Pratite nas

Iz Svijeta

Otvorena birališta za parlamentarne izbore u Mađarskoj

Objavljeno

na

Foto: Reuters

Mađari su počeli u nedjelju glasovati na parlamentarnim izborima na kojima je dosadašnji premijer Viktor Orban veliki favorit za treći mandat zaredom na čelu vlade.

Približno 7,9 milijuna Mađara pozvano je na birališta koja su otvorena u 6 sati, a radit će do 19 sati. U nedostatku anketa na izlasku s birališta, prvi privremeni rezultati bit će poznati tek kasnije u nedjelju navečer.

Nacionalna-konzervativna stranka Fidesz mađarskog čelnika čini se sigurni pobjednik, po analitičarima. Pripisuje joj se prednost od 20 do 30 postotnih poena u anketama, a pogoduje joj glasovanje u jednom krugu koje kombinira jednostavnu većinu po okrugu i proporcionalnu.

Od 199 zastupnika, 106 će biti izabrano izravno iz izbornih jedinica, a preostala 93 proporcionalno sa stranačkih lista.

Dvotrećinska većina

Najveća nepoznanica odnosi se na stopu sudjelovanja i opseg obećane pobjede.

Orban koji je usredotočio svoju kampanju na migracijsku prijetnju, pobijedio je 2010. i 2014. s dvotrećinskom većinom u parlamentu i sada je pitanja hoće li koalicija njegove stranke Fidesz i Kršćansko-demokratske narodne stranke (KDNP) ponoviti taj uspjeh što bi omogućilo da mijenja ustav kao i nakon izbora 2010.

Mađarske oporbene stranke i Orbanovi kritičari kažu da je do 2013. on iskoristio tu ovlast da prilagodi izborni sustav Fideszu. Stranka je godinu dana poslije uvjerljivo pobijedila na izborima.

Oporba, koja je podijeljena, u kampanji je osuđivala klijentelizam, raspad javnih službi i nedovoljnu kupovnu moć, usprkos najnižoj stopi nezaposlenosti (3,8 posto).

Orban je u kombinaciji sa snažnim utjecajem na javno mnijenje putem državnih i privatnih medija naklonjenih vladi, izgradio čvrste temelje da još produži svojih osam uzastopnih godina na vlasti, uz mandat koji je odradio od 1998. do 2002.

Aduti su gospodarski rast i protuimigrantska retorika

Aktualni premijer može se pohvaliti solidnim gospodarskim pokazateljima: Mađarska je 2018. rasla osmu godinu zaredom po stopi od četiri posto. Inflacija je također pod kontrolom, a nezaposlenost se kreće oko 3,8 posto.

No Orbanova popularnost najviše počiva na njegovu protivljenju imigraciji, posebno muslimana.

“Migracija ugrožava našu sigurnost, naš način života i kršćansku kulturu”, poručuje mađarski premijer koji redovito upozorava da će Zapad propasti, a Europa postati  većinski muslimanska ako europske zemlje ne poduzmu preventivne mjere.

Unatoč kritikama iz Bruxellesa koji Budimpešti prijeti kaznama zbog nepoštivanja migrantskih kvota, Mađari Orbana većinom podržavaju, a njegov je put uzor za protuimigrantske struje u istočnoj i srednjoj Europi.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Papa kritizirao zemlje koje ne žele prihvatiti izbjeglice

Objavljeno

na

Objavio

Papa Franjo je u subotu u litavskom glavnom gradu Vilniusu, gdje je počeo svoju četverodnevnu turneju po baltičkim zemljama, osudio europske zemlje koje ne žele prihvatiti izbjeglice, pohvalivši “toleranciju i gostoprimstvo” Litavaca.

Označio je tu većinom katoličku zemlju kao primjer međunarodnoj zajednici i posebno Europskoj uniji. Njegove su se kritičke riječi odnosile prvenstveno na zemlje Višegradske skupine (Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka) čije vlasti nisu htjele primiti na svoj teritorij izbjeglice i ekonomske migrante pristigle masovno u Grčku i Italiju.

U govoru pred litavskim vlastima i diplomatskim zborom, okupljenima pred predsjedničkom palačom, Papa je spomenuo “glasove koji siju podjelu i sukobljavanje”, stvarajući nesigurnost ili sukobe, ili “naglašavaju da je jedini mogući način jamstva sigurnosti i preživljavanja kulture u naporu oko eliminiranja, brisanja ili protjerivanja drugih”.

U tom smislu, nastavio je on, “vi, Litavci, vi imate originalnu izreku: ‘prihvatiti razlike’. Dijalogom, otvaranjem i razumijevanjem, razlike mogu postati most koji spaja istok i zapad Europe”.

Papina četverodnevna turneja odvest će ga u ponedjeljak u većinski protestantsku Latviju te u utorak u Estoniju, u kojoj većina građana nisu vjernici.

Papa voli pružiti ruku najmanjim katoličkim zajednicama na planetu, izražavajući istodobno bliskost s ostalim kršćanskim religijama.

Njegovo 25. putovanje u inozemstvo unaprijed se smatra neproblematičnim, nakon akrobatskog vikenda krajem kolovoza u Irskoj, obilježenog prosvjedima zbog seksualnog zlostavljanja klera.

Papu Franju optužio je talijanski crkveni vjerodostojnik da je dugo svjesno zanemarivao djelovanje utjecajnog američkog kardinala Theodorea McCarricka, na kraju smijenjenog u srpnju zbog starog seksualnog zlostavljanja nad jednim adolescentom.

Iako pritisnut brojnim glasovima Crkve da se izjasni, šef 1,3 milijardi katolika nije se izjasnio prije putovanja u baltičke zemlje.

No, uoči odlaska za Vilnius, papa Franjo morao je opet objaviti dvije nove ostavke čileanskih biskupa.

U utorak će njemačka crkva objaviti službeno izvješće, čiji su dijelovi već procurili u tisak, o tome kako je najmanje 3677 djece bilo žrtvom seksualnog zlostavljanja za koje je odgovorno 1670 pripadnika klera između 1946. i 2014. godine.

Papa će se posebno u subotu susresti s mladima Litavcima rođenima nakon nezavisnosti, na trgu ispred katedrale u Vilniusu.

Litva i ostale baltičke zemlje doživjele su brz gospodarski razvoj ali i pojavu društvenih nejednakosti te masovnu migraciju mladih prema Zapadu koja predstavlja ozbiljan problem.

Važan trenutak očekuje se u nedjelju kad će se Papa ići pomoliti ispred spomenika žrtvama geta u Vilniusu.

Do 1940. Litva je bila domovina više od 200.000 Židova a Vilnius, zbog njegova duhovnog utjecaja, prozvan je Jeruzalemom Sjevera. Gotovo su svi smrtno stradali tijekom nacističke okupacije između 1941. i 1944. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

AfD druga najjača stranka u Njemačkoj

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Alternativa za Njemačku (AfD) prvi put je u anketama pretekla vladajuću Socijaldemokratsku stranku Njemačke (SPD) i trenutno je druga najjača politička stranka u toj zemlji, prema ispitivanju javnog servisa ARD objavljenom u petak koje istodobno pokazuje pad popularnosti demokršćana kancelarke Angele Merkel.

„Da se sljedeće nedjelje održavaju savezni izbori demokršćanska Unija CDU/CSU osvojila bi 28 posto glasova što je najslabiji rezultat otkako se od 19967. provodi to ispitivanje. SPD bi osvojio 17 posto, a AfD 18 posto glasova što je dosad najbolja vrijednost za ovu stranku“, stoji u ispitivanju Deutschlandtrend što ga za potrebe javnog servisa ARD provodi institut Emnid.

Od posljednjeg ispitivanja prije dva tjedna AfD je ojačao za dva posto, a stranke vladajuće koalicije Unija CDU/CSU i SPD izgubile su po jedan posto glasova.

Na četvrtom mjestu s 15 posto je stranka Zeleni, a slijedi je Ljevica s 10 te liberali iz FDP-a s 9 posto glasova.

Daljnji pad popularnosti stranaka vladajuće koalicije povezuje se s uzastopnim nesuglasicama unutar stranaka vlade.

Posljednji slučaj odnosi se na svađu zbog ravnatelja Ureda za zaštitu ustavnog poretka Hans-Georga Maassena koji je bio prisiljen napustiti svoje mjesto zbog spornih izjava u kojima je relativizirao neonacističke izgrede u Chemnitzu, ali je na inzistiranje ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera (CSU) premješten na utjecajniju dužnost državnog tajnika unutar ministarstva unutarnjih poslova.

Ispitivanje je pokazalo i nezadovoljstvo radom samog ministra Seehofera jer 59 posto ispitanika smatra da je on loše kadrovsko rješenje za ministra unutarnjih poslova.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari