Pratite nas

Herceg Bosna

Otvorene 40. Šantićeve večeri poezije

Objavljeno

na

40-te Šantićeve večeri poezije otvorene su promocijom knjige “Aleksa Šantić u zbirci Muzeja Hercegovine Mostar” u kući Svetozara Ćorovića. Manifestaciju je otvorio federalni ministar kulture i sporta Salmir Kaplan, a prigodno se obratio i Asim Krhan, direktor Muzeja Hercegovine.

Knjigu su promovirali Dijana Hadžizukić, Ivan Kordić i Ibrica Dizdar.

Dijana Hadžizukić kazala je kako će ova knjiga biti korisna svim proučavateljima pjesnikova djela, a naravno i svima onima koji bi htjeli znati nešto više o životu Alekse Šantića.

Profesor Ivan Kordić i posljednji prijeratni kustos kuće Svetozara Ćorovića, poželio je dobrodošlicu gostima u kuću Svetozara Ćorovića koja je ujedno bila i kuća Alekse Šantića. Kordić je ispričao i neke zanimljivosti iz Aleksinog života.
“Kod Šantića treba istaknuti posebno socijalne pjesme, a pored ljubavnih treba spomenuti da je pisao i dječje pjesme”, kazao je Kordić te napomenuo kako su njegove pjesme svevremene.

Program 40. Šantićevih večeri poezije

Šantićeve večeri poezije trajat će do četvrtka, 29. svibnja.

U srijedu, 28. svibnja, upriličit će se otvaranje izložbe “Iz književnih i pozorišnih zbirki Muzeja” (Muzej književnosti i kazališne umjetnosti BiH). Izložba će biti otvorena u odjelu književnosti Muzeja Hercegovine u Ćorovića kući na Luci od 19 sati.

Istu večer u 20 sati, bit će organiziran mali koncert Muzičke škole I. i II. stupnja iz Mostara u Muzičkom centru “Pavarotti”.

Posljednje večeri manifestacije bit će održana pjesnička večer uz akademika Abdulaha Sidrana, a u programu će sudjelovati i pjesnici Asmir Kujović (Sarajevo), Tanja Stupar -Trifunović (Banja Luka), Adisa Bašić (Sarajevo), Šejla Šehabović (Sarajevo), Adnan Žetica (Mostar), Almin Kaplan (Mostar), Senka Marić – Šarić (Mostar), Milo Jukić (Kreševo), Miro Petrović (Mostar), Darko Cvijetić (Prijedor).

Pjesnička večer će se održati u bašči Ćorovića kuće, s početkom u 19.30 sati.

Pokrovitelji 40. Šantićevih večeri poezije su: Ministarstvo kulture i sporta FBiH, Grad Mostar, te Muzej Hercegovine.

O pjesniku

aleksa_santic1868. u Mostaru je rođen pjesnik Aleksa Šantić, autor antologijskih pjesama “Ostajte ovdje”, “Emina”,  Veče na školju”.

Pripadao je mostarskom krugu oko književnog lista Zora, koji je pokrenuo s Jovanom Dučićem i Svetozarom Ćorovićem.

Aleksa Šantić je rođen u Mostaru 1868. godine u trgovačkoj obitelji. Gotovo cijeli život je proveo u Mostaru.

Kroz neko vrijeme postaje jedan od glavnih utemeljitelja kulturnog pokreta u Mostaru i borbe protiv austrougarske okupacije.

Najveća djela stvarao je krajem 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća. Vrhuncem njegova stvaralaštva se smatra period od 1904. do 1912. godine. Uzor su mu bili književnici Vojislav Ilić i Jovan Jovanović Zmaj, a od stranih najviše je poštovao njemačkog književnika Heinricha Heina. No, najveći utjecaj na njegovo stvaranje je imala narodna književnost (narodna lirska pjesma-sevdalinka, balada, romansa i narodna epska pjesma) Njegove pjesme pune su emocionalne boli, rodoljublja i ljubavne čežnje za nacionalno i socijalno ugrožene Hercegovce.

Aleksa Šantić umro je 2. veljače 1924. godine u Mostaru od tuberkuloze.  K.J./Pogled.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Obilježena 25. obljetnica stradanja Hrvata u Uzdolu

Objavljeno

na

Objavio

U organizaciji 3. bojne brigade Rama i branitelja Uzdola danas je obilježena 25. obljetnica stradanja Hrvata u Uzdolu.

Prije svete mise a nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća župnik don Ivan Tomić kazao je kako je ovo žalostan dan za Župu, dan spomena na veliku tragediju i ratni zločin.

-Svjesni smo toga što je naša zemlja pretrpjela u ratu, no ovo je i dalje naša želja, naša svetinja. Stoga ljubimo svoju zemlju, hrvatsku, ramsku i uzdolsku uvijek i zauvijek ma gdje bili. Uvijek se sjetimo odakle dolazi naša krv, kazao je župnik te pozdravio sve vjernike, obitelji poginulih, oce svećenike na čelu sa mons. Tomom Vukšićem, vojnim biskupom ordinarijem u BiH koji je i predvodio misu, kao i hrvatskog člana Predsjedništva BiH dr. Dragana Čovića koji je predvodio mnogobrojno izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH.

Mons. Vukšić u svojoj propovijedi kazao je kako Crkva nije nadležna za provođenje zemaljske pravde ali jeste zajednica moralna i neotuđiva i naša obveza je molitva i sjećanje, solidarnost i ljubav.

-Stoga pozivam nadležne institucije na provođenje zakona i pravde, istaknuo je mons. Vukšić.

-Nastojanja kršćana je oslobađanje od zlog pamćenja. S nadom da će biti od koristi promicanje vrijednosti općeg dobra u cjelokunoj društvenoj zajednici, te konačna pobjeda dobra nad zlim. Prošlost živi kroz sjećanje, i njezin sadržaj utječe u mnogočemu na našu budućnost, prošlost tako postaje obnovljena a budućnost pak gledana iz perspektive nade, zaključio je biskup Vukšić u svojoj propovijedi.

Pripadnici Prozorskog bataljona Armije BiH su u sklopu operacije ‘Neretva 93.’, 14. rujna 1993. godine napali mjesto Uzdol i pri tome počinili stravičan ratni zločin na okrutan način ubivši 41 osobu katoličke vjere i hrvatske nacionalnosti.

Među žrtvama se nalazilo 29 civila, od kojih je najmlađa žrtva imala 10, a najstarija 87 godina, te 12 pripadnika HVO-a.

Za navedene strašne zločine podignuta je optužnica protiv Envera Buze, zapovjednika Samostalnog bataljona Prozor Armije BiH, a sudski proces je u tijeku.

UZDOL, SJEĆANJE NA NEVINE ŽRTVE (14. RUJNA 1993 – 14. RUJNA 2018.)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Govor generala zbora Stanka Sopte na 23. obljetnici oslobođenja kraljevskog hrvatskog grada Jajca

Objavljeno

na

Objavio

Govor generala zbora Stanka Sopte
23. obljetnica oslobođenja kraljevskog hrvatskog grada Jajca
Jajce, 13 rujna 2018.

POŠTOVANI PRIJATELJI!

Godine se slažu u knjigu povijesti. U sjećanje. Tako uvijek u rujnu dolazi i obljetnica oslobođenja kraljevskog hrvatskog grada Jajca. Jajce je brojalo svoje godine i svoja sjećanja i složilo tešku i krvavu knjigu povijesti. Iz te su knjige mnogi htjeli čitati i često čitali i ono što u njoj ne piše i o čemu ona pojma nema. Izmišljali su povijest. No naša teška i krvava knjiga povijesti ne ljubi ništa drugo do onoga što je u njoj krvlju njenih sinova zapisano. Sve od kad Jajce postoji i sve od kada šume vodopadi njegove rijeke Plive.

Jajce pamti starohrvatska vremena svoga ponosa i svoje slave, vremena svojih hrvatskih kraljeva u Bosni, no pamti i teška vremena u kojem je utvrda za utvrdom, tog slavnog hrvatskog kraljevstva u Bosni, šapatom padala. I pamti strašna vremena svoga zadnjeg kralja i kako je na izdaju smaknut i pokopan tu na Humu ponad grada. Pamti i duga stoljeća ropstva i patnje pod turskim kopitom, pamti desetljeća olovnih godina komunističkih prijetnji i stradanja. Pamti i zadnje ratove, svoj pad i svoje oslobođenje.

Danas smo u 23. obljetnici oslobođenja hrvatskog i kraljevskog grada Jajca od četničkih hordi i postrojbi JNA kada su hrvatske snage HVO-a i HV, kroz operaciju Maestral, u svom nezaustavljivom naletu pomele okupatorske postrojbe i svome hrvatskom gradu Jajcu donijele slobodu. Na krvi i životima vitezova Hrvatskog vijeća obrane Hrvatske republike Herceg Bosne, izrasta sloboda i život ovoga grada.

Stoga se danas s neizmjernom zahvalnošću sjećamo svojih poginulih prijatelja i suboraca, svojih vitezova, sjećamo se naših ranjenih, iskupili smo se ovdje mi veterani, njihovi prijatelji i suborci iz toga slavnog i pobjedničkog boja.

Želimo im pokoj vječni i laku grudu zemlje Hrvatske. Želimo njihovim obiteljima reći veliko hvala. Želimo gradu Jajcu poželjeti život u slobodi i hrvatskom narodu čestit i dostojanstven život u njihovom gradu Jajcu.

Živjeli.

Kamenjar.com

 

Obilježena 23. obljetnica oslobađanja Jajca

 

 

13. rujna 1995. nad slapovima Plive zavijorila se hrvatska zastava!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari