Pratite nas

Herceg Bosna

Otvorene 40. Šantićeve večeri poezije

Objavljeno

na

40-te Šantićeve večeri poezije otvorene su promocijom knjige “Aleksa Šantić u zbirci Muzeja Hercegovine Mostar” u kući Svetozara Ćorovića. Manifestaciju je otvorio federalni ministar kulture i sporta Salmir Kaplan, a prigodno se obratio i Asim Krhan, direktor Muzeja Hercegovine.

Knjigu su promovirali Dijana Hadžizukić, Ivan Kordić i Ibrica Dizdar.

Dijana Hadžizukić kazala je kako će ova knjiga biti korisna svim proučavateljima pjesnikova djela, a naravno i svima onima koji bi htjeli znati nešto više o životu Alekse Šantića.

Profesor Ivan Kordić i posljednji prijeratni kustos kuće Svetozara Ćorovića, poželio je dobrodošlicu gostima u kuću Svetozara Ćorovića koja je ujedno bila i kuća Alekse Šantića. Kordić je ispričao i neke zanimljivosti iz Aleksinog života.
“Kod Šantića treba istaknuti posebno socijalne pjesme, a pored ljubavnih treba spomenuti da je pisao i dječje pjesme”, kazao je Kordić te napomenuo kako su njegove pjesme svevremene.

Program 40. Šantićevih večeri poezije

Šantićeve večeri poezije trajat će do četvrtka, 29. svibnja.

U srijedu, 28. svibnja, upriličit će se otvaranje izložbe “Iz književnih i pozorišnih zbirki Muzeja” (Muzej književnosti i kazališne umjetnosti BiH). Izložba će biti otvorena u odjelu književnosti Muzeja Hercegovine u Ćorovića kući na Luci od 19 sati.

Istu večer u 20 sati, bit će organiziran mali koncert Muzičke škole I. i II. stupnja iz Mostara u Muzičkom centru “Pavarotti”.

Posljednje večeri manifestacije bit će održana pjesnička večer uz akademika Abdulaha Sidrana, a u programu će sudjelovati i pjesnici Asmir Kujović (Sarajevo), Tanja Stupar -Trifunović (Banja Luka), Adisa Bašić (Sarajevo), Šejla Šehabović (Sarajevo), Adnan Žetica (Mostar), Almin Kaplan (Mostar), Senka Marić – Šarić (Mostar), Milo Jukić (Kreševo), Miro Petrović (Mostar), Darko Cvijetić (Prijedor).

Pjesnička večer će se održati u bašči Ćorovića kuće, s početkom u 19.30 sati.

Pokrovitelji 40. Šantićevih večeri poezije su: Ministarstvo kulture i sporta FBiH, Grad Mostar, te Muzej Hercegovine.

O pjesniku

aleksa_santic1868. u Mostaru je rođen pjesnik Aleksa Šantić, autor antologijskih pjesama “Ostajte ovdje”, “Emina”,  Veče na školju”.

Pripadao je mostarskom krugu oko književnog lista Zora, koji je pokrenuo s Jovanom Dučićem i Svetozarom Ćorovićem.

Aleksa Šantić je rođen u Mostaru 1868. godine u trgovačkoj obitelji. Gotovo cijeli život je proveo u Mostaru.

Kroz neko vrijeme postaje jedan od glavnih utemeljitelja kulturnog pokreta u Mostaru i borbe protiv austrougarske okupacije.

Najveća djela stvarao je krajem 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća. Vrhuncem njegova stvaralaštva se smatra period od 1904. do 1912. godine. Uzor su mu bili književnici Vojislav Ilić i Jovan Jovanović Zmaj, a od stranih najviše je poštovao njemačkog književnika Heinricha Heina. No, najveći utjecaj na njegovo stvaranje je imala narodna književnost (narodna lirska pjesma-sevdalinka, balada, romansa i narodna epska pjesma) Njegove pjesme pune su emocionalne boli, rodoljublja i ljubavne čežnje za nacionalno i socijalno ugrožene Hercegovce.

Aleksa Šantić umro je 2. veljače 1924. godine u Mostaru od tuberkuloze.  K.J./Pogled.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Herceg Bosna

Da nije bilo HVO-a Mostar bi doživio sudbinu Sarajeva

Objavljeno

na

Objavio

bljesak.info

Lipanjske zore – Političke i vojne prilike tijekom 1992. godine” naziv je javne tribine koja se održala sinoć u Mostaru

”Želimo, na neki način, promijeniti sliku koja je stvorena o Hrvatima koji su sotonizirani bez ikakve osnove na ovim prostorima i u cijeloj BiH”, rekao je predsjednik Udruge Hrvatske zajednice Herceg Bosne Vladimir Šoljić, prije početka javne tribine “Lipanjske zore – Političke i vojne prilike tijekom 1992. godine” koja se održala u ponedjeljak u Mostaru u Hrvatskom domu “Herceg Stjepan Kosača”. ”U tom dijelu rata spriječeno je okruženje Grada Mostara. Inače da je Grad Mostar došao u okruženje jednostavno bilo bi pitanje kako bi se rat u BiH vodio. Lipanjske zore imale su dakle, bitan utjecaj na daljnji razvoj događaja”, ocijenio je Šoljić, prenosi bljesak.info

”Lipanjske zore nešto su najsvjetlije u bližoj povijesti hrvatskog naroda ovih prostora i to je nešto čime se doista ponosimo jer je oslobodilačkim operacijama Lipanjskih zora spriječena potpuna blokada Mostara”, izjavio je u ponedjeljak u Mostaru nekadašnji načelnik Općinskog stožera HVO-a Mostar Rade Bošnjak.

”Lipanjske zore obilježavamo na jedan dostojanstven način s ciljem i željom da to prenesemo i na mlađe generacije kako bi živjele istinu, a ne nešto što se danas svakodnevno iz raznoraznih razloga i putem raznih kanala nameće kao neistina”, ustvrdio je Bošnjak uoči tribine. Naglasio je kako je oslobodilačkim operacijama Lipanjskih zora spriječena potpuna blokada Grada Mostara, odnosno spriječen je scenarij koji se namijenio Mostaru, jednako kao i Sarajevu. ”Zahvaljujući pravodobnim, hrabrim i odvažnim odlukama našega hrvatskoga čelništva koje su donosili u pravo vrijeme, blokada Mostara se nije dogodila jer se Hrvatski narod organizirao na obranu i nismo dopustili takav scenarij”, kazao je Bošnjak.

Govoreći o političkim i vojnim prilikama 1992. godine Hrvoje Mandić povjesničar u ”Hrvatskom dokumentacijskom centru Domovinskog rata”, rekao je da je ondašnja socijalistička BiH suočena s agresijom JNA i paravojnih srpskih postrojbi. “Još od travnja 1992. godine RBiH je bila u ratu, međutim pravi rat je počeo u listopadu 1991. godine još kod Ravnog, praktički neki ga smještaju u dolazak rezervista u drugoj polovici rujna 1991. godine od kada je BiH u tinjajućem sukobu koji je u travnju 1992. eksplodirao u pravi oružani sukob. Međutim ni to nije dovoljno bilo središnjoj vladi Socijalističke Republike BiH u Sarajevu da proglasi ratno stanje, koje je kao što znamo proglašeno 20. lipnja 1992. godine. Do tada su u operaciji Lipanjske zore Hrvatske snage i Hrvatsko vijeće obrane (HVO), HOS i Samostalni mostarski bataljon, jedna postrojba od 240 muslimana – bošnjaka, sudjelovali u oslobađanju grada”, rekao je Mandić, dodajući kako treba istaknuti da je krizni stožer općine Mostar odnosno uža gradska vlast 29. svibnja 1992. donijela odluku da Mostar povjerava obrani HVO-a,  jer, kako kaže, središnja vlast se pokazala nekoliko puta nesposobnom. Tada je, kaže, krenula operacija Lipanjske zore. ”Ono što treba istaknuti, je da bi Mostar doživio sudbinu Sarajeva da nije bilo hrabrih branitelja HVO-a, koji su zaustavili JNA u Kruševu i Galcu, iz tih smjerova su 11. lipnja krenuli napadi, tako da se taj dan je osvojeno brdo Hum, jer tko god drži Hum držao je dolinu Neretve. S tih polaznih područja krenula su oslobađanja koja su trajala do završetka Lipanjskih zora. To je bila prva pobjeda Hrvatskog vijeća obrane protiv velikosrpskog agresora JNA u ratu”, zaključio je Mandić.

Izlagači na tribini su Vladimir Šoljić, Rade Bošnjak i Željko Raguž. Organizatori javne tribine su Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskoga rata u BiH, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskoga rata HR HB Mostar. (bljesak.info)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Stopostotni HRVI posjetili Lašvansku dolinu i odali počast stradalim Hrvatima

Objavljeno

na

Objavio

U okviru projekta koji provode – “Put istine Domovinskoga rata” – 47 članova Udruge 100-postotnih hrvatskih invalida I. skupine, predvođeno predsjednikom Udruge Đurom Glogoškim i tajnikom Markom Radošem, protekloga je vikenda posjetilo Lašvansku dolinu.

Sa svojim domaćinima, članovima udruga proisteklih iz Domovinskoga rata, gosti iz Hrvatske posjetili su travničko ratno groblje “Pravulje”, gdje su položili vijenac, zapalili svijeće i prigodno se molili za duše ukopanih u ratu poginulih i ubijenih Travničana.

Posjetili su zatim i Novi Travnik, spomen-obilježje “Osmica” u Vitezu, mjesto gdje je granata ispaljena s bošnjačkih položaja na mjestu ubila osmero viteških mališana i šestero ranila, te najveće hrvatsko stratište u Domovinskom ratu u BiH – Križančevo Selo.

U Busovači, uz spomen-obilježje poginulim braniteljima, gdje je, kao i na prethodnim mjestima, položeno cvijeće i zapaljene svijeće, gostima se obratio ratni zapovjednik Duško Grubešić.

Predsjednik Udruge Glogoški je kazao: – Obogatili smo se spoznajama o krvavoj borbi koju su naša subraća u nemogućim uvjetima i okolnostima, o njihovim stradanjima, o njihovoj herojskoj borbi za rodnu grudu, što su najvećom mogućom cijenom platili.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori