Pratite nas

Otvorena Sarajevska obilaznica

Objavljeno

na

Zbog Sarajevske obilaznice, uz svojih 20-ak milijuna eura, BiH se zadužila još najmanje 90 milijuna eura.

Dionica Sarajevo sjever-Sarajevo zapad na Sarajevskoj zaobilaznici. 10 mjeseci rada, 9 novih kilometara moderne autoceste i 36,8 mil KM manje u kasi Javnog poduzeća Autoceste FBiH

Prvi automobili proći će večeras Sarajevskom zaobilaznicom, a najvažniji dio te prometnice, poslije 10 godina planiranja, projektiranja i izgradnje, bit će pušten u uporabu.

Iako duga svega devet kilometara, zaobilaznica će skratiti put kroz centralnu Bosne i Hercegovine prema jugu, te poštedjeti putnike prometnih gužvi u glavnom gradu, prije svega na Stupskoj petlji.

Upravo su tim putom, osim građana Sarajeva, do sada morali proći svi koji sa sjevera putuju na jug Bosne i Hercegovine, a to je značilo duže putovanje i mučno čekanje u koloni, ponekad i satima.

„Užasno mnogo vremena. To je u posljednjih 10 godina ovdje uvijek katastrofa! Dok dođeš od Ilijaša do kraja Stupa – pola sata tamo, pola sata ovamo. Zaobilaznica će pomoći ljudima što iz Zenice putuju za Mostar, a nama neće ništa. Nadamo se da će će rasteretiti“, kaže sarajevski taksista Nedžad Pašić.

Nema pristupnih cesti

Al Jazeerina reporterka Nataša Krstin javlja da će se, otvorenjem Sarajevske zaobilaznice, dionica od silaska sa autoceste Zenica-Sarajevo do Vlakova prelaziti za desetak minuta bez potrebe ulaženja u grad.

Šef projekta u Javnom preduzeću „Autoceste“ Taner Šan objašnjava kako su posljednji dio, dug tri kilometra, izgradili za 10 mjeseci, uz napomenu kako je to ujedno i prva dionica finansirana novcem od cestarina.

Zaobilaznica još nije kompletna, jer nedostaju pristupne ceste.

Upravo su nadležnosti raznih nivoa vlasti i različiti izvođači radova kojima su poslovi bili povjeravani razlog što je zaobilaznica građena skoro jednu deceniju.

Završetak dionice oko Sarajeva je, po mišljenju direktora JP „Autoceste“ Ensada Karića, ključan.

„Ovih devet kilometara je ključno u ovih 80 kilometara autoceste koju će Federacija BiH imati kroz samu sredinu zemlje, što je i ekonomski najrazvijeniji dio BiH“, napominje Karić.

Zaduženje 90 miliona eura

Bosna i Hercegovina se zbog Sarajevske zaobilaznice, uz svojih 20-ak miliona eura, u proteklih 10 godina zadužila za još najmanje 90 milijuna eura.

Jedan dio tog novca još nije povučen, zbog čega država svake godine plaća i penale. Taj novac dolazi iz džepova građana, koji će zaobilaznicu, s druge strane, koristiti besplatno.

Za izgradnju Sarajevske obilaznice Vlada Federacije BiH izdvojila je 20,45 milijun eura. Kredit Europske investicijske banke (EIB) iznosi 36,5 miliona eura, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) kreditirala je projekt sa 37,2 milijuna, a dodatnih 18 milijuna eura dobiveno je iz kredita OPEC fonda.

Dionica Vlakovo-Tarčin, duga više od 20 kilometara, bit će otvorena u rujnu, prema podacima JP Autoceste Federacije, koštat će blizu 300 milijuna eura.

Jednim dijelom financirana je iz kredita EBRD-a i EIB-a, a drugim dijelom iz kredita uzetog od komercijalnih banaka, za koji je garanciju  dala Vlada Federacije BiH.

AlJazeera/

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1992. – Zračni most iz Pleternice (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Dana 15. listopada 1992. iz Pleternice je posljednji put poletio zrakoplov koji je u Zagreb prevozio teške ranjenike iz Bosanske Posavine.

Ondje je još u ožujku 1992. napadom na Bosanski Brod počela velikosrpska agresija. S obzirom na to da je i Slavonski Brod bio izložen neprestanim razaranjima, brodski je sanitet djelovao u nemogućim uvjetima, zbog čega se najteže ranjenike prebacivalo u Zagreb.

Brzina transporta bila je znatno umanjena jer je zbog okupacije autoceste kod Okučana cestovni prijevoz tekao Podravskom magistralom, piše HRT

Pilot Miroslav Alaber predložio je pukovniku Tomislavu Begoviću iz Operativne zone Osijek da se iskoriste potencijali zrakoplovne staze za tretiranje usjeva na Ivanin Dvoru kojom se desetljećima koristio Poljoprivredni kombinat Kutjevo.

Inicijativa je prihvaćena pa je Glavni stožer iznova mobilizirao dio pripadnika Samostalnog zrakoplovnog voda Osijek, odnosno početkom rujna 1992. ustrojio Aviosanitetski vod oslonjen na 123. požešku brigadu.

Vod su činile tri posade, a u spašavanje ranjenika bio je uključen velik broj domicilnih vojnika zaduženih za osiguranje i logistiku.

Pripadnici voda još prije su izradili prilagođena postolja, nosila-ležajeve, za šest ranjenika koliko ih se moglo prevesti po jednom letu. Izgrađena je pričuvna pista Dolovi u području Dilj gore koja je prirodno štitila zrakoplove.

Nakon što bi bio javljen broj ranjenika koji dolaze u Pleternicu, u Dolovima bi zagrijali zrakoplove, i za petnaest minuta sletjeli na stazu Ivanin Dvor, te uzletjeli prema Zagrebu.

Ranjenike bi već za oko sat vremena od polijetanja na Plesu čekala sanitetska vozila. Na taj način zbrinuto je oko stotinu teških ranjenika.

Zračni most što su ga uspostavili hrabri pripadnici Sanitetskog voda, koji su nakon pada Bosanskog Broda premješteni u Cernu kod Županje, nepoznata je epizoda Domovinskog rata.

 

Na današnji dan 1991. Osnovan ‘Prvi samostalni zrakoplovni vod Osijek’ (VIDEO)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

VIDEO – Što se uistinu događalo s kozaračkom djecom?

Objavljeno

na

Objavio

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari