Pratite nas

Herceg Bosna

Otvorene 40. Šantićeve večeri poezije

Objavljeno

na

40-te Šantićeve večeri poezije otvorene su promocijom knjige “Aleksa Šantić u zbirci Muzeja Hercegovine Mostar” u kući Svetozara Ćorovića. Manifestaciju je otvorio federalni ministar kulture i sporta Salmir Kaplan, a prigodno se obratio i Asim Krhan, direktor Muzeja Hercegovine.

Knjigu su promovirali Dijana Hadžizukić, Ivan Kordić i Ibrica Dizdar.

Dijana Hadžizukić kazala je kako će ova knjiga biti korisna svim proučavateljima pjesnikova djela, a naravno i svima onima koji bi htjeli znati nešto više o životu Alekse Šantića.

Profesor Ivan Kordić i posljednji prijeratni kustos kuće Svetozara Ćorovića, poželio je dobrodošlicu gostima u kuću Svetozara Ćorovića koja je ujedno bila i kuća Alekse Šantića. Kordić je ispričao i neke zanimljivosti iz Aleksinog života.
“Kod Šantića treba istaknuti posebno socijalne pjesme, a pored ljubavnih treba spomenuti da je pisao i dječje pjesme”, kazao je Kordić te napomenuo kako su njegove pjesme svevremene.

Program 40. Šantićevih večeri poezije

Šantićeve večeri poezije trajat će do četvrtka, 29. svibnja.

U srijedu, 28. svibnja, upriličit će se otvaranje izložbe “Iz književnih i pozorišnih zbirki Muzeja” (Muzej književnosti i kazališne umjetnosti BiH). Izložba će biti otvorena u odjelu književnosti Muzeja Hercegovine u Ćorovića kući na Luci od 19 sati.

Istu večer u 20 sati, bit će organiziran mali koncert Muzičke škole I. i II. stupnja iz Mostara u Muzičkom centru “Pavarotti”.

Posljednje večeri manifestacije bit će održana pjesnička večer uz akademika Abdulaha Sidrana, a u programu će sudjelovati i pjesnici Asmir Kujović (Sarajevo), Tanja Stupar -Trifunović (Banja Luka), Adisa Bašić (Sarajevo), Šejla Šehabović (Sarajevo), Adnan Žetica (Mostar), Almin Kaplan (Mostar), Senka Marić – Šarić (Mostar), Milo Jukić (Kreševo), Miro Petrović (Mostar), Darko Cvijetić (Prijedor).

Pjesnička večer će se održati u bašči Ćorovića kuće, s početkom u 19.30 sati.

Pokrovitelji 40. Šantićevih večeri poezije su: Ministarstvo kulture i sporta FBiH, Grad Mostar, te Muzej Hercegovine.

O pjesniku

aleksa_santic1868. u Mostaru je rođen pjesnik Aleksa Šantić, autor antologijskih pjesama “Ostajte ovdje”, “Emina”,  Veče na školju”.

Pripadao je mostarskom krugu oko književnog lista Zora, koji je pokrenuo s Jovanom Dučićem i Svetozarom Ćorovićem.

Aleksa Šantić je rođen u Mostaru 1868. godine u trgovačkoj obitelji. Gotovo cijeli život je proveo u Mostaru.

Kroz neko vrijeme postaje jedan od glavnih utemeljitelja kulturnog pokreta u Mostaru i borbe protiv austrougarske okupacije.

Najveća djela stvarao je krajem 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća. Vrhuncem njegova stvaralaštva se smatra period od 1904. do 1912. godine. Uzor su mu bili književnici Vojislav Ilić i Jovan Jovanović Zmaj, a od stranih najviše je poštovao njemačkog književnika Heinricha Heina. No, najveći utjecaj na njegovo stvaranje je imala narodna književnost (narodna lirska pjesma-sevdalinka, balada, romansa i narodna epska pjesma) Njegove pjesme pune su emocionalne boli, rodoljublja i ljubavne čežnje za nacionalno i socijalno ugrožene Hercegovce.

Aleksa Šantić umro je 2. veljače 1924. godine u Mostaru od tuberkuloze.  K.J./Pogled.ba

facebook komentari

Herceg Bosna

24. obljetnica utemeljenja 2. gardijske brigade HVO-a

Objavljeno

na

Objavio

Jedna od elitnih postrojbi HVO-a sudjelovala je u desecima pobjedničkih operacija oslobađanja

Ciganske livade, Korićina, Glamoč, Čemernica, Jajce, Ugar…, neka su od brojnih mjesta koja su tijekom Domovinskog rata uspješno oslobodili pripadnici II. gardijske brigade Hrvatskoga vijeća obrane pri čemu su poginula njezina 163 pripadnika.

2. gardijska brigada je bila gardijska mehanizirana brigada Hrvatskog vijeća obrane tijekom rata i poslijeraća u Bosni i Hercegovini.

Brigada je utemeljena 13. prosinca 1993. godine odlukom Glavnog stožera HVO-a, a kroz nju je prošlo 5.000 gardista.

Na temelju zapovijedi pokojnog predsjednika Herceg Bosne Mate Bobana, u prosincu 1993. godine osnovana je II. gardijska brigada HVO-a u čiji sastav su ušle Širokobriješka Kažnjenička bojna, Lakojurišna bojna, Hrvatska legija časti, 60. gardijsko-desantna bojna “Ludvig Pavlović”, a nešto kasnije i Postrojba za posebne namjene Gavran 2. Od tada do kraja rata prošli su, kao jedna od najelitnijih postrojba sva teška ratišta.

Sjedište brigade je bilo u vojarni Stanislav Baja Kraljević u Rodoču, južnom prigradskom naselju grada Mostara

Brigada je prošla mnoge bojišnice do južnog, dubrovačkog bojišta do Manjače, pritom oslobodivši mnoge gradove (Kupres, Glamoč, Mrkonjić Grad, Jajce, Šipovo …) i kao takva slovila je za jednu od najslavnijih i najboljih postrojbi Hrvatskog vijeća obrane, a svoje živote za domovinu i slobodu dala su čak 163 pripadnika ove brigade.
Kapelica sv. Ivana Krstitelja, zaštitnika brigade, koja se nalazi unutar spomenute vojarne ujedno je i spomenik palim braniteljima, na zidovima su ploče s imenima i slikama poginulih gardista.

Nakon rata zadaće brigade su bile da unutar HVO-a, koji je zajedno sa Armijom BiH činio Vojsku Federacije Bosne i Hercegovine, štiti bošnjačko-hrvatski entitet u BiH od rata, poplava, požara i sl. Brigada je tijekom1998. godine bila na obuci u Turskoj, u sklopu NATO-a.

Tijekom 2001. godine, 2. gardijska brigada zajedno sa ostalim postrojbama hrvatske komponente Vojske FBiH daje potporu Hrvatskoj samoupravi.

Hrvatski narodni sabor je pozvao časnike i vojnike hrvatske komponente Vojske Federacije BiH na samoraspuštanje. Većina časnika i vojnika, samovoljno, ovaj je poziv ispoštovala, te su vojarne HVO-a ostale prazne.

Jedine posljedice samoraspuštanja, na kraju, su bile nekoliko izgubljenih plaća za vojnike i časnike HVO-a, kao i gubitak položaja u vojnoj hirerahiji za one osobe koje su se najgorljivije založile da se raspuštanje provede.

Reformom obrane u BiH 2005. godine Vojska Federacije BiH zajedno sa Vojskom Republike Srpske je integrirana u sastav Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Danas se Oružane snage Bosne i Hercegovine sastoje od tri pukovnije, a 1. pješačka (gardijska) pukovnija je nasljednica Hrvatskog vijeća obrane.

Kamenjar.com

General zbora HVO-a Stanko Sopta: Uloga HVO-a u vojno redarstvenoj operaciji Oluja je neupitna!

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Govor generala zbora HVO-a Stanka Sopte

Objavljeno

na

Objavio

FAH

Komemoracija generalu Slobodanu Praljku

Govor generala zbora HVO-a Stanka Sopte

Zagreb, 11. prosinca 2017.

GOSPODINE GENERALE!

Ja znam da si s nama. Da, s nama danas u ovom sjećanju točno u podne u Lisinskom. Sjediš u svakom stolcu ove dvorane, stojiš na svakom mjestu gdje netko danas u ovoj dvorani stoji, misliš naše misli, želiš naše želje, tužiš naše tuge, živiš naše radosti. S nama si na svakom pedlju Domovine i danas i svu vječnost. Vjetrom čežnje misao nam nosiš, misao što je neumorna, kojoj nikad san neće sklopiti oči.

Htjeli smo još tilovina žutih uživati, željeli vrhunce naših gora dušom osvajati, na poljima našim još tolika kola odigrati. Hercegovina i Bosna i Hrvatska stoji kao ukopana i ime ti tiho  Tvoje na usnama našim titra.

Ogromno si svoje tijelo i još veću dušu svoju, Generale, uvijek na dlanu imao. Bez zadnje suzdržane misli, ili kolebanja, iskreno do boli i za prijatelja i za neprijatelja. Nije bilo tajne na tvom ratnom putu, nije bilo zakulisnog, nejasnog, tamnog. Uvijek si kročio onom stranom života na kojoj je sve bilo bjelodano.

Tko Te mogao razumjeti? Tko? Ne oni i onaj tko nije bio iskren i tko nije bio spreman za ideale sve dati. Generale, Tvoji su te vojnici Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane uvijek razumjeli i s tobom bili jedno. Znali smo da bi i za naš mali prst dao sve na svijetu. I to su svi znali, jer si takav i to si svima rekao. Iskreno do bola.

Ostala je Tvoja rečenica koju je čuo cijeli svijet, i koja će cijelom svijetu odzvanjati u ušima:

SLOBODAN PRALJAK NIJE RATNI ZLOČINAC. S PRIJEZIROM ODBACUJEM VAŠU PRESUDU.

Ostaješ s nama, Generale. Stojimo Ti do kraja postrojeni na prijavak. Zore će i sutoni Herceg Bosne u sve dane s Tobom živjeti.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari