Pratite nas

Politika

Otvoreno: Vlada ne vjeruje Upravi Uljanika

Objavljeno

na

Kako je moguće da je Uljanik grupa u samo godinu dana napravila više od milijardu i pol kuna gubitaka? Gdje je nestao taj novac? Što istražitelji rade u brodogradilištu? Kakva je sudbina četiri i pol tisuće radnika?

U Otvorenom urednika Mislava Togonala o Uljaniku su govorili Samir Hadžić iz Stožera za obranu brodogradnje, predsjednik Uprave Uljanika Gianni RossandaDavor Huić iz Udruge poreznih obveznika ‘Lipa’, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat (HDZ), župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina (SDP) i župan Istarske županije (IDS) Valter Flego.

Predsjednik Uprave Uljanika Gianni Rossanda odgovorio je na pitanje kako je došlo do gubitka od 1,5 milijarde kuna gubitka u godinu dana. “Nismo izgubili 100 milijuna po brodu nego je došlo do pomicanja rokova. Neki su brodovi došli na granicu iskakanja i išlo se s prijedlogom restrukturiranja u studenome 2011. Trebalo je otkazati dio brodova s manjom dodanom vrijednošću, ali dok smo došli do toga – došlo je do novih gubitaka i u njega su ukalkulirani novi gubici”, kazao je. Dodao je da su u knjizi narudžbi bila 22 broda koja su se trebala graditi u 3 godine u dva bodogradilišta. “Bilo je predviđeno da po tim brodovima ostaje 460 do 470 milijuna eura, a Uljanik je godišnje koštao 180 milijuna. Da su brodovi bili proizvedeni imali bi dobit od 50 milijuna eura u tri i pol godine”, kazao je.

Priznao je da su knjigu narudžbi punili a “da nisu vidjeli” padanje u provaliju, i da će gubitke netko morati podmiriti. “Vodite računa da brodogradnja nema kolaterala, jer je na pomorskom dobru. I u Europi nema kolaterala, pa se ide se s državnim jamstvima. Da smo odmah krenuli s financiranjem – program bi se odvijao u predviđenim rokovima”, rekao je.

Samir Hadžić, koji je godinama radio u talijanskim brodogradilištima, a u Uljaniku radi od 2014. objasnio je kako tamo znaju dobro organizirati posao. “U Italiji je vrijeme novac, kad imate problem – oni ga rješavaju kroz brodove u seriji. Tako je prvi u nizu u minusu, a zadnji ima dobit. Kod Uljanika se događa da se greške u procesu, koje generiraju nove greške i kašnjenja ne ispravljaju. Generiraju se minusi pa dok jedan brod, završavate kobilicu drugog…”, rekao je. Dodao je kako su ljudi umorni od štrajka – i odlaze. “Sporost u rješavanju dovest će do pitanja: “Za koga ćete to rješavati – za kooperante iz Rumunjske i Bosne, a ne Puležane?”.

Ministar gospodarstva Darko Horvat potvrdio je da će novac za plaće biti isplaćen kroz Hrvatku poštansku banku. “Kreditom od 96 milijuna eura, za koji je država dala jamstvo u siječnju osiguran je život jednom i drugom brodogradilištu. Isplaćeno je 6 do 7 plaća i modaliteta za ovakav više nema”, kazao je. Naglasio je kako je 31. 3. na računu Uljanika identifican minus od 575 milijuna eura. Dodao je kako konfuzna situacija nikome ne pomaže te da modalitet funkcioniranja treba mijenjati. “Brojke su kontradiktorne i treba analizirati zašto je gubitak nastao”, naglasio je.

Župan Valter Flego je kazao kako ovu situaciju još uvijek mogu izvući – Vlada, koja treba definirati strategiju za brodogradnju i strateški parnter koji treba ulagati novac u brodogradnju. Demantirao je da postoji urbanistički plan prema kojemu bi se na mjestu brodogradilišta gradila elitna turistička četvrt. Mi smo brodogradnju zaštitili više od Rijeke i Trogira, kazao je. “Nećemo mijenjati prostorni plan na uštrb brodogradnje”, rekao je.

Župan Zlatko Komadina, koji je član Stožera za Treći maj i inženjer strojarstva potvrdio je da traže odlazak Uprave, krizni menadžment, odvajanje od Uljanika i povrat pola milijarde kuna, a “ako treba i Lex”. “Uz strateško opredjeljenje države – ne smijemo izgubiti proizvodnju koja zahtjeva pamet, znanje i prateće proizvode koji trebaju služiti kao izvozna roba”, kazao je a u prilog tome dodao kako je za Treći maj zainteresirano jedno talijansko brodogradilište. Gianni Rossanda je rekao da ne poriče dug, ali da su u Uljaniku tijekom pet godina u Treći maj uložili 402 milijuna kuna u gotovini.

Ministar Horvat je kazao kako su podaci kontradiktorni, te da plan restrukturiranja ne donosi Vlada nego Uprava, a verificira ga Bruxelles. Napomenuo je da je uz investicije u brodogradnju bio vezan “nekakav nekretninski biznis”, a strateški partner je u posao ušao temeljem najave izmjene prostornih planova. “Ako se prostorni planovi ne promijene – imamo li strateškog partnera?”, upitao je.

Davor Huić je kazao kako ne vidi razliku između Agrokora i Uljanika te ustvrdio da građani znaju da se radi o neodrživom modelu, jer su oko 30 milijardi kuna dali za brodogradnju. “Građani ne žele da se njihov novac troši na neuspjeli privatni poduhvat. A protiv veće intervencije države je i Bruxelles i tu je Vlada ograničena”, kazao je Huić.

Odgovorio mu je Gianni Rossanda podatkom da Uljanik nikad nije restrukturanjem stvorio neki kapital da bi nastavio raditi.  Podsjetio je da brodogradnja s dobavljačuje u proračun uplaćuje 50-tak milijuna eura godišnje. Na vrijeme su kaže, izabrali strateškog partnera – Kermas energiju, koja je jedina zadovoljavala uvjete. Brodosplit posluje pozitivno jer ne radi brodove, a planom restrukturiranja su mu izbrisani dugovi te je imao 1,6 milijardi gotovine za plaće u idućih pet godina. I Samir Hadžić je naglasio da Uljanik nije dobio novce za restrukturiranje, nego tri milijarde dozvoljenih potpora. Tri od onih 30 koje su “dali građani” za brodogradnju, kazao je. “Nama radnicima je bitno – pomozite nam da idemo dalje”, dodao je.

Na kraju emisije razvila se žustra rasprava između Horvata, Komadine, Flege i Rossande. “Kad država jamči 5 milijardi kuna, ona mora imati nadzor. Tko je čitao izvješća u Vladama. Ako želite intervenirati morate kroz sadašnje nadzore staviti nove Uprave, a kroz Skupštinu nove ljude u NO”, kazao je Komadina. “Postavimo najprije stvari na svoje noge. Plan restrukturiranja radi Uprava. Vlada je čekala da plan dobije na stol. Ministarstva gospodarstva i financija pomogla su taj plan uobličiti da bi Bruxelles htio uopće s nama razgovarati. Predmet plana restrukturiranja (koji mora u doradu) je brodogradilište Uljanik, ne Grupa i ne Treći maj”, kazao je Horvat. Komadina je inzistirao da Vlada, koja je dala rok za propremu plana – to ne može u potpunosti prepustiti Upravi. Horvat mu je odgovorio da je “pomiješao teze”.

Ministar Darko Horvat je kazao kako će prvi službeni odgovor Bruxellesa stići za desetak dana. Na temelju tih ocijena moći će se raditi izmjene i dopune. Neslužbeno – radi se na drugačijem modalitetu istih aktera”, kazao je. Rossandu je upitao: “Imamo li konzistentnog strateškog partnera ili trenutno polemiziramo o namjeri gospodina Končara da ode ako mu se smanji mogućnost investiranja u nekretnine? Ima li Končar namjeru investirati isključivo u brodogradnju?” Istarski Župan Valter Flego mu je odgovorio da su to pitanja za ministra i da Horvat ima puno alata za naći odgovore obzirom da je Vlada većinski vlasnik. “Izvrćete činjenice”, odgovorio mu je Horvat.

Rossanda je potom kazao kako oni rade program restrukturiranja profesionalno, u suradnji s Vladom. Računaju na sredstva koja može dati država i strateški partner. “Nikakve kontakte nismo imali s lokalnom samoupravom. Ovo je prvi put da imamo potrebu s njima razgovarati. Ukoliko se promijene prostorni planovi – može se ići s Kermas energijom. Ostat će dio brodogradnje. Ukoliko se to ne učini – neće biti brodogradnje, osim ako netko ima drugog strateškog partnera”, kazao je.

Na pitanje ima li povjerenja u Upravu Uljanika ministar Darko Horvat je odgovorio: “Da je ovo prava ekipa, ekipa koja želi biti partner Vladi – onda bi sjedili za stolom i na isti način razgovarali o predmetnoj temi”. Župan Zlatko Komadina mu je odgovorio kako ga je zvao na razgovor, ali da ne želi “sjediti da se gledaju”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Kuščević: HDZ je pobjednik izbora u Lici i sasvim sigurno će sastaviti većinu u Skupštini

Objavljeno

na

Objavio

Ministar uprave i politički tajnik HDZ-a Lovro Kuščević izjavio je u utorak da HDZ ima nultu stopu tolerancije prema nasilju, posebno obiteljskom, istaknuvši da je potpredsjednik Gradskog vijeća Požege Igor Krizmanić, kojega je kći optužila za obiteljsko nasilje, zamrznuo članstvo u HDZ-u i dao ostavku na sve političke i stranačke dužnosti, te će na sudu dokazivati svoju nevinost.

Kuščević je na godišnjoj konferenciji Savjeta mladih u Hrvatskoj rekao novinarima da o slučaju Krizmanića, HDZ-ova potpredsjednika Gradskog vijeća Požege kojega je kći u objavi na facebooku teško optužila za obiteljsko nasilje, zna tek iz medija te da je Krizmanić dao ostavku dok se ne završi sudski postupak.

HDZ pregovara o većini u ličko-senjskoj Skupštini

Upitan hoće li biti izbačen iz stranke, Kušćević je kazao da je Krizmanić zamrznuo članstvo i dao ostavku na sve političke i stranačke dužnosti te će na sudu dokazivati svoju nevinost. “Naravno, osuđujemo svaki oblik nasilja”, dodao je.

Novinare je zanimalo i hoće li HDZ prvi put biti u oporbi u Lici, jer župan Darko Milinović pregovara s HSP-om i listom Bura promjena o sastavljanju većine, na što je Kuščević ustvrdio kako je to samo Milinovićev spin po principu “što se babi htjelo, to se babi snilo”.

“HDZ je pobjednik izbora u Lici i sasvim sigurno će sastaviti većinu u Skupštini te kreirati proračun na dobrobit svih građana Ličko-senjske županije”, poručio je dodavši kako HDZ upravo pregovara sa koalicijskim partnerima.

“Kad ti pregovori budu gotovi uvjeravam vas da će HDZ imati i predsjednika i većinu”, istaknuo je. Pregovara se sa svima koji su u Skupštini ličko-senjske županije, osim onima koji su na Milinovićevoj listi.

Upitan kako komentira slučaj Nelle Slavice, nove ravnateljice Nacionalnog parka Krka koja je istodobno bila članica HNS-a i HDZ-a, ustvrdio je kako je to “dokaz da Vlada imenuje ljude po njihovoj stručnosti, a ne po stranačkoj pripadnosti”.

Financijske mogućnosti mirovinskog sustava uvjetuju odlazak u mirovinu sa 67 godina

Prokomentirao je i najavljeni referendum sindikata protiv odlaska u mirovinu sa 67 godina najavivši da će novi zakon o referendumu ići na savjetovanje ovoga mjeseca, pa ako sindikati pokrenu inicijativu vjerojatno će se odvijati prema pravilima važećeg zakona.

“U Vladi smo pomno analizirali sve financijske učinke zakona po kojemu će građani u mirovinu ići sa 67 godina. Financijske mogućnosti i održivost jednostavno uvjetuju takve izmjene zakona. Ja sam uvijek za rješenje koje jamči opstanak mirovinskog sustava. Ne bih rekao da je to na uštrb građana jer sve zemlje u okruženju imaju iste uvjete”, kaže Kuščević.

(Hina)

 

Lovro Kuščević odbacio mogućnost koalicije HDZ-a s Milinovićem

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Bilo bi sjajno kada bi Pejčinović Burić bila izabrana za glavnu tajnicu VE

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić sutra će pred Odborom ministara Vijeća Europe obrazlagati svoju kandidaturu za glavnu tajnicu organizacije, a uoči toga događaja premijer Andrej Plenković kaže da šefica hrvatske diplomacije ima sve kvalitete za taj posao.

“Bilo bi sjajno za Hrvatsku kada bi ona bila izabrana”, kazao je Plenković novinarima.

“Prvo, ona je kvalitetna ministrica, a drugo, ima sve kvalitete da bude glavna tajnica Vijeća Europe”, dodao je.

U slučaju njezina izbora, naglasio je premijer, Pejčinović Burić bi bila tek druga žena na čelu te paneuropske organizacije i prva glavna tajnica iz zemalja srednje i istočne Europe.

“Bila bi i najviša hrvatska dužnosnica ikada odabrana ‘trijažom’, dakle ne nekakvom kvotom nego odlukom parlamentarne skupštine”, kazao je premijer.

Potpredsjednica hrvatske Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić jedna je od četvero kandidata za novu glavnu tajnicu Vijeća Europe.

Uz Pejčinović Burić, kandidirali su se potpredsjednik belgijske vlade, ministar vanjskih i europskih poslova i ministar obrane Didier Reynders, bivši litavski premijer i zastupnik u parlamentu Andrius Kubilius te bivša grčka ministrica vanjskih poslova i parlamentarna zastupnica Dora Bakojanis.

Odbor ministara VE-a održat će odvojene razgovore s četvero kandidata u ožujku i potom objaviti odluku o konačnom popisu kandidata, koji će biti podnesen Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.

Parlamentarna skupština potom će nastaviti s izborom novog glavnog tajnika koji bi se trebao održati u lipnju.

Mandat novog glavnog tajnika ili tajnice počinje 1. listopada.

Sadašnji glavni tajnik Thorbjørn Jagland, bivši norveški premijer i predsjednik parlamenta, nema se pravo kandidirati nakon dva mandata.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari