Pratite nas

Pregled

Otvoreno: Panenić krenuo u obračun s Reinerom i njegovim papirima (VIDEO)

Objavljeno

na

Koje su političke posljedice ostavke Martine Dalić? Tko će je naslijediti? Kako partneri gledaju na aferu Hotmail? Jesu li mogući novi izbori? Je li Dalić spašavala radna mjesta ili prekršila zakon?

U emisiji Otvoreno HTV-a gostovali su: Željko Reiner (HDZ), Gordan Maras (SDP), Tomislav Panenić (Most) i Stjepan Čuraj (HNS). Rasprava je pri kraju emisije postala napeta, a u jednom momentu Panenić se dignuo sa stolca i krenuo do Reinera prenosi Tportal

Željko Reiner, HDZ-ov potporedsjednik Hrvatskog sabora, kazao je kako se do izbora osobe koja će zamijeniti Martinu Dalić moraju provesti konzultacije. Tvrdi kako nije čuo za špekulacije da bi ju trebao zamijeniti Tomislav Ćorić. Naglasio je kako je vladajuća većina stabilna te kako koalicijski partneri podržavaju Vladu.

Stjepan Čuraj, saborski zastupnik HNS-a, na pitanje hoće li možda šef HNS- Ivan Vrdoljak zamijeniti Dalić, kazao je kako on ne misli ući u Vladu.

Tomislav Panenić, bivši ministar gospodarstva, saborski zastupnik Mosta suočio se s pitanjem koliko je Mosta znao o načinu na koji je donesen lex Agrokor s obzirom da se u najnovijoj objavi mailova spominje državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa iz redova Mosta. Panenić je kazao kako je taj mail stiga samo tri dana prije donošenja lex Agrokora.

Gordan Maras, saborski zastupnik SDP-a, kazao je kako se većina skuplja po ‘saborskim hodnicima’.

‘Ne daj Bože da se netko prehladi’, karikirao je. Istaknuo je kako je potrebno ići na nove parlamentarne izbore.

‘Ja prolazim svaki dan kroz Kamenita vrata kada idem na posao, ali ne bih ja to komentirao. Ja sa njom ne želim polemizirati. Istaknuo je kako problem nije riješen, nego je samo eskalirao’, kazao je Maras.

Zamolio je voditelja Mislava Togonala da ne podliježe pričama o tome kako se moralo ‘ad hoc’ nešto napraviti s Agrokorom kada je izbila kriza i kada na računu kompanije bilo šet kuna.

Konzultanti ne bi zaradili 500 milijuna kuna da nije bilo lex Agrokora’, odgovorio je Maras na pitanje što bi SDP napravio u toj situaciji.

Panenić je istaknuo kako je izabrana najskuplja ponuda savjetnika za Agrokor.
‘Indikativno je da je izabrana tvrtka koja nema podružnicu u Hrvatskoj’, dodao je. Kazao je da su usluge Antonia Alvareza bile jeftinije.

Maras je kazao kako se ‘zbolja čudi akademiku Reineru’.

‘Ovo je klasnični HDZ-ov način: Iskoristi se mogućnost da se zarade ogromni novci bez da se itko namuči. Ovo su ozbiljne stvari. Nemojte govoriti ljudima da su slijepi, a da jedino vi u HDZ-u razumijete koliko ste vi veliku stvar napravili’, dodao je Maras i poručio kako nakon ovoga građani ‘nemaju zrno povjerenje u Plenkovića.

‘Čovjek koji živi u staklenoj kući ne mora bacati kamenje’, citirao je njemačku poslovicu Reiner.

Podsjetio je na Marasov službeni put u SAD kada je potrošio sto tisuća kuna, na što mu je Maras odgovorio da se ne spušta na to.

Čuraj je kazao kako ta usporedba nije ista jer je jedno javni novac, a drugo privatni kako u Agrokoru. Kazao je kako stečajni postupakne bi donio isti efekt. ‘Svi bi završili na burzi’, dodao je i istaknuo je da je morao postojati neki oblik intervencije.

Maras i Reiner su se poriječkali i oko eventualnog nastavka rada istražnog saborskog povjerenstva za Agrokor.

Reiner je Panenića ‘pikunuo’ kako je Božo Petrov ‘namaio Ivicu Todorića’ 26.veljače 2017. u Banske dvore, na što se Panenić dignuo, otišao do Reinera te posegnuo za njegovim papirima.

Reiner je kazao kako je to igrokaz, a Panenić je uzvratio da Reiner s papira čita ono što mu je napisao Plenkovićev savjetnik za medije Krešimir Macan.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Zagreb 21. i 22. veljače – Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću” održat će se u Zagrebu 21. i 22. veljače, organizira je Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva, a suorganizator joj je Hrvatska matica iseljenika (HMI).

O bogatoj, burnoj i često puta tragičnoj povijesti hrvatskog iseljeništva u svojoj paralelnoj borbi za opstanak daleko od domovine, još uvijek se malo zna. S jedne strane bila je to borba za fizički opstanak doseljenika jer su nepoznavanje jezika i kulturološki šok otežavali proces asimilacije i integracije u novim sredinama, a s druge se strane čvrsto njegovala borba za očuvanje hrvatskog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta, ističu iz HMI-a.

Posebno je zanimljiva povijest hrvatske političke emigracije, koja nažalost u Hrvatskoj često ima negativan imidž, kako u široj javnosti, tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija. Trebalo bi puno vremena i prostora da se odgovori zašto je tome tako.

Jedan od razloga za organiziranje dvodnevne konferencije je činjenica da je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete te istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društveno političkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću, poručuje organizator.

Sliku hrvatske političke emigracije, njenu ulogu i istaknute pojedince na konferenciji će pokušati približiti 30-ak sudionika.

„Hrvatska politička emigracija: nastanak, podjele, kontroverze“, „ Nasilje kao sredstvo političke borbe hrvatskih iseljenika početkom 20. Stoljeća“, „Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija: međusobni odnosi i utjecaji, ujedinjenje i zajednička borba za Hrvatsku“, teme su o kojima će govoriti Danijel Jurković, Marin Knezović i Tomislav Đurasović.

Djelovanje Hrvata u Južnoj Americi i Australiji približit će Marina Perić Kaselj i Vice John Batarelo analizirajući Prvi svjetski rat i iseljenički pokret Jugoslavenska narodna obrana te maštanja o slobodnoj Hrvatskoj i konkretna djelovanja.

Konferencija će biti prilika da se progovori i o istaknutim pojedincima hrvatske političke emgracije Bruni Bušiću, Bogdanu Radici, Juri Prpiću, ali i drugima, manje poznatim emigrantima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Ciljamo na zrakoplov zapadne tehnologije

Objavljeno

na

Objavio

Za Hrvatsku je propao posao s nabavkom izraelskih F-16. Ide li Hrvatska u nabavku novih zrakoplova, kada i pod kojim uvjetima, na ta pitanja odgovorio je premijer Andrija Plenković.

Mi smo se u krajnjoj liniji i u procesu koji je iza nas, koji smo stavili van snage 14. siječnja, a vidjeli ste, i većina u Saboru je vrlo uvjerljivo odbacila SDP-ovu interpelaciju, dakle podržala je Vladu i ministra Krstičevića, ponovili, a to je i u zaključku, da održavamo sve daljnje napore da Hrvatska osigura sposobnost i modernizaciju Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva.

Što se tiče tipa zrakoplova on je i zadnji put, bilo je sasvim jasno, na temelju studije koju su napravili stručnjaci iz Ministarstva obrane, tip zrakoplova zapadne tehnologije. Mi smo i na ovoj velikoj konferenciji, gdje dolaze i ljudi iz svijeta obrambene industrije iskoristili ovu prigodu i za razgovor s predstavnicima Lockheed Martina i s predstavnicima Saaba.

Oni su i dalje zainteresirani i mi ćemo u sljedećim tjednima i mjesecima gledati kako da na temelju iskustva koje smo prošli započnemo jedan novi proces koji bi u razumnom vremenskom periodu osigurao Hrvatskoj realizaciju onoga što želimo, a to je modernizacija našeg zrakoplovstva, rekao je premijer za HRT.

Premijer trenutno sudjeluje na međunarodnoj konferenciji o sigurnosti u Münchenu, gdje je njemačka kancelarka upozorila da je postojeći međunarodni poredak pred raspadom i snažno branila multilateralizam.

Isto tako, američki potpredsjednik Mike Pence u svom je govoru iznio stav SAD-a koji ustvari traži poslušnost Europe kad su u pitanju sankcije Iranu, kada je u pitanju Venezuela, Sjeverni tok 2 i druga ključna pitanja. Može li se Hrvatska pozicionirati tako da zadovolji zahtjeve oba tabora?

Cijela minhenska sigurnosna konferencija bila je prigoda da zajedno s brojnim akterima država i međunarodnih organizacija raspravljamo o najvećim aktualnostima današnjega svijeta.

Pitanje globalnoga upravljanja, pitanje funkcioniranja međunarodnih organizacija, rješavanje kriza, energetska pitanja, sve su to teme koje su bile dotaknute danas, pa onda i u govorima koje su imali kancelarka Merkel i potpredsjednik Pence.

Ono što se nama čini je da se ipak u protekle 2,5 godine polako približavaju stajališta SAD-a i Europe, vrlo široko govoreći, međutim da postoji nekoliko pitanja gdje su te različitosti još uvijek vidljive. Ali za nas kao zemlju koja je dio NATO-a, znači saveznici smo i SAD-a i naših europskih partnera i članica Europske unije, trebamo prije svega raditi na tome da Sjedinjene američke države ostanu privržene osiguranju i prisutnosti na europskom kontinentu, a to znači prije svega sigurnosti, kaže premijer Plenković.

S glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom razgovarao je o doprinosu Hrvatske globalnoj strategiji Sjevernoatlantskog saveza. Hrvatska vlada namjerava i dalje povećavati obrambeni proračun.

Mi smo članica NATO-a, sada u travnju će biti 10 godina. Cijela organizacija slavi svoju 70. obljetnicu. NATO je Hrvatskoj omogućio sigurnosni kišobran kolektivne sigurnosti i podigao našu sigurnost i neovisnost na višu razinu.

Nema nikakve dileme da je NATO pozitivan za Hrvatsku. Ono što mi želimo – da aktivnosti cijeloga saveza, a to su dokumenti koji se godinama usvajaju, dožive svoju provedbu na razini država članica. Mi radimo na tome. Moja Vlada je od 2016. u više navrata povećala izdvajanja za obranu. Mi smo od 2016. pa do 2019. pokazali vrlo jasne signale.

Tu našu spremnost smo i deklarirali prema NATO-u, ona je pozitivno primljena i u godinama pred nama, a to je negdje otprilike do 2024., 2025. Nastojat ćemo u okvirima financijskih mogućnosti izdvajati toliko da i tih ukupnih 2 posto BDP-a budu vrlo kvalitetni i Hrvatsku čine pouzdanim saveznikom, rekao je.

Predsjednica: Izdvajanja za obranu nisu trošak, za svoju sigurnost smo odgovorni mi sami

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari