Pratite nas

Pregled

Otvoreno o Bleiburgu – Bauk i Mrak-Taritaš otkazali gostovanje zbog Vukušića

Objavljeno

na

Koruška Katolička crkva odbila je molbu Hrvatske biskupske konferencije za održavanje mise na Lojbaškom polju pokraj Bleiburga planirane za 18. svibnja. HBK je izrazio duboko neslaganje s takvom odlukom. Hoće li uz komemoraciju biti mise na Bleiburgu i tko će je predvoditi ili će se preseliti na drugo mjesto?

U emisiji Otvoreno gostovali su predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić, glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije Zvonimir Ancić te Bože Vukušić, voditelj Počasnog bleiburškog voda u Hrvatskoj.

Iako su oko 14 sati u utorak rekli da će doći u emisiju, SDP-ov Arsen Bauk i GLAS-ova zastupnica Anka Mrak-Taritaš, dvadesetak minuta prije početka emisije otkazali su gostovanje.

– Arsen Bauk je na Facebooku napisao da je trebao gostovati, ali da je zbog detalja u životopisu jednog od gostiju odustao od gostovanja.

– Meni je žao što nisu došli jer sam im pripremio besplatne primjerke knjige o Počasnom bleiburškom vodu i o komemoracijama koje se gore održavaju neprekidno od 1952. godine do danas. Što se tiče Bauka, on vjerojatno misli na moju kaznu u Njemačkoj, 1981. sam otpušten iz zatvora, a onda sam počeo raditi u MUP-u u Hrvatskoj. 2002. godine kada je Račan izrazio želju posjetiti Bleiburško polje, mene je zapalo ispred Hrvatskog sabora da ga gore dočekam i da mu budem vodič. Ja nemam nikakvih problema niti u Njemačkoj. Bio sam jedan od glavnih svjedoka Saveznog državnog odvjetništva u Njemačkoj u postupku protiv Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, rekao je na početku emisije Bože Vukušić.

Počasni bleiburški vod obavijestio je javnost da je pronađeno rješenje da se 18. svibnja održi komemoracija s vjersko-komemorativnim karakterom na Bleiburgu.

– Radi se o komemoraciji koja se održava na zemljištu Počasnog bleiburškog voda i da mi možemo pozvati svećenika da tu misu održi. No, to nećemo raditi na svoju ruku bez dogovora s HBK. O tom će dogovoru ovisiti koga ćemo pozvati i kakve će vrste biti vjersko slavlje.

– Još ne znamo kako će na konkretan način izgledati komemoracija na Bleiburgu. Ono što mogu prenijeti jest odlučnost naših biskupa da se nađe najbolje moguće rješenje. Idućih dana kada se stvari budu definirale, upoznat ćemo javnost s time, pojašnjava glasnogovornik HBK Zvonimir Ancić dodajući da je hrvatskim biskupima zabranjeno da ove godine predvode misno slavlje na Bleiburgu.

Dodaje da se ne slažu s argumentima Katoličke crkve u Austriji “da događaj na Bleiburgu šteti ugledu Katoličke crkve”.

– Mise su godinama protjecale u najboljem redu, nije bilo nikakvih neprimjerenih transparenata, tu su i propovijedi. Volio bih čuti i jednu primjedbu na ono što se događalo. Meni se čini da se upravo ovakvom odlukom cijela komemoracija prenijela na političko područje. Treba spustiti loptu i pričekati, kada sve bude poznato, obavijestit ćemo javnost.

Predsjednik Kluba HDZ-a Branko Bačić kaže da će Sabor zadržati pokroviteljstvo nad Bleiburgom, neovisno o odlukama austrijskih vlasti i crkve u Koruškoj.

– Mi smo podržali stav Hrvatske biskupske konferencije te se ne slažemo s ovakvim stavom mjesno nadležnog upravitelja Biskupije u Koruškoj. Onemogućavanje molitve za nedužne žrtve i žrtve te možda i najveće hrvatske tragedije, ustvari predstavlja nepoštivanje same žrtve i gubitak suosjećanja s patnjama nedužnih i svih drugih stradalih na Bleiburgu. Sabor zadržava pokroviteljstvo nad komemoracijom na Bleiburgom. Moramo imati konsenzus da se na Bleiburgu na primjeren obilježi ta velika tragedija. Bilo je prijašnjih godina na marginama komemoracije ekscesa, isticanja ustaškog znakovlja te je to i potaklo Austriju da propise donese kako bi se moglo reagirati u slučaju pojavljivanja simbola NDH na prostoru Bleiburškog polja.

Svi incidenti koji su se događali, u 95 i više posto slučajeva događali su se izvan površine gdje se održava komemoracija, dakle izvan privatnog zemljišta, ističe Bože Vukušić.

– Na temelju raznih pritužbi antifašističkih udruga, Biskupija je zatražila od HBK očitovanja o slučajevima, a mi smo onda dali izvješća o tome. Prošle godine je bilo od 13 do 15 tisuća ljudi na Bleiburgu, a uhićeno je pet ili šest osoba.

Šalje li zapravo Vatikan poruku HBK?

– Ne. Nikakvih primjedbi na samo liturgijsko slavlje nije bilo. Te je veliko pitanje zašto se sve ovo skupa događa, dodaje Zvonimir Ancić.

Vukušić smatra da će zbog svega što se događa na Bleiburg doći još i više ljudi.

HBK je poslao pismo Austrijskoj biskupskoj konferenciji da se odluka preispita.

– Skreće se pozornost s onih zbog kojih se ide u Bleiburg. Govorimo o stradanjima nakon Drugog svjetskog rata i brojnim žrtvama hrvatskog i ne samo hrvatskog naroda, zaključuje Ancić.

Počasni bleiburški vod: Na Bleiburgu komemoracija s vjerskim obilježjem

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Lauc: Južna Amerika odnosno južna polutka biti će upozorenje što će se nama dogoditi na jesen

Objavljeno

na

Objavio

Alemka Markotić,ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” kazala je u HRT-ovoj emisiji Otvoreno da je zadovoljna s trenutnom situacijom glede pandemije koronavirusa u Hrvatskoj.

– Mislim da smo svi zadovoljni, to su rezultati koje smo željeli, kazala je.

Naglasila je da je situacija za sada izvrsna.

– Nažalost danas je jedna osoba preminula, ali još uvijek imamo nizak postotak smrtnosti u odnosu na broj stanovnika i u odnosu na većinu drugih zemalja. Iako svaki izgubljen život je nešto što je neprocjenjivo, ali virus je većinom napadao najosjetljiviju populaciju, dodala je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti.

– Tajna uspjeha je bila što smo na vrijeme krenuli, što smo vrlo brzo shvatili da to što se događa u Wuhanu u Kini nije tako daleko i da se može proširiti, naglasila je.

Profesorica Markotić navela je da je bila važna i brzina uspostavljanja dijagnostike i što su epidemiolozi promptno bili na terenu za svaki novootkriveni slučaj.

Kazala je da je bilo bitno i zajedništvo između struke, medija, naroda, Vlade i svih ostalih.

– Svi smo bili kao jedno i zato imamo sjajne rezultate, kazala je Markotić.

Virus nije nestao, još uvijek je nepoznat

Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti (HZJZ) kazao je da ne bi rekao da je virus nestao, ali ne cirkulira u populaciji u Hrvatskoj.

– Sada imamo samo oboljele, rekao je.

Ivan Christian Kurolt, molekularni virusolog, Odjel za znanstvena istraživanja Klinike za infektivne bolesti ” Dr. Fran Mihaljević” rekao je da je virus još uvijek nepoznata priča.

– Dosta toga se još ne zna, neke viruse istražujete desetljećima i još uvijek niste sve otkrili. Ima tu još uvijek dosta stvari za raditi. Saznali smo da se ne širi respiratorno, a toga smo se na početku dosta bojali. To znači da se virus puno lakše širi kroz populaciju. To je nešto što olakšava rad. To je nešto što nama najviše znači, kazao je.

Gordan Lauc, molekularni biolog naglasio je da je općenito naše znanje u biologiji vrlo limitirano i da ovaj virus još uvijek ne razumijemo.

– Ne možemo nakon tri mjeseca tvrdit da puno znamo, rekao je.

Lauc je istaknuo da je najvažnije što smo do sada saznali da se virus počeo širiti puno ranije nego što se pokazalo.

– Proračuni koji se sada rade su zapravo ukupni proračuni, a čini se da virus ima stvarno sezonalni karakter na način, ne da se on ne širi ljeti, već da ljudi ljeti lakše izbore s tim virusom i nemamo toliko teških slučajeva, kazao je.

Molekularni virusolog Kurolt rekao je da je Željka Mačak Šafranko uspjela izolirati virus.

Luka Čičin-Šain, iz Helmholtz centra za infektivna istraživanja kazao je da je prva stvar koju su napravili da su virus sekvencionirali, odredili su mu genetski kod, da ga mogu usporediti s virusom iz Wuhana ili iz drugih dijelova svijeta. Druga stvar koju su napravili da su ga uzgojili i napravili virusne šokove, te su ga počeli koristiti na eksperimentima.

Situacija se smiruje i u Njemačkoj

Čičin-Šain istaknuo je da Njemačka još uvijek ima više zaraženih osoba nego Hrvatska, ali da se situacija i u Njemačkoj smiruje. Rekao je da se sada pojavljuju i problemi, npr. za razvoj cjepiva u Njemačkoj problem je naći dovoljan broj novozaraženih kako bi klinička studija mogla potvrditi da je neko cjepivo stvarno bilo djelotvorno.

Serološka testiranja nisu optimalna

Bernard Kaić kazao je da se u Hrvatskoj serološki anketiralo oko 650 osoba, a da ne očekuje konkretne brojeve do kraja sljedećeg tjedna.

Profesorica Markotić kazala je da su pri kraju serološka testiranja za djelatnike Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”. Naglasila je da kod tih testova postoje i neki lažno pozitivni nalazi i lažno negativni. I da je sve skupa jako bitno interpretirati u sklopu s kliničkom slikom i epidemiološkim podacima.

Markotić je kazala je je već jedan odjel u Klinici “Dr. Fran Mihaljević” pušten u “promet” prije dva tjedna te da se još dva velika odjela puštaju u normalu.

– Polako se vraćamo u početno stanje kad se COVID približio Hrvatskoj, istaknula je.

Dr. Kurolt kazao je da će serološka testiranja pokazati što je sa kolektivnim imunitetom. Naglasio je da je problem u serološkim testovima jer nisu optimalni.

Lauc je kazao da je teško očekivati da ćemo bez učinkovitog cjepiva uspjeti zaštiti populaciju stvaranjem kolektivnog imunitetna.

– Čak se ni sa cjepivima to ne događa tako lako, poručio je.

– Ako se ovaj virus vrati s istim karakteristikama kakav je bio u Wuhanu, Lombardiji, New Yorku na jesen, onda će sigurno populacija u New Yorku biti u nešto boljoj situaciji jer će velik dio ljudi već imati taj problem iza sebe, kazao je Lauc.

Dodao je da je ipak bolje doći u takvu situaciju što kasnije jer će i metode liječenja biti bolje i više će se znati o samom virusu.

Čičin-Šain smatra da su optimistične prognoze glede cjepiva te misli da će se za godinu, godinu i pol cjepivo naći na tržištu.

Što nas čeka na jesen?

Lauc je istaknuo da će Južna Amerika odnosno južna polutka biti upozorenje što će se nama dogoditi na jesen.

– Trenutno ono što je u Čileu je dosta zabrinjavajuće, jer oni usprkos dosta strogim mjerama društvenog udaljavanja i dalje imaju vrlo brz rast novih slučajeva i teško oboljelih. Treba još pratiti što će se dogoditi. Treba pratiti Australiju hoće li se virus tamo vratiti, pa ćemo znati puno bolje što možemo očekivati na jesen, kazao je.

Kaić je naglasio da mi ne možemo biti sigurni da nećemo u srpnju imati širenje bolesti u populaciji ako bude više unosa bolesti iz vana.

Markotić je kazala da drugi val može biti agresivniji, ali da smo spremniji jer znamo puno više.

Alemka Markotić: Nula novozaraženih nije jedini kriterij za proglašenje kraja epidemije

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Alemka Markotić: Nula novozaraženih nije jedini kriterij za proglašenje kraja epidemije

Objavljeno

na

Objavio

Šefica klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević, profesorica Alemka Markotić kaže da nula novozaraženih nije jedini kriterij za proglašenje kraja epidemije.

“Nula nije jedini kriterij. Većina zemalja nije proglasila kraj, tu je niz faktora. Mi smo poželjni za dolaske turista i bit ćemo oprezniji jer još se mogu očekivati određena žarišta. Kad budemo siguni da neće biti većih problema, onda ćemo predložiti da se završi s epidemijom”, rekla je Markotić za Dnevnik Nove TV.

Ravnateljica klinike ističe kako trenutno nema mogućnosti ustvrditi je li virus oslabio jer je za to potreban niz pokusa, no bitno je da smo zaustavili širenje.

“Svaka epidemija ima uzlaznu i silaznu fazu, na početku i kraju bude blažih slučajeva”, kaže Markotić.

Također još nije poznato koliko će trajati cjepivo i u kojim dozama će biti potrebno.

“Dva cjepiva su najperspektivnija, američko i britansko, sad gledaju hoće li ljude cijepiti i s kojim dozama i koliko će trajati ta zaštita. To će biti predmet istraživanja u idućih godinu, dvije, tri”, kaže Markotić te dodaje kako se ne može ustvrditi ni hoće li se virus vratiti na jesen, hoće li ostati u populaciji, povremeno se javljati ili potpuno iščeznuti.

“Teško da će netko od stručnjaka reći tako nešto sa sigurnošću”, rekla je Markotić te dodaje kako je iz švedskog primjera vidljivo da se kolektivni imunitet neće samo tako steći te kako se jedino cijepljenjem može postići zaštitni imunitet kod većeg broja ljudi.

Što se tiče seroloških testiranja Markotić kaže da su rezultati u tijeku, a ima određenih neobičnih situacija pa će biti potrebne dodatne provjere.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori