Pratite nas

Politika

Otvoreno: Vlada ne vjeruje Upravi Uljanika

Objavljeno

na

Kako je moguće da je Uljanik grupa u samo godinu dana napravila više od milijardu i pol kuna gubitaka? Gdje je nestao taj novac? Što istražitelji rade u brodogradilištu? Kakva je sudbina četiri i pol tisuće radnika?

U Otvorenom urednika Mislava Togonala o Uljaniku su govorili Samir Hadžić iz Stožera za obranu brodogradnje, predsjednik Uprave Uljanika Gianni RossandaDavor Huić iz Udruge poreznih obveznika ‘Lipa’, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat (HDZ), župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina (SDP) i župan Istarske županije (IDS) Valter Flego.

Predsjednik Uprave Uljanika Gianni Rossanda odgovorio je na pitanje kako je došlo do gubitka od 1,5 milijarde kuna gubitka u godinu dana. “Nismo izgubili 100 milijuna po brodu nego je došlo do pomicanja rokova. Neki su brodovi došli na granicu iskakanja i išlo se s prijedlogom restrukturiranja u studenome 2011. Trebalo je otkazati dio brodova s manjom dodanom vrijednošću, ali dok smo došli do toga – došlo je do novih gubitaka i u njega su ukalkulirani novi gubici”, kazao je. Dodao je da su u knjizi narudžbi bila 22 broda koja su se trebala graditi u 3 godine u dva bodogradilišta. “Bilo je predviđeno da po tim brodovima ostaje 460 do 470 milijuna eura, a Uljanik je godišnje koštao 180 milijuna. Da su brodovi bili proizvedeni imali bi dobit od 50 milijuna eura u tri i pol godine”, kazao je.

Priznao je da su knjigu narudžbi punili a “da nisu vidjeli” padanje u provaliju, i da će gubitke netko morati podmiriti. “Vodite računa da brodogradnja nema kolaterala, jer je na pomorskom dobru. I u Europi nema kolaterala, pa se ide se s državnim jamstvima. Da smo odmah krenuli s financiranjem – program bi se odvijao u predviđenim rokovima”, rekao je.

Samir Hadžić, koji je godinama radio u talijanskim brodogradilištima, a u Uljaniku radi od 2014. objasnio je kako tamo znaju dobro organizirati posao. “U Italiji je vrijeme novac, kad imate problem – oni ga rješavaju kroz brodove u seriji. Tako je prvi u nizu u minusu, a zadnji ima dobit. Kod Uljanika se događa da se greške u procesu, koje generiraju nove greške i kašnjenja ne ispravljaju. Generiraju se minusi pa dok jedan brod, završavate kobilicu drugog…”, rekao je. Dodao je kako su ljudi umorni od štrajka – i odlaze. “Sporost u rješavanju dovest će do pitanja: “Za koga ćete to rješavati – za kooperante iz Rumunjske i Bosne, a ne Puležane?”.

Ministar gospodarstva Darko Horvat potvrdio je da će novac za plaće biti isplaćen kroz Hrvatku poštansku banku. “Kreditom od 96 milijuna eura, za koji je država dala jamstvo u siječnju osiguran je život jednom i drugom brodogradilištu. Isplaćeno je 6 do 7 plaća i modaliteta za ovakav više nema”, kazao je. Naglasio je kako je 31. 3. na računu Uljanika identifican minus od 575 milijuna eura. Dodao je kako konfuzna situacija nikome ne pomaže te da modalitet funkcioniranja treba mijenjati. “Brojke su kontradiktorne i treba analizirati zašto je gubitak nastao”, naglasio je.

Župan Valter Flego je kazao kako ovu situaciju još uvijek mogu izvući – Vlada, koja treba definirati strategiju za brodogradnju i strateški parnter koji treba ulagati novac u brodogradnju. Demantirao je da postoji urbanistički plan prema kojemu bi se na mjestu brodogradilišta gradila elitna turistička četvrt. Mi smo brodogradnju zaštitili više od Rijeke i Trogira, kazao je. “Nećemo mijenjati prostorni plan na uštrb brodogradnje”, rekao je.

Župan Zlatko Komadina, koji je član Stožera za Treći maj i inženjer strojarstva potvrdio je da traže odlazak Uprave, krizni menadžment, odvajanje od Uljanika i povrat pola milijarde kuna, a “ako treba i Lex”. “Uz strateško opredjeljenje države – ne smijemo izgubiti proizvodnju koja zahtjeva pamet, znanje i prateće proizvode koji trebaju služiti kao izvozna roba”, kazao je a u prilog tome dodao kako je za Treći maj zainteresirano jedno talijansko brodogradilište. Gianni Rossanda je rekao da ne poriče dug, ali da su u Uljaniku tijekom pet godina u Treći maj uložili 402 milijuna kuna u gotovini.

Ministar Horvat je kazao kako su podaci kontradiktorni, te da plan restrukturiranja ne donosi Vlada nego Uprava, a verificira ga Bruxelles. Napomenuo je da je uz investicije u brodogradnju bio vezan “nekakav nekretninski biznis”, a strateški partner je u posao ušao temeljem najave izmjene prostornih planova. “Ako se prostorni planovi ne promijene – imamo li strateškog partnera?”, upitao je.

Davor Huić je kazao kako ne vidi razliku između Agrokora i Uljanika te ustvrdio da građani znaju da se radi o neodrživom modelu, jer su oko 30 milijardi kuna dali za brodogradnju. “Građani ne žele da se njihov novac troši na neuspjeli privatni poduhvat. A protiv veće intervencije države je i Bruxelles i tu je Vlada ograničena”, kazao je Huić.

Odgovorio mu je Gianni Rossanda podatkom da Uljanik nikad nije restrukturanjem stvorio neki kapital da bi nastavio raditi.  Podsjetio je da brodogradnja s dobavljačuje u proračun uplaćuje 50-tak milijuna eura godišnje. Na vrijeme su kaže, izabrali strateškog partnera – Kermas energiju, koja je jedina zadovoljavala uvjete. Brodosplit posluje pozitivno jer ne radi brodove, a planom restrukturiranja su mu izbrisani dugovi te je imao 1,6 milijardi gotovine za plaće u idućih pet godina. I Samir Hadžić je naglasio da Uljanik nije dobio novce za restrukturiranje, nego tri milijarde dozvoljenih potpora. Tri od onih 30 koje su “dali građani” za brodogradnju, kazao je. “Nama radnicima je bitno – pomozite nam da idemo dalje”, dodao je.

Na kraju emisije razvila se žustra rasprava između Horvata, Komadine, Flege i Rossande. “Kad država jamči 5 milijardi kuna, ona mora imati nadzor. Tko je čitao izvješća u Vladama. Ako želite intervenirati morate kroz sadašnje nadzore staviti nove Uprave, a kroz Skupštinu nove ljude u NO”, kazao je Komadina. “Postavimo najprije stvari na svoje noge. Plan restrukturiranja radi Uprava. Vlada je čekala da plan dobije na stol. Ministarstva gospodarstva i financija pomogla su taj plan uobličiti da bi Bruxelles htio uopće s nama razgovarati. Predmet plana restrukturiranja (koji mora u doradu) je brodogradilište Uljanik, ne Grupa i ne Treći maj”, kazao je Horvat. Komadina je inzistirao da Vlada, koja je dala rok za propremu plana – to ne može u potpunosti prepustiti Upravi. Horvat mu je odgovorio da je “pomiješao teze”.

Ministar Darko Horvat je kazao kako će prvi službeni odgovor Bruxellesa stići za desetak dana. Na temelju tih ocijena moći će se raditi izmjene i dopune. Neslužbeno – radi se na drugačijem modalitetu istih aktera”, kazao je. Rossandu je upitao: “Imamo li konzistentnog strateškog partnera ili trenutno polemiziramo o namjeri gospodina Končara da ode ako mu se smanji mogućnost investiranja u nekretnine? Ima li Končar namjeru investirati isključivo u brodogradnju?” Istarski Župan Valter Flego mu je odgovorio da su to pitanja za ministra i da Horvat ima puno alata za naći odgovore obzirom da je Vlada većinski vlasnik. “Izvrćete činjenice”, odgovorio mu je Horvat.

Rossanda je potom kazao kako oni rade program restrukturiranja profesionalno, u suradnji s Vladom. Računaju na sredstva koja može dati država i strateški partner. “Nikakve kontakte nismo imali s lokalnom samoupravom. Ovo je prvi put da imamo potrebu s njima razgovarati. Ukoliko se promijene prostorni planovi – može se ići s Kermas energijom. Ostat će dio brodogradnje. Ukoliko se to ne učini – neće biti brodogradnje, osim ako netko ima drugog strateškog partnera”, kazao je.

Na pitanje ima li povjerenja u Upravu Uljanika ministar Darko Horvat je odgovorio: “Da je ovo prava ekipa, ekipa koja želi biti partner Vladi – onda bi sjedili za stolom i na isti način razgovarali o predmetnoj temi”. Župan Zlatko Komadina mu je odgovorio kako ga je zvao na razgovor, ali da ne želi “sjediti da se gledaju”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Politika

Stier i Milošević idu zajedno u utrku za novog šefa HDZ-a?

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Iako je premijer i šef HDZ-a svoju praktički novu Vladu sastavio s većinom od 82 zastupnika, što je šest ruku više od apsolutne većine, to ne znači da je njegova unutarstranačka oporba objesila kopačke o klin i odustala od preuzimanja HDZ-a, ali na redovnim stranačkim izborima koji su za nešto manje od godinu dana, piše u nedjelju Večernji list.

Štoviše, na relaciji Davor Ivo Stier – Domagoj Ivan Milošević vode se intenzivni razgovori u smjeru timskog nastupa na izborima za predsjednika HDZ-a, a razgovara se, doznaje dnevnik, i s Mirom Kovačem.

Razgovori između Stiera, glavnog Plenkovićeva izazivača, i Miloševića odmakli su dalje nego oni s Kovačem, no Plenkovićeva oporba u HDZ-u svjesna je potrebe ujedinjavanja kako se glasovi u izbornom procesu ne bi rasipali.

I dok je Stierova politika za novi HDZ politika ujedinjavanja, Miro Kovač izazvao je velike reakcije izjavom da je potrebna rekonstrukcija HDZ-a za pobjedu na parlamentarnim izborima jer ju je plasirao u petak na dan izglasavanja sedmero novih ministara Plenkovićeve Vlade. Odmah mu je uzvratio i sam Plenković rekavši da je HDZ-u potrebna konsolidacija, a “vidjet ćemo tko će biti glavni u toj igri”, podsjeća Večernji.

Žešći je bio glavni tajnik Jandroković koji je poručio da se to tako ne radi i da se Kovač kritikom na dan kada se HDZ-ova Vlada nosi s oporbom zbog imenovanja novih ministara diskvalificirao za funkciju predsjednika HDZ-a. Jandroković mu je prigovorio da je osobne interese stavio ispred stranačkih.

U krugu Plenkovićevih oponenata poručuju da je Kovačeva izjava dobra i pogođena, ali poslana u sasvim krivom trenutku, kada je Vladi bila potrebna podrška, piše Večernji list.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Predsjednica RH predlaže: Državna tijela trebaju razmotriti da se ugovori s CHF kreditima proglase ništetnima

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović sastala se s predstavnicima građanske inicijative Lex Franak, koji su je izvijestili o problemu koji pogađa 125 tisuća hrvatskih obitelji.

Predstavnici građanske inicijative Lex Franak upozoravaju da presude sudova koje građani dobivaju na osnovi svojih tužbi pokazuju da je poslovanje banaka s kreditima u švicarskim francima bilo pravno i moralno upitno i da državne institucije izvršne, zakonodavne i monetarne vlasti nisu na vrijeme reagirale i spriječile štetu koja je nastala takvim postupanjem. Banke, koje su većinom u stranom vlasništvu, povrijedile su prava potrošača i osiromašile hrvatske građane nepoštenom praksom i nezakonitim kreditima, a zaradu prelijevale vlasnicima u inozemstvo.

Predsjednica je naglasila da ovaj problem ne gleda izdvojeno u odnosu na problem blokiranih i ovršenih građana, koji smatra jednim od najvećih problema hrvatskog društva. Hrvatska, kao demokratska i socijalna država, članica Europske unije, mora riješiti ovo pitanje. Građani ne smiju imati osjećaj pravne nesigurnosti, nezaštićenosti i prevarenosti niti smiju biti doživotno blokirani. Banke nisu i ne smiju biti gospodari života i smrti dužnika iz čega proizlazi da država mora postaviti zdrav okvir koji uvažava načelo pravedne i socijalne države.

Budući da su na hrvatskim i europskim sudovima potvrđene odluke kako su banke povrijedile prava potrošača koristeći u ugovorima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe, a kako bi se spriječili daljnji troškovi za građane, sudove pa i banke, Predsjednica Republike Hrvatske predlaže da nadležna državna tijela razmotre prijedlog građanske inicijative Lex Franak da se ugovori koji sadrže osporene odredbe proglase ništetnima.

Predsjednica Republike Hrvatske je obaviještena o prijedlogu Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s valutnom klauzulom u švicarskim francima koji je uz pomoć pravnih i financijskih stručnjaka izradila građanska inicijativa Lex Franak kao konkretan prilog rješavanju ovog problema.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari