Pratite nas

Politika

Otvoreno: Vlada ne vjeruje Upravi Uljanika

Objavljeno

na

Kako je moguće da je Uljanik grupa u samo godinu dana napravila više od milijardu i pol kuna gubitaka? Gdje je nestao taj novac? Što istražitelji rade u brodogradilištu? Kakva je sudbina četiri i pol tisuće radnika?

U Otvorenom urednika Mislava Togonala o Uljaniku su govorili Samir Hadžić iz Stožera za obranu brodogradnje, predsjednik Uprave Uljanika Gianni RossandaDavor Huić iz Udruge poreznih obveznika ‘Lipa’, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat (HDZ), župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina (SDP) i župan Istarske županije (IDS) Valter Flego.

Predsjednik Uprave Uljanika Gianni Rossanda odgovorio je na pitanje kako je došlo do gubitka od 1,5 milijarde kuna gubitka u godinu dana. “Nismo izgubili 100 milijuna po brodu nego je došlo do pomicanja rokova. Neki su brodovi došli na granicu iskakanja i išlo se s prijedlogom restrukturiranja u studenome 2011. Trebalo je otkazati dio brodova s manjom dodanom vrijednošću, ali dok smo došli do toga – došlo je do novih gubitaka i u njega su ukalkulirani novi gubici”, kazao je. Dodao je da su u knjizi narudžbi bila 22 broda koja su se trebala graditi u 3 godine u dva bodogradilišta. “Bilo je predviđeno da po tim brodovima ostaje 460 do 470 milijuna eura, a Uljanik je godišnje koštao 180 milijuna. Da su brodovi bili proizvedeni imali bi dobit od 50 milijuna eura u tri i pol godine”, kazao je.

Priznao je da su knjigu narudžbi punili a “da nisu vidjeli” padanje u provaliju, i da će gubitke netko morati podmiriti. “Vodite računa da brodogradnja nema kolaterala, jer je na pomorskom dobru. I u Europi nema kolaterala, pa se ide se s državnim jamstvima. Da smo odmah krenuli s financiranjem – program bi se odvijao u predviđenim rokovima”, rekao je.

Samir Hadžić, koji je godinama radio u talijanskim brodogradilištima, a u Uljaniku radi od 2014. objasnio je kako tamo znaju dobro organizirati posao. “U Italiji je vrijeme novac, kad imate problem – oni ga rješavaju kroz brodove u seriji. Tako je prvi u nizu u minusu, a zadnji ima dobit. Kod Uljanika se događa da se greške u procesu, koje generiraju nove greške i kašnjenja ne ispravljaju. Generiraju se minusi pa dok jedan brod, završavate kobilicu drugog…”, rekao je. Dodao je kako su ljudi umorni od štrajka – i odlaze. “Sporost u rješavanju dovest će do pitanja: “Za koga ćete to rješavati – za kooperante iz Rumunjske i Bosne, a ne Puležane?”.

Ministar gospodarstva Darko Horvat potvrdio je da će novac za plaće biti isplaćen kroz Hrvatku poštansku banku. “Kreditom od 96 milijuna eura, za koji je država dala jamstvo u siječnju osiguran je život jednom i drugom brodogradilištu. Isplaćeno je 6 do 7 plaća i modaliteta za ovakav više nema”, kazao je. Naglasio je kako je 31. 3. na računu Uljanika identifican minus od 575 milijuna eura. Dodao je kako konfuzna situacija nikome ne pomaže te da modalitet funkcioniranja treba mijenjati. “Brojke su kontradiktorne i treba analizirati zašto je gubitak nastao”, naglasio je.

Župan Valter Flego je kazao kako ovu situaciju još uvijek mogu izvući – Vlada, koja treba definirati strategiju za brodogradnju i strateški parnter koji treba ulagati novac u brodogradnju. Demantirao je da postoji urbanistički plan prema kojemu bi se na mjestu brodogradilišta gradila elitna turistička četvrt. Mi smo brodogradnju zaštitili više od Rijeke i Trogira, kazao je. “Nećemo mijenjati prostorni plan na uštrb brodogradnje”, rekao je.

Župan Zlatko Komadina, koji je član Stožera za Treći maj i inženjer strojarstva potvrdio je da traže odlazak Uprave, krizni menadžment, odvajanje od Uljanika i povrat pola milijarde kuna, a “ako treba i Lex”. “Uz strateško opredjeljenje države – ne smijemo izgubiti proizvodnju koja zahtjeva pamet, znanje i prateće proizvode koji trebaju služiti kao izvozna roba”, kazao je a u prilog tome dodao kako je za Treći maj zainteresirano jedno talijansko brodogradilište. Gianni Rossanda je rekao da ne poriče dug, ali da su u Uljaniku tijekom pet godina u Treći maj uložili 402 milijuna kuna u gotovini.

Ministar Horvat je kazao kako su podaci kontradiktorni, te da plan restrukturiranja ne donosi Vlada nego Uprava, a verificira ga Bruxelles. Napomenuo je da je uz investicije u brodogradnju bio vezan “nekakav nekretninski biznis”, a strateški partner je u posao ušao temeljem najave izmjene prostornih planova. “Ako se prostorni planovi ne promijene – imamo li strateškog partnera?”, upitao je.

Davor Huić je kazao kako ne vidi razliku između Agrokora i Uljanika te ustvrdio da građani znaju da se radi o neodrživom modelu, jer su oko 30 milijardi kuna dali za brodogradnju. “Građani ne žele da se njihov novac troši na neuspjeli privatni poduhvat. A protiv veće intervencije države je i Bruxelles i tu je Vlada ograničena”, kazao je Huić.

Odgovorio mu je Gianni Rossanda podatkom da Uljanik nikad nije restrukturanjem stvorio neki kapital da bi nastavio raditi.  Podsjetio je da brodogradnja s dobavljačuje u proračun uplaćuje 50-tak milijuna eura godišnje. Na vrijeme su kaže, izabrali strateškog partnera – Kermas energiju, koja je jedina zadovoljavala uvjete. Brodosplit posluje pozitivno jer ne radi brodove, a planom restrukturiranja su mu izbrisani dugovi te je imao 1,6 milijardi gotovine za plaće u idućih pet godina. I Samir Hadžić je naglasio da Uljanik nije dobio novce za restrukturiranje, nego tri milijarde dozvoljenih potpora. Tri od onih 30 koje su “dali građani” za brodogradnju, kazao je. “Nama radnicima je bitno – pomozite nam da idemo dalje”, dodao je.

Na kraju emisije razvila se žustra rasprava između Horvata, Komadine, Flege i Rossande. “Kad država jamči 5 milijardi kuna, ona mora imati nadzor. Tko je čitao izvješća u Vladama. Ako želite intervenirati morate kroz sadašnje nadzore staviti nove Uprave, a kroz Skupštinu nove ljude u NO”, kazao je Komadina. “Postavimo najprije stvari na svoje noge. Plan restrukturiranja radi Uprava. Vlada je čekala da plan dobije na stol. Ministarstva gospodarstva i financija pomogla su taj plan uobličiti da bi Bruxelles htio uopće s nama razgovarati. Predmet plana restrukturiranja (koji mora u doradu) je brodogradilište Uljanik, ne Grupa i ne Treći maj”, kazao je Horvat. Komadina je inzistirao da Vlada, koja je dala rok za propremu plana – to ne može u potpunosti prepustiti Upravi. Horvat mu je odgovorio da je “pomiješao teze”.

Ministar Darko Horvat je kazao kako će prvi službeni odgovor Bruxellesa stići za desetak dana. Na temelju tih ocijena moći će se raditi izmjene i dopune. Neslužbeno – radi se na drugačijem modalitetu istih aktera”, kazao je. Rossandu je upitao: “Imamo li konzistentnog strateškog partnera ili trenutno polemiziramo o namjeri gospodina Končara da ode ako mu se smanji mogućnost investiranja u nekretnine? Ima li Končar namjeru investirati isključivo u brodogradnju?” Istarski Župan Valter Flego mu je odgovorio da su to pitanja za ministra i da Horvat ima puno alata za naći odgovore obzirom da je Vlada većinski vlasnik. “Izvrćete činjenice”, odgovorio mu je Horvat.

Rossanda je potom kazao kako oni rade program restrukturiranja profesionalno, u suradnji s Vladom. Računaju na sredstva koja može dati država i strateški partner. “Nikakve kontakte nismo imali s lokalnom samoupravom. Ovo je prvi put da imamo potrebu s njima razgovarati. Ukoliko se promijene prostorni planovi – može se ići s Kermas energijom. Ostat će dio brodogradnje. Ukoliko se to ne učini – neće biti brodogradnje, osim ako netko ima drugog strateškog partnera”, kazao je.

Na pitanje ima li povjerenja u Upravu Uljanika ministar Darko Horvat je odgovorio: “Da je ovo prava ekipa, ekipa koja želi biti partner Vladi – onda bi sjedili za stolom i na isti način razgovarali o predmetnoj temi”. Župan Zlatko Komadina mu je odgovorio kako ga je zvao na razgovor, ali da ne želi “sjediti da se gledaju”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Predsjednica: Inicijativa triju mora treba smanjiti razlike između stare i nove Europe

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je u ponedjeljak u Bukureštu da Inicijativa triju mora može pridonijeti važnom cilju smanjivanja razlika u razvoju između zemalja tzv. stare i nove Europe, te je na poslovnom forumu predstavila hrvatske projekte koji mogu doprinijeti tom cilju.

“Inicijativa triju mora želi doprinijeti ekonomskom razvoju srednje Europe kako bi se obrisale razlike između tzv. europskog istoka i zapada, odnosno tzv stare i nove Europe što konkretno znači bolji životni standard za naše građane”, kazala je hrvatska predsjednica novinarima, ponavljajući poruku koju je netom prije toga uputila sudionicima poslovnog foruma koji se prvi puta održava u okviru summita Inicijative tri mora.

Na početku poslovnog foruma uz hrvatsku predsjednicu govorili su i predsjednik zemlje domaćina Rumunjske Klaus Iohannis, Poljske Andrzej Duda, Austrije Alexander van der Bellen te europska povjerenica za regionalni razvoj Corina Cretu.

“Cilj inicijative je da srednja Europa postane kičmom stabilnosti cijele Europske unije”, istaknula je Grabar-Kitarović koja je predstavila hrvatske ključne projekte, njih jedanaest, dogovorenih u okviru ukupno 40 projekata zemalja inicijative.

Radi se o 3 projekta u području energetske infrastrukture, 7 u području prometa i 1 u području digitalizacije, pojasnila je hrvatska predsjednica. Kao ključan projekt s područja energetike izdvojila je LNG terminal, istaknula je važnost uvođenja širokopojasnog interneta u područjima koja nisu komercijalno interesantna, te pojasnila da se sedam projekata u području prometne infrastrukture u načelu tiče povezivanja željeznica i lučkog prometa. Tu je istaknula  Luku Rijeka, s nadogradnjom i povezivanjem  infrastrukture, te važnost rijeke Dunav i luke Vukovar.

Predsjednica je također istaknula da Hrvatska daje snažnu potporu  tzv. Via Carpathia, i potvrdila namjeru da se Hrvatska priključi toj inicijativi.

“Hrvatska se slaže uključiti čitav koridor Via Carpathia u bazičnu TEN-T mrežu i istovremeno predlaže jadranski ogranak do Rijeke,.. U perspektivi dugoročnog razvoja koridora Via Carpathia, Hrvatska predlaže drugo produženje jadranskog ogranka, od Debrecena do Ploča”, pojasnila je.

Rumunjski predsjednik također je rekao da je ideja o inicijativi izrasla upravo iz razlika u razvoju između starih i novih članica Unije, i s ciljem da se te razlike prevladaju, a dobar put je upravo povezivanje na području energetike, prometa i digitalizacije.

I rumunjski i poljski predsjednik istaknuli su važnost snažne potpore koju Sjedinjene Države daju Inicijativi. “Drago mi je da je za SAD Inicijativa tri mora postala način na koji surađuju sa srednjom Europom”, kazao je Duda koji u utorak odlazi u Washington gdje će, kako je rekao, u Bijeloj kući sigurno razgovarati o Inicijativi triju mora.

Hrvatska je predsjednica također pozvala sve kompanije iz zemalja inicijative i partnerske zemlje da na ovom poslovnom forumu, koji se nastavlja i u utorak kada će se održati i summit, uspostave poslovne veze i okupe se oko projekata koji predstavljaju “velike prilike za razvoj naših gospodarstava, te za cijelu Europu”.

Također je najavila da će se u listopadu ove godine u Zagrebu održati forum o digitalizaciji u okviru Inicijative triju mora.

Nakon otvaranja poslovnog foruma potpisana je zajednička izjava o utemeljenju mreže gospodarskih komora zemalja inicijative te pismo namjere o osnivanju fonda inicijative.

Grabar-Kitarović u utorak će sudjelovati na summitu inicijative koja okuplja 12 zemalja, a na njemu će biti i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, ministar vanjskih poslova Njemačke Heiko Mass, države koja je izrazila interes za priključivanju inicijativi, te američki ministar energetike Rick Perry.

Upravo dolazak europskog i njemačkog predstavnika, istaknula je Grabar-Kitarović, dokaz je da inicijativa raste.

“Inicijativa raste i dobila je potporu ne samo SAD-a i Kine, nego i Europske unije, a Njemačka postaje jedna od država partnera”, kazala je.

Inicijativa triju mora, neformalna je hrvatsko-poljska politička platforma o kojoj je ideja iznesena prvi puta  2015., a predstavlja projekt boljeg povezivanja država Baltika, Jadrana i Crnog mora.

Platforma je predstavljena na summitu u Dubrovniku 2016., a sastanak na vrhu kojem je 2017. u Varšavi nazočio i američki predsjednik Donald Trump dao joj je potreban politički zamah. Bukureštanski skup fokusiran je na konkretnu provedbu projekata.

Države članice Inicijative triju mora su Hrvatska, Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka, Rumunjska, Bugarska, Litva, Latvija, Estonija, Slovenija i Austrija.

(Hina)

Trump poslao poruku potpore sudionicima summita Inicijative tri mora

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Peđa Grbin: Ovo je uvreda zdrave pameti, ne znam što sam uopće ovdje radio zadnjih par sati

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Radni sastanak članova Predsjedništva SDP-a i Kluba zastupnika te stranke u Hrvatskome saboru završio je u ponedjeljak poslijepodne, nakon četiri i pol sata, bez zaključaka, a Peđa Grbin je ocijenio da se dogodio tek “sastanak radi sastanka”, ali, poručio je, nezadovoljni politikom Davora Brnardića nemaju namjeru izaći iz stranke, nego zastupati one koji su ih izabrali.

Peđa Grbin prvi je izašao pred novinare i izvijestio da je predsjednik stranke došao s prijedlogom da ga se izabere za predsjednika Kluba zastupnika, ali se do kraja sastanka iskristaliziralo da za to nema nikakvu potporu.

“Zavlačenje, gubljenje vremena”, riječi su kojima je Grbin opisao sastanak.

Naveo je kako se predlagao kompromis, ali i referendum među članovima stranke treba li SDP na unutarstranačke izbore, “ali ništa nije palo na plodno tlo”.

“Poslali smo poruku Predsjedništvu i predsjedniku stranke da se zbroje, da probamo još jednom razgovarati sutra, ali da se dođe s konkretnim prijedlozima. Ovakav sastanak radi sastanka mislim da je za ozbiljne ljude vrijeđanje pameti”, ocijenio je Grbin.

Naveo je da će se Klub zastupnika prije ili poslije morati sastati, a po njegovu mišljenju, zadnji je rok za to sutra.

Poručio je i kako nezadovoljni Bernardićevom politikom nemaju namjeru izaći iz stranke, nego će zastupati one koji su ih izabrali.

(Hina)

Maras: Situacija u SDP-u neodrživa

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari