Pratite nas

Vijesti

Otvoreno pismo slobodarskim portalima…

Objavljeno

na

Tjedno.hr-u   Hvala Vam na objavljivanju članaka, što me uvjerilo da u ovoj divnoj zemlji postoje ljudi koji timane slobodu, poput nezavisnog portala “Croative.Net”,  “Kamenjar.info” ili novina ”Glasa Koncila.

One “volontere” SDP (kukuriku koalicije) jako… jako zanima odakle je pjesnik WWS rodom???… Zgražaju se eto kako jedan WWS uopće može i pomisliti pisati u Hrvatskoj?… Ti „volonteri” skakuću od portala do portala pljujući na sve one koji ne razmišljaju kao njihovi poslodavci.

Takvim “volonterima” poručujem ponizno i iskreno da je stih moja domovina a pjesma čovječanstvo. Stoga drugovi, manite se ćorava posla!…Da, i građani svijeta mogu i imaju pravo pisati i misliti, zar nisu heroji domovinskog rata žrtvali živote zbog slobode? I naravno da niti u snu ne bih zabranio ljudima da kritično misle i pišu o mojem pisanju, jer to je prava sloboda, ali svoju intelektualnu i duhovnu nemoć liječiti zavirivanjem u nečije mjesto rođenja je pljuvanje u lice slobodi. Nije uopće bitno odakle je WWS, bitno je da li piše iskreno i dobronamjerno, a vjerujte mi na riječ, pišem iz srca za srca svih dobrih ljudi. I ja se ne bojim pogledati onog suca u ogledalu. Cijeli život pišem poeziju nastojeći u svijetu timaniti vrijednosti koje čovjeka i čine čovjekom s dušom, suosjećajnost, čast, poštenje, ljubav i vjeru u Boga…Slobodno može svatko pročitati moju poeziju na portalima širom svijeta.

[pullquote_right] Raznorazni diktatori, Staljin, Hitler, Tito…, znali su vražje dobro kako ljude držati u pećini, i što je još sablasnije, njihov duh još uvijek lebdi u mislima mnogih „volontera” u malenoj divnoj zemlji Hrvatskoj. Taj zloguki duh progovora kroz komesare partijske istine, raznorazne Radmane, Milanoviće, Jovanoviće, i sve one pohlepne ljude koji su pljačkali vlastiti narod dok su Hrvatski heroji krvarili na braniku domovine, taj zloguki duh želi ljude napraviti malodušnima.[/pullquote_right][pullquote_right][/pullquote_right]

Ja vjerujem da je dobro činiti dobro, ljudi koji čine dobro drugom čovjeku su pravi domoljubi.Kada bi svi ljudi u svojim zemljama činili dobro drugom čovjeku svijet bi bio mnogo bolje mjesto za život. Raznorazni „volonteri” reći će da je to bajka. Zar je loše sanjati o takvoj bajci?…  Da, oni malodušni reći će da je to nemoguće,ali zar to nije predaja?… Kada bi svaki čovjek razmišljao tako nikada ne bi niti ustao iz kolijevke. Svaki novi korak prema dobroti je i korak prema toj bajci, i nitko me ne može uvjeriti u to da nije moguće napraviti prvi korak. Često puta u svijetu našao sam se kraj raznoraznih”volontera” vladara i osjetio zimu,jer oni su na potrebite prezirno pokazivali govoreći eto tko im je kriv kada ne znaju plesati po notama kao mi,mislili su na muziku svojih vladara. Iako su me ismijavali ja bih pružio ruku potrebitima. I zbog toga čina ne bih se smatrao nekim velikim dobrotovrom. Zašto, jer u toj priči jedno drugom pomažemo. Oni mali andjeli sa posebnim potrebama, za koje vladajuća politička kasta nema novaca,ali ima za jahte, palače, bijesne limunzine, da ta dječica s posebnim potrebama imaju neku anđeosku misiju, da ljude čine boljima,jer kad podižeš drugog čovjeka podižeš i samog sebe. Da, oni bezosijećajni ljudi su vječna zima, a oni potrebiti vječno ljeto. A. Camus je divno rekao, Usred zime napokon sam ustvrdio da u meni postoji nepobjedivo ljeto.

Da, život me uči, čast onima koji pred životom ne obaraju pogled. Često puta se pitam kakvo su to ljudi koji ne razumiju,koji ne osjaćaju patnju drugih ljudi?Kakvi su to ljudi koji dobrotu ismijavaju? Nemojte misliti da mrzim takve ljude, ne! Jer mržnja razara sve ono dobro u čovjeku, ja takve ljude žalim .Ponizno se molim da i takvi ugledaju svijetlost. I vjerujem da jednom hoće,jer oni koji za života najviše ismijavaju Boga najglasnije će sazivati Njegovo ime na samrtnoj postelji.

Mnogi lovci na vlast spremni su prodati dušu za svijetla pozornice,ali takvima poručujem da jedino ljudska duša može stvarati svijelost koja usrećuje čovjeka. Stvoritelj je čovjeku podario svoj najmilosrdniji dar,dušu. Sutra će u svojim laboratorijma genetičari možda i stvoriti ljudski embrij, reprogramirati somatsku jezgu,i stvoriti čovjeka klona,ali ne će nikada moći stvoriti dušu, a ona čovjeka čini čovjekom s osjećajima i emocijama. Pohlepa je moćno oružje nečastivog, i vrlo doboro zna kako slomiti ljude slaba duha. Oni ljudi koji žele vladati drugim ljudima postali su bez kloniranja klonovi,i kao takvi lišili su sami sebe najveće sreće, moći osjećati i suosjećati.

Božasnka svjetlost i mene podiže kada padnem, jer nema čovjeka koji makar jednom u životu ne padne. Ljudi slaba duha bježe od svjetlosti u mrak nastojeći sa sobom povući i druge, jer užasna je to kazna biti sam u tami. Božanska svjetlost osnažuje ljudski duh,a znamo da je snažan duh najveći čovjekov saveznik u kušnjama. Vlast, novac, taština, bezosijećajnost ,nevjera su lanac na nogama zatočenih u Platonovoj pećini, i njihov slabi duh postaje najgori tamničar.

Raznorazni diktatori, Staljin, Hitler, Tito…, znali su vražje dobro kako ljude držati u pećini, i što je još sablasnije, njihov duh još uvijek lebdi u mislima mnogih „volontera” u malenoj divnoj zemlji Hrvatskoj. Taj zloguki duh progovora kroz komesare partijske istine, raznorazne Radmane, Milanoviće, Jovanoviće, i sve one pohlepne ljude koji su pljačkali vlastiti narod dok su Hrvatski heroji krvarili na braniku domovine, taj zloguki duh želi ljude napraviti malodušnima.

Ali uzalud im vlast i novac, jer ne ma mnogo sreće u tami, jer to je svijet sijena kojim vladaju halucinacije.Da, halucinacije da vlašću,novcem i poltronstvom možeš kupiti sreću,da možeš potkupiti život. I ta halucinacija je upravo najveća obmana nečastivog. W.Wordsworth divno je rekao,najbolji su dijelovi dobrog života njegovi maleni, malenim bezimeni, zaboravljeni činovi dobrote i ljubavi.

Walter William Safar
Pjesnik

croative

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Ustavni sud odbacio tužbe GI Narod odlučuje i GI Istina o Istanbulskoj

Objavljeno

na

Objavio

Ustavni sud odbacio je zahtjeve referendumskih inicijativa “Istina o Istanbulskoj” i “Narod odlučuje”, objavljeno je u ponedjeljak na internetskoj stranici Ustavnog suda.

Zahtjevi referendumskih inicijativa odbijeni su u dva odvojena rješenja donesena krajem prosinca prošle godine. Odluke koje je potpisao predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović donesene su većinom glasova, uz izdvojeno mišljenje suca Miroslava Šumanovića.

Iako je odbacilo zahtjeve referendumskih inicijativa Ustavni sud je u jednoj od odluka detaljno objasnio postupak kontrole ispravnosti prikupljenih potpisa na koji su prigovarale referendumske inicijative.

Ustavni sud svoje je stavove detaljno obrazložio u odluci o Istanbulskoj, dok se u odluci o inicijativi Narod odlučuje poziva na prethodnu odluku.

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović u ponedjeljak je ustvrdio da je nakon odbacivanja zahtjeva referendumskih inicijativa “Istina o Istanbulskoj” i “Narod odlučuje” na potezu Sabor koji treba utvrditi ima li uvjeta za tražene referendume o poništavanju Istanbulske konvencije i izmjenama izbornog zakonodavstva.

“Mi nismo brojili prikupljene potpise niti je to naš posao. Mi smo kontrolirali je li procedura poštivana i da li je došlo do povrede ustavnosti i zakonitosti i utvrdili smo da inicijative nisu dale argumentaciju za to. Objasnili smo koje su ovlasti Sabora, Vlade i ministarstva i da je ta procedura poštivana, a konačna odluka je na Saboru”, kazao je Šeparović Hini.

Predlagači nisu ponudili argumentaciju za navodne nezakonitosti

Dodao je da “predlagači nisu ponudili argumentaciju koja bi Ustavni sud navela na zaključak da je taj postupak neustavan i nezakoniti” te da sada Sabor mora odlučiti hoće li prihvatiti izvještaj Vlade. “Ako ga prihvati pretpostavljam da će donijeti odluku da nisu ispunjenen pretpostavke za raspisivanje referenduma, s tim da Saboru uvijek ostaje mogućnost, u slučaju sumnje da li su ispunjene pretpostavke ili kada ocijeni da je to potrebno ili svrsishodno, da se obrati Ustavnom sudu i traži da se utvrdi jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma i je li referendumsko pitanje u skladu s Ustavom”.

Šeparović je dodao da se Ustavni sud “sigurno se ne bi upuštao u ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja već bi prethodno utvrdio jesu li ispunjene pretpostavke ili nisu, jer ako pretpostavke nisu ispunjene nema ni potrebe za ocjenjivanje referendumskog pitanja”.

Šeparović: Mogu pretpostaviti da se referendum neće raspisati 

“Ja mogu samo pretpostaviti da će Sabor, ako prihvati izvještaj Vlade da nema dovoljno potpisa, donijeti odluku da se referendum neće raspisati, jer da bi se referendum raspisao mora se utvrditi da postoje potpisi deset posto birača”, ustvrdio je predsjednik Ustavnog suda.

Na pitanje o izdvojenom mišljenju ustavnog suca Miroslava Šumanovića, Šeparović je rekao da se taj sudac također slaže da je trebalo odbaciti zahtjeve referendumskih inicijativa, “ali se ne slaže s argumentacijom Ustavnog suda”.

“To je njegovo pravo. Sukladno Ustavnom zakonu i izdvojeno mišljenje se objavljuje uz svaku odluku”, rekao je Šeparović.

Koordinatorica Građanske inicijative (GI) “Istina o Istanbulskoj” Kristina Pavlović kazala je u rujnu da su Ustavnom sudu predali žalbu na negativni odgovor Ministarstva uprave na zahtjev da njihovi promatrači sudjeluju u provjeri potpisa prikupljenih u svibnju u inicijativi za otkazivanje Istanbulske konvencije jer je Ministarstvo uprave odbilo postupiti u skladu s Kodeksom dobre prakse o referendumima, koji je Venecijanska komisija izdala 2007., a u kojem se navodi da promatračima valja omogućiti da budu nazočni svugdje gdje se odvijaju radnje vezane uz referendum.  (Hina)

Odluku Ustavnog suda pogledajte u cijelosti:

Download [130.01 KB]

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

dr. sc. Ivan Bagarić: Nedjeljom u ništa

Objavljeno

na

Objavio

Isječak

Ovo što slijedi je sažetak političke mudrosti koju smo čuli od Hrvata koji je izabran glasovima Bošnjaka kako bi predstavljao građane na mjestu hrvatskog člana predsjedništva BiH. Ukoliko se netko odluči na čitanje ovog članka, posvećenog onom što smo vidjelu u emisiji „Nedjeljom u 2“, onda protivno svemu, molim za očuvanje mentalnog zdravlja odnosno optimizam – kako bi živio ovaj narod i država (RH i BiH).    

Od samog početka odnosno od izbora sugovornika vidjelo se da gospodin Stanković, ma kako bio dobro pripremljen, gledateljima neće ponuditi ništa dobro. Gospodin Željko Komšić je potrošio vrijeme i novac poreznih obveznika (pretplatnika). Pri tome mislim na cijenu jednog minuta promidžbenog programa na HTV-u (ili još bolje na dobit od neke dokumentarne emisije koja se mogla emitirati u tom terminu). Nažalost čovjek je (besplatno) uzeo cijeli sat za što odgovornost snosi g. Stanković.  U tom satu čovjek je pomiješao sve i svašta (konstitutivnost naroda, građane i narode, legalitet i legitimitet, uzroke i posljedice…) i sve je to strpao u isti lonac – bez začina, okusa i mirisa.

Vrtio je nekoliko fraza (i oko njih). Neshvatljivo da nešto tako može biti dovoljno da bi se obnašala dužnost člana predsjedništva jedne države (ma koga predstavljao). I sve je to pleo i splićao u klupko koje svi mudraci ne mogu razmrsiti (prema onoj narodnoj: kad netko baci kamen u bunar svi ga mudraci ne mogu izvaditi).

Slijedi politička demagogija koju smo čuli od gospodina Željka Komšića:

  • Ustav i konstitutivnost naroda tumači kako mu kada odgovara; opravdava vlastitu poziciju i način izbora a istodobno se tobože zalaže za izbor predsjednika u parlamentu; za sebe kaže da je pripadnik a ne predstavnik hrvatskog naroda i da tu ne vidi nikakav problem; smatra da je njegovo neprihvaćanje od strane Hrvata „politički koncepta“ a ne vidi da je on i njegov izbor upravo to – antihrvatski politički koncept (ali i koncept protiv BiH za koju se on tobože zalaže)
  • kaže kako se sve može proglasiti vitalnim nacionalnim interesom pa se tako Hrvati mogu zaštitit – a osporava im pravo na izbor vlastitog člana predsjedništva; (Poziva na poštivanje jedni drugih – a ne poštuje mišljenje niti pravo cijelog naroda)
  • prema ustavu on se obraća hrvatskim zastupnicima u Domu naroda a ne smeta ga što niti jedan od tih zastupnika nije glasova za njega, niti su za njega svoj glas dali oni koji su glasovali za one kojima bi se on obratio; zastupa sve građane ali u diplomatsko konzularnim predstavništvima BiH smjenjuje samo Hrvate
  • normalno je da je za njega npr. u Bihaću glasovalo gotovo 30% glasača jer on predstavlja „građansku opciju“ iako se njih niti desetina ne izjašnjava „građanima“
  • Vidi velikoalbanski, velikosrpski i velikohrvatski koncept kao prijetnju miru a istodobno kaže kako ne vidi da bilo tko ima kapaciteta za rat; po njemu BiH kad je ugrožena, ima se pravo braniti „svim sredstvima“ (a ne kaže od koga) i ne vidi da je najveća prijetnja po BiH u BiH (a ne izvan nje).
  • Za njega BiH jest i nije međunarodni protektorat; za ulazak u NATO ne treba mišljenje Dodika odnosno (RS-a) jer je to „tehničko pitanje“- a nije!.
  • Kaže kako se ekonomska pitanje ne mogu riješiti bez političke stabilnosti (a on je jedan od izvora destabilizacije)
  • Kaže da Hrvati imaju polovinu vlasti u FBiH (jer sa svojih 12 ljudi mogu blokirati sve) ali im uskraćuje pravo da ih zastupa onaj kojeg oni izaberu
  • Pravo na RTV servis na hrvatskom jeziku cinično proglašava srozavanjem prava jednog naroda na nacionalnu manjinu (a ne komentira da su muslimani Bošnjaci proglasili ne imanje RTV servisa na hrvatskom jeziku – svojim nacionalnim interesom)
  • Konačno, ustvrdio je kako ga nitko ne može uvjeriti kako svi ne govorimo istim jezikom (kaže – važno je da se razumijemo, a nije kazao kako se taj jezik zove) što predstavlja krajnje nepoštivanje ljudskih, osobnih i nacionalnih prava svih naroda u BiH na svoj jezik i kulturu

Na kraju Komšić je pokazao zrno iskrenosti („poštenja“) na upit voditelja – jeli bježati iz BiH…?, odnosno, što će reći vlastitom djetetu – ostati ili otići u inozemstvo? Odgovorio je  – „iskreno ne znam“, te nastavio –„mogu vam slagati što god hoćete, ali ne znam“. Znači li da on o svim važnim stvarima – ne zna, ili nam „može lagati koliko god hoćemo“.

Nažalost, Stanković se uklopio u izgubljenom satu vlastite emisije. Osobito na samom kraju kada je naveo primjer nekog Vukovarca koji je svojoj djeci predložio da se spreme za Irsku ili Njemačku. E moj Stankoviću, zapitaj se što bi ti na to kazao pokojni kolega Siniša Glavašević…

Bilo je to još jedno nedjeljom – u ništa!      

dr. sc. Ivan Bagarić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari