Pratite nas

Politika

Otvoreno: Vlada ne vjeruje Upravi Uljanika

Objavljeno

na

Kako je moguće da je Uljanik grupa u samo godinu dana napravila više od milijardu i pol kuna gubitaka? Gdje je nestao taj novac? Što istražitelji rade u brodogradilištu? Kakva je sudbina četiri i pol tisuće radnika?

U Otvorenom urednika Mislava Togonala o Uljaniku su govorili Samir Hadžić iz Stožera za obranu brodogradnje, predsjednik Uprave Uljanika Gianni RossandaDavor Huić iz Udruge poreznih obveznika ‘Lipa’, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat (HDZ), župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina (SDP) i župan Istarske županije (IDS) Valter Flego.

Predsjednik Uprave Uljanika Gianni Rossanda odgovorio je na pitanje kako je došlo do gubitka od 1,5 milijarde kuna gubitka u godinu dana. “Nismo izgubili 100 milijuna po brodu nego je došlo do pomicanja rokova. Neki su brodovi došli na granicu iskakanja i išlo se s prijedlogom restrukturiranja u studenome 2011. Trebalo je otkazati dio brodova s manjom dodanom vrijednošću, ali dok smo došli do toga – došlo je do novih gubitaka i u njega su ukalkulirani novi gubici”, kazao je. Dodao je da su u knjizi narudžbi bila 22 broda koja su se trebala graditi u 3 godine u dva bodogradilišta. “Bilo je predviđeno da po tim brodovima ostaje 460 do 470 milijuna eura, a Uljanik je godišnje koštao 180 milijuna. Da su brodovi bili proizvedeni imali bi dobit od 50 milijuna eura u tri i pol godine”, kazao je.

Priznao je da su knjigu narudžbi punili a “da nisu vidjeli” padanje u provaliju, i da će gubitke netko morati podmiriti. “Vodite računa da brodogradnja nema kolaterala, jer je na pomorskom dobru. I u Europi nema kolaterala, pa se ide se s državnim jamstvima. Da smo odmah krenuli s financiranjem – program bi se odvijao u predviđenim rokovima”, rekao je.

Samir Hadžić, koji je godinama radio u talijanskim brodogradilištima, a u Uljaniku radi od 2014. objasnio je kako tamo znaju dobro organizirati posao. “U Italiji je vrijeme novac, kad imate problem – oni ga rješavaju kroz brodove u seriji. Tako je prvi u nizu u minusu, a zadnji ima dobit. Kod Uljanika se događa da se greške u procesu, koje generiraju nove greške i kašnjenja ne ispravljaju. Generiraju se minusi pa dok jedan brod, završavate kobilicu drugog…”, rekao je. Dodao je kako su ljudi umorni od štrajka – i odlaze. “Sporost u rješavanju dovest će do pitanja: “Za koga ćete to rješavati – za kooperante iz Rumunjske i Bosne, a ne Puležane?”.

Ministar gospodarstva Darko Horvat potvrdio je da će novac za plaće biti isplaćen kroz Hrvatku poštansku banku. “Kreditom od 96 milijuna eura, za koji je država dala jamstvo u siječnju osiguran je život jednom i drugom brodogradilištu. Isplaćeno je 6 do 7 plaća i modaliteta za ovakav više nema”, kazao je. Naglasio je kako je 31. 3. na računu Uljanika identifican minus od 575 milijuna eura. Dodao je kako konfuzna situacija nikome ne pomaže te da modalitet funkcioniranja treba mijenjati. “Brojke su kontradiktorne i treba analizirati zašto je gubitak nastao”, naglasio je.

Župan Valter Flego je kazao kako ovu situaciju još uvijek mogu izvući – Vlada, koja treba definirati strategiju za brodogradnju i strateški parnter koji treba ulagati novac u brodogradnju. Demantirao je da postoji urbanistički plan prema kojemu bi se na mjestu brodogradilišta gradila elitna turistička četvrt. Mi smo brodogradnju zaštitili više od Rijeke i Trogira, kazao je. “Nećemo mijenjati prostorni plan na uštrb brodogradnje”, rekao je.

Župan Zlatko Komadina, koji je član Stožera za Treći maj i inženjer strojarstva potvrdio je da traže odlazak Uprave, krizni menadžment, odvajanje od Uljanika i povrat pola milijarde kuna, a “ako treba i Lex”. “Uz strateško opredjeljenje države – ne smijemo izgubiti proizvodnju koja zahtjeva pamet, znanje i prateće proizvode koji trebaju služiti kao izvozna roba”, kazao je a u prilog tome dodao kako je za Treći maj zainteresirano jedno talijansko brodogradilište. Gianni Rossanda je rekao da ne poriče dug, ali da su u Uljaniku tijekom pet godina u Treći maj uložili 402 milijuna kuna u gotovini.

Ministar Horvat je kazao kako su podaci kontradiktorni, te da plan restrukturiranja ne donosi Vlada nego Uprava, a verificira ga Bruxelles. Napomenuo je da je uz investicije u brodogradnju bio vezan “nekakav nekretninski biznis”, a strateški partner je u posao ušao temeljem najave izmjene prostornih planova. “Ako se prostorni planovi ne promijene – imamo li strateškog partnera?”, upitao je.

Davor Huić je kazao kako ne vidi razliku između Agrokora i Uljanika te ustvrdio da građani znaju da se radi o neodrživom modelu, jer su oko 30 milijardi kuna dali za brodogradnju. “Građani ne žele da se njihov novac troši na neuspjeli privatni poduhvat. A protiv veće intervencije države je i Bruxelles i tu je Vlada ograničena”, kazao je Huić.

Odgovorio mu je Gianni Rossanda podatkom da Uljanik nikad nije restrukturanjem stvorio neki kapital da bi nastavio raditi.  Podsjetio je da brodogradnja s dobavljačuje u proračun uplaćuje 50-tak milijuna eura godišnje. Na vrijeme su kaže, izabrali strateškog partnera – Kermas energiju, koja je jedina zadovoljavala uvjete. Brodosplit posluje pozitivno jer ne radi brodove, a planom restrukturiranja su mu izbrisani dugovi te je imao 1,6 milijardi gotovine za plaće u idućih pet godina. I Samir Hadžić je naglasio da Uljanik nije dobio novce za restrukturiranje, nego tri milijarde dozvoljenih potpora. Tri od onih 30 koje su “dali građani” za brodogradnju, kazao je. “Nama radnicima je bitno – pomozite nam da idemo dalje”, dodao je.

Na kraju emisije razvila se žustra rasprava između Horvata, Komadine, Flege i Rossande. “Kad država jamči 5 milijardi kuna, ona mora imati nadzor. Tko je čitao izvješća u Vladama. Ako želite intervenirati morate kroz sadašnje nadzore staviti nove Uprave, a kroz Skupštinu nove ljude u NO”, kazao je Komadina. “Postavimo najprije stvari na svoje noge. Plan restrukturiranja radi Uprava. Vlada je čekala da plan dobije na stol. Ministarstva gospodarstva i financija pomogla su taj plan uobličiti da bi Bruxelles htio uopće s nama razgovarati. Predmet plana restrukturiranja (koji mora u doradu) je brodogradilište Uljanik, ne Grupa i ne Treći maj”, kazao je Horvat. Komadina je inzistirao da Vlada, koja je dala rok za propremu plana – to ne može u potpunosti prepustiti Upravi. Horvat mu je odgovorio da je “pomiješao teze”.

Ministar Darko Horvat je kazao kako će prvi službeni odgovor Bruxellesa stići za desetak dana. Na temelju tih ocijena moći će se raditi izmjene i dopune. Neslužbeno – radi se na drugačijem modalitetu istih aktera”, kazao je. Rossandu je upitao: “Imamo li konzistentnog strateškog partnera ili trenutno polemiziramo o namjeri gospodina Končara da ode ako mu se smanji mogućnost investiranja u nekretnine? Ima li Končar namjeru investirati isključivo u brodogradnju?” Istarski Župan Valter Flego mu je odgovorio da su to pitanja za ministra i da Horvat ima puno alata za naći odgovore obzirom da je Vlada većinski vlasnik. “Izvrćete činjenice”, odgovorio mu je Horvat.

Rossanda je potom kazao kako oni rade program restrukturiranja profesionalno, u suradnji s Vladom. Računaju na sredstva koja može dati država i strateški partner. “Nikakve kontakte nismo imali s lokalnom samoupravom. Ovo je prvi put da imamo potrebu s njima razgovarati. Ukoliko se promijene prostorni planovi – može se ići s Kermas energijom. Ostat će dio brodogradnje. Ukoliko se to ne učini – neće biti brodogradnje, osim ako netko ima drugog strateškog partnera”, kazao je.

Na pitanje ima li povjerenja u Upravu Uljanika ministar Darko Horvat je odgovorio: “Da je ovo prava ekipa, ekipa koja želi biti partner Vladi – onda bi sjedili za stolom i na isti način razgovarali o predmetnoj temi”. Župan Zlatko Komadina mu je odgovorio kako ga je zvao na razgovor, ali da ne želi “sjediti da se gledaju”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Jan Ivanjek: Hrvatskoj je nužna i protuzračna obrana

Objavljeno

na

Objavio

Nabava borbenih aviona sada je kritična i za našu sigurnost nema ništa važnije od uspjeha u njoj, no nakon lovaca na red svakako mora doći PZO.

Dok čekamo službene odluke o obnavljanju procesa nabave višenamjenskih borbenih aviona za HRZ, kao kritičnog sustava ratnog zrakoplovstva, ipak se treba osvrnuti na pitanje protuzračne obrane.

Protuzračni sustavi kojima HV raspolaže nažalost su znatno potkapacitirani te su pogodni isključivo za neposrednu obranu snaga, položaja ili strateških objekata, i to protiv konvencionalnih zračnih napada. Za upotrebu protiv precizno navođenih oružja, krstarećih i proturadarskih raketa jednostavno nisu namjenjeni.

Naša se PZO svodi na raketne sustave kratkog dometa Strijela 10CRO, lakoprijenosne raketne sustave poput Igle i Strele-2, te topove 40mm Bofors L/70, koji su barem upareni s radarima Giraffe.

U domeni PZO raketnih sustava srednjeg dometa nemamo ništa, a ova je kategorija oružja također važan element integriranog sustava protuzračne obrane, kojeg još čine radarska mreža, lovačko zrakoplovstvo i zapovjedni sustavi.

Hrvatska ima dobre 3D radare za motrenje, američke AN/FPS-117 na 5 fiksnih lokacija, s dometima od oko 200 kilometara.

Sagu o obnovi lovačke komponente ovakvog sustava dobro znamo. No PZO srednjeg dometa sposobnost je koja će se morati izgraditi iz nule, jer jednostavno nije postojala.

PZO srednjeg dometa od velike je važnosti za zaštitu strateških ciljeva na većim udaljenostima, od pedesetak i više kilometara, te pokrivanje vlastitih snaga. Zbog svoje mobilnosti mogu držati korak sa kopnenim snagama u napadu, a također pružaju i zaštitu i potporu vlastitim borbenim avionima prilikom.

PZO srednjeg dometa također uskraćuje slobode djelovanja protivničkom zrakoplovstvu, a osim negacijom prostora u sudjelovanju s lovačkim zrakoplovstvom može prisiljavati neprijateljske avione u kill zone vlastitih lovaca.

Treba naglasiti da niti jedan PZO sustav nikako ne može zamijeniti lovačko zrakoplovstvo. Protuzračna obrana je po svojoj naravi obrambena i usko specijalizirana.

No Hrvatskoj je i ona nužna. Za potrebe obrane trebalo bi nam 4-6 bitnica PZO-a srednjeg dometa, što dakako košta, a k tome smo politički ograničeni na zapadne sustave, dok su oni ruskog porijekla brojniji, jeftiniji i često jednakih ili većih mogućnosti.

Kada ova kategorija oružja dođe na red izbor i neće biti prevelik. Za najnovije sustave poput MEADS-a teško da će biti novca, ali NASAMS, SPYDER i Hawk XXI svakako su dobri kandidati. Patriot PAC-2 je sustav velikog dometa, no i njega bi trebalo razmotriti zbog snažnog faktora odvraćanja.

Nabava borbenih aviona sada je kritična i za našu sigurnost nema ništa važnije od uspjeha u njoj, no nakon lovaca na red svakako mora doći PZO, komentirao je vojni analitičar Jan Ivanjek.

 

Jan Ivanjek: HV je najbolja vojska u našem susjedstvu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Hoće li HSS opstati u Slavoniji i Baranji, nakon Beljakovih učestalih čistki?

Objavljeno

na

Objavio

Što će se dogoditi sa slavonsko-baranjskim HSS-om u budućnosti, pitanje je koje se već dugo postavlja među članovima te stranke sa područja Đakovštine, a iznova je aktualizirano kada je predsjednik HSS-a Krešo Beljak 17. siječnja 2019.  suspendirao iz HSS-a Zvonka Pongraca, predsjednika Županijskog odbora HSS-a Osječko-baranjske županije i Regije Slavonija, te HSS-ovog vijećnika u Skupštini Osječko-baranjske županije i općinskog vijećnika u Općini Antunovac, čovjeka koji je postao sinonim za HSS OBŽ, pita se, Predsjednik Podžupanije Đakovo, Željko Fabric, u priopćenju  kojeg prenosimo:

Većina članova u Slavonsko-baranjskom HSS-u smatra da Beljak stranku vodi u posve u krivom smjeru, Slavonija ga ne zanima, a HSS je centralizirao sve oko Zagreba i sasvim je jasno da na taj način HSS-u prijeti  totalno uništenje i mogući nestanak sa političke scene.

I u Đakovštini koja je uvijek bila srce HSS-a  velika većina općinskih i gradska organizacija Đakova nezadovoljni su razvojem događaja u stranci. Beljak se ignorantski odnosi prema haesesovcima koji od osamostaljenja Hrvatske ustrajno rade i politički djeluju na području Đakovštine, te su  predstavnici obitelji HSS-a.

Beljaku, moramo napomenuti da je na zadnjim lokalnim izborima u 10 lokalnih jedinica sa područja Đakovštine HSS osvojio; 1 županijskog vijećnika, 2 gradska i 21 općinskih od toga 4 predsjednika općinskih vijeća,1 donačelnika i načelnika Općine Semeljci ako to nije dostojno, ne znamo što će biti nakon njegove sječe glava svim nepoželjnima???.

Narušeni odnosi Beljaka, od samog dolaska na čelo HSS-a, sa slavonsko-baranjskim haesesovcima, time su kulminirali. Jer ne zaboravimo upravo slavonsko- baranjski HSS je u više navrata tražio Beljakovu ostavku, a ‘privremeno udaljenje’ samo je eufemizam za trajno izbacivanje iz HSS-a našeg predsjednika.

Ne pristajemo na bahato i omalovažavajuće ponašanje i podržavamo zahtjeve čelnika Slavonsko baranjskih HSS-ovaca da se poslovanje stranke bude transparentno.

U konačnici što tu ima loše ako pozivaju Uskok te DORH da ispitaju poslovanje stranke „ čega se on boji“. Smatramo da je cjelokupno djelovanje Kreše Beljaka s nekolicinom istomišljenika stranku dovelo na najniže grane i da se ta agonija mora prekinuti.

HSS je devastiran u dobrom dijelu Hrvatske, a  slavonsko-baranjski HSS-ovci su jedna od bitnijih karika u tom lancu. Loše kadroviranje u vrhu stranke i neprepoznatljivi rad kako u saboru pa tako i na terenu znak su da se nešto mora poduzeti. Mi Beljaku poručujemo da se stranka nikad lošije nije vodila nego danas.

Organizacije HSS-a sa područja Đakovštine ograđuje se od svih dosadašnjih izjava i isto to tražimo i od naše središnjice, jer smatramo da osobni animoziteti i stavovi predsjednika Beljaka nisu i ne bi trebali biti stavovi HSS-a.

HSS je lučonoša borbe za obitelj, domovinu, vjeru, kulturu i prosperitet , stranka koja ima duboke korijene u hrvatskom narodu, a ovakvim izjavama definitivno uništava ugled i temelje na kojima je stasala po nauku Stjepana Radića.

Đakovština je uz Slavonsko baranjske HSS-ovce, Vjera u boga i seljačka sloga, stoji u priopćenju.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari