za ostanak Škotske u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Glasovat će se na 2,608 glasačkih mjesta diljem Škotske od 7 do 22 sata po lokalnom vremenu (od 8 do 23 po srednjoeuropskom), a rezultati se očekuju u petak ujutro.

Glasovi će se prebrojavati posebno u svakom od 32 škotska upravna područja te će uključiti i oko 800 tisuća glasova predanih putem pošte. Riječ je o najvećem broju registriranih “poštanskih birača” u povijesti Škotske, što pokazuje veliko zanimanje javnosti za referendum i ukazuje na velik odziv na dan glasovanja.

U otvorenom pismu biračima, škotski premijer Alex Salmond izjavio je da referendum predstavlja “najveći i najvažniji trenutak koji ćemo ikad imati”. Poručio je biračima da ignoriraju “sve očajnije i sve apsurdnije horor priče” Downing Streeta i da vjeruju u sebe.

“Probudite se u petak u boljoj zemlji. Probudite se znajući da ste to ostvarili”, poručio im je Salmond.

grassy-knollAlistar Darling, bivši britanski ministar financija koji vodi kampanju unionista, kaže da bi izglasavanje neovisnosti bila “tragedija” te da je bilo dosta ružnih stvari u kampanji za neovisnost.

Odbacivanje neovisnosti ponudit će “bržu, sigurniju i bolju promjenu unutar Ujedinjenog Kraljevstva nego godine prepirki koje će uslijediti ako sutra izglasamo odlazak”, istaknuo je.

Najveće rasprave u kampanji vodile su se oko nekoliko ključnih pitanja: hoće li Škotska biti članica EU-a, što će se dogoditi s nacionalnim javnim zdravstvenim sustavom (NHS), kako će se podijeliti britanski dug i kako će biti riješeno pitanje funte, može li škotska ekonomija živjeti od eksploatacije nafte u Sjevernom moru i što bi škotska neovisnost značila za britanski nuklearni arsenal i NATO.

U potezu koji je interpretiran kao paničan, britanski premijer David Cameron i još dvojica čelnika glavnih stranaka u Westminsteru obećali su “nove, velike ovlasti” Škotskoj ako donese odluku protiv neovisnosti.

Britanski premijer Cameron u Škotskoj je bio u ponedjeljak i rekao da će mu “srce puknuti” ako Škotska ode. Njegov posjet bio je posljednji pokušaj da brojne neodlučne Škote uvjeri da odbace neovisnost. Procjenjuje se da više od 500.000 od četiri milijuna birača još ne zna kako će glasovati na referendumu.

“Nemojte razmišljati na način ‘Frustriran sam politikom, pa ću otići’. Ako me ne volite, ja neću ovdje biti zauvijek. Ako ne volite ovu vladu, ni ona neće tu biti zauvijek. Ali ako napustite Britaniju, to će biti zauvijek”, kazao je Cameron. “Glavom i srcem i dušom, želimo da ostanete”.

I britanska kraljica Elizabeta II. ovaj tjedan je prvi i jedini put u javnosti komentirala referendum, ustvrdivši da Škoti trebaju “pažljivo razmisliti” o tome kako će glasovati iako je oni namjeravaju zadržati kao kraljicu i ako postanu neovisni.

Referendum je stavio Škotsku u središte svjetske pozornosti, istaknuo je škotski biskup John Keenan iz Paisleya dodavši da je osobno iznenađen “blizinom” postotaka onih koji se izjašnjavaju za samostalnost i onih koji žele ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Biskup Keenan je posebno zahvalan što različitost mišljenja onih “za” i onih koji su “protiv” nije dovela do nasilja premda se podijeljenost oko referendumskog pitanja osjeća čak i unutar obitelji. Pitanje vjere ili Crkve nije bilo dio rasprava uoči referenduma, a biskup Keenen je istaknuo da činjenica da se vjera jedva spominje u 600 stranica nacrta za neovisnost izazvala razočaranje među kršćanskim Crkvama. (hina/kamenjar.com)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Putin će se kandidirati kao nezavisni predsjednički kandidat

Objavljeno

na

Objavio

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak da će se na predsjedničkim izborima u ožujku natjecati kao nezavisni kandidat.

Putin (65) rekao je na tradicionalnoj godišnjoj konferenciji za novinare kako se nada da će ga poduprijeti više političkih stranaka.

“Ruski politički sustav mora biti kompetitivan, no oporba nema jakog protukandidata jer samo puno viču, a malo toga nude narodu”, istaknuo je Putin.

Čovjek koji je kao premijer i predsjednik na vlasti već gotovo dva desetljeća želio bi dobiti još jedan šestogodišnji mandat na izborima 18. ožujka.

Ruski lider zadržao je popularnost u zemlji posljednjih godina, unatoč ekonomskim poteškoćama i rastućim napetostima sa Zapadom.

Prema posljednjim anketama, Putina podupire 80 posto građana pa se na izborima očekuje njegova uvjerljiva pobjeda.

Tradicionalna konferencija za novinare pred kraj godine poznata je po tome što zna trajati tri i više sati.

Govoreći o prioritetima u budućnosti, Putin je nabrojao infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje, visoku tehnologiju, povećanje produktivnosti rada i plaća.

“Političko okružje, kao i ono gospodarsko, mora biti kompetitivno. Težit ću tome da imamo uravnoteženi politički sustav”, rekao je.

Istaknuo je da zapadne sankcije zbog uloge Rusije u Ukrajini nisu jako utjecale na cijenu nafte, “ali ipak jesu”.

“Prevladali smo dva gospodarska šoka, oštar pad cijene energije i vanjska ograničenja ili tzv. sankcije”, naglasio je Putin.

“Naše gospodarstvo počelo se sve više oslanjati na domaću potražnju, što je ključno za ekonomiju”, dodao je. (HINA)

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Europarlamentarci o zabrani nacističkih i fašističkih simbola i slogana u čitavoj EU

Objavljeno

na

Objavio

Predstavnici Vijeća EU-a i Europske komisije te zastupnici Europskog parlamenta u srijedu su izrazili zabrinutost širenjem mržnje u europskim društvima praćenim isticanjem nacističkih i fašističkih simbola, a zastupnici iz zemalja srednje i istočne Europe isticali su i pitanje komunističkog znakovlja.

Rasprava plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu o zabrani nacističkih i fašističkih simbola i slogana u čitavoj EU održana je na inicijativu Ivana Jakovčića, IDS-ova europarlamentarca koji očekuje da se takva zabrana uskoro zakonski regulira na europskoj razini.

Jakovčić je uoči rasprave u razgovoru s hrvatskim novinarima u Strasbourgu obrazložio kako je inicijativa usmjerena na nacističke i fašističke simbole jer danas “objektivno nemamo neku veliku revitalizaciju” pobornika komunizma, ali zato “svjedočimo usponu ekstremne desnice u Europi”.

Njegova je inicijativa stoga usmjerena na simbole nacističke i fašističke ideologije koja je aktualnija prijetnja, objasnio je Jakovčić te dodao kako se osobno ne protivi i raspravi i o drugim totalitarnim sustavima, poput komunizma.

Šuica i Tomašić o komunizmu

Dubravka Šuica, (HDZ/EPP) je kazala da su za razliku od kolega iz zapadne Europe, u Hrvatskoj još svježa sjećanja na totalitarni režim koji nije bio ni fašistički ni nacistički, ali se itekako obračunavao s neistomišljenicima, pojedincima i skupinama koje je smatrao prijetnjom samome sebi.

“Novija povijest svijeta govori o milijunima smrti direktno ili indirektno povezanih upravo s komunističkim režimima i njihovi simboli jednako su neprihvatljivi u Europi 21. stoljeća kao i fašistički i nacistički”, kazala je Šuica.

“Naravno da se protivim svim totalitarističkim simbolima i sloganima. Stoga, žalim što u ovom naslovu današnje točke dnevnog reda, vi predlagatelji niste uključili i komunizam”, dodala je.

Poručila je da “ne postoji totalitarni režim koji zaslužuje biti amnestiran samo zato što pobjednici pišu povijest”.

“Europa, pa tako i europska Hrvatska s jednakom osudom trebaju gledati na sve režime koji su provodili ili provode diskriminaciju po bilo kojoj osnovi, koji su odgovorni za političke progone, pojedinačna ili masovna ubojstva te represiju nad osnovnim pravima i slobodama”, zaključila je.

Ruža Tomašić, iz Europskih konzervativaca i reformatora (ECR), kazala je da “nacistički i fašistički simboli ne smiju biti dobrodošli u javnom prostoru i moramo učiniti sve kako bi građani u potpunosti postali svjesni grozota koje ta ideologija predstavlja i odrekli se njezina naslijeđa”.

“Isto treba učiniti i s komunističkim naslijeđem koje se nažalost nerijetko slavi i propagira u ovom Domu. Pod fašizmom i nacizmom pobijeno je 17 milijuna ljudi, a pod komunizmom 90 milijuna”, kazala je Tomašić.

Sličnog je mišljena i češki zastupnik Marek Jurek, (ECR), koji smatra da se ne radi “o iskrenoj raspravi” jer se u njoj ne govori i o srpu i čekiću.

Michaela Šojdrova, (EPP), izrazila je zabrinutost veličanjem nacizma i fašizma te pozvala na bolje obrazovanje mladih koji “nemaju iskustva s fašističkim i komunističkim ideologijama”.

Poljska zastupnica Roza Grafin von Thun Und Hohenstein, (EPP), kazala je da se radi o simbolima koji nas podsjećaju na noćne more tridesetih godina 20. stoljeća i na židovska geta, izrazivši razočaranje “što ih ponovo moramo gledati”.

“Pozivam na zabranu neonacističkih organizacija (…) Od riječi do djela je kratak put”, kazala je Hohenstein.

Stelios Kouloglou, iz Ujedinjene europske ljevice i Nordijske zelene ljevice (GUE/NGL), smatra da bi zabrana bila tek “simbolička gesta” te da se treba pozabaviti “renesansom tog fenomena”, tj. politikom strogih mjera štednje i socijalnom nepravdom zbog čega se potlačeni radnici okreću desnici.

Njegova kolegica, Talijanka Eleonora Forenza, traži potpunu zabranu spomenutih simbola, a na usporedbe svastike i srpa i čekića odgovara da je “Crvena armija ta koja je oslobodila Europu od nacizma i fašizma”.

Njemački nezavisni zastupnik Udo Voight smatra da “snažna demokracija prihvaćanjem zabrana pokazuje slabost”. “Zabrana stvara nove totalitarizme. Možete imati punu slobodu ili nikakvu”, kazao je Voight.

EP je u više navrata raspravljao o iskustvima Europe s ekstremističkim ideologijama, a 2005. su članice iz bivšeg komunističkog bloka nakon ulaska u EU odmah zatražile zabranu isticanja komunističkih simbola na europskoj razini, što nije prihvaćeno.

(Hina/Kamenjar.com)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari