Pratite nas

Vijesti

Ovako izgleda razgovor Milanovića i Perkovića!

Objavljeno

na

Našega vrlog premijera osim Viviane Reading počeo je živcirati i Ivo s Pantovčaka. Stoga je upitao njegova savjetnika Sašu kakvu mu to europsku kuhaju kašu. Saša mu odgovori:’ E moj Zoki, Ti imaš stan i krasne klince, Posao stalan i kućne mezimce, Sretan brak i dobar glas, Al’ nemaš više nas’. Premijer se razljuti pa uzvrati:’ E, kad je tako slušaj me dobro – nitko osim mene, pa bio to i najveći rod, s Hrvatskom neće brisati pod’!

Nakon što je premijer Zoran Milanović odgovorio povjerenici Viviane Reding da neću dopustiti da se s Hrvatskom briše pod, odjurio je Josipu Perkoviću po svoje mišljenje.

Milanović: ‘Je li, Perkoviću, kakav sam bio?’

Perković: ‘Odličan i Tito bi bio ponosan na tebe’.

Milanović: ‘Ako je Tito našem dragom Staljinu mogao reći povijesno ‘ne’, zašto bih se ja ustručavao jedne obične povjerenice Viviane Reding. Najradije bih je…’

Perković: ‘Šuti, nemoj glasno iznositi želje, možda nas netko prisluškuje, pa te opet optuže da tučeš ženu’!

Milanović: ‘Ma najradije bih je odala…’

Perković:  ‘Muči čovječe, što ti je, moraš oguglati na njezine prijetnje’.

Milanović: ‘Ma tko je ona da nam prijeti, nema natrag s ovog puta’.

Perković:  ‘Tako je. Druže Tito mi ti se kunemo da s ovoga puta ne skrenemo’.

Milanović: ‘Mi se ne bojimo sankcija, jači smo od sudbine, dok je nama naše udbe i udbine .

Perković: ‘I da nam nametnu sankcije nećemo umrijeti od gladi’.

Milanović: ‘Ako su Titovi borci na Neretvi, kad su ostali bez hrane, jeli gume sa zapaljenih njemačkih kamiona, zašto mi danas ne bismo mogli žvakali kaugume i tako zavarati glad.’

Perković: ‘Kad si već spomenuo Neretvu, ja to bolje znam, Tito je naredio da ranjenici  jedu gume a obični borci felge. A mi možemo, zlu ne trebalo, jesti i travu, zatreba li’.

Milanović: ‘Hmm, samo što moj želudac podnosi isključivo prerađenu travu’.

Perković: ‘Ne beri brigu, najviše prerađene trave ima u paškoj janjetini’.

Milanović: ‘Imaš pravo, a kad paški jaganjci utihnu u našim trbusima, nek Europa svoje sankcije objesi modnom mačku o rep’.

Perković: ‘Kad već spominješ Mudrinića, što on misli o svemu ovome’?

Milanović: ‘Briga njega, on samo misli na svoga kućnog ljubimca. Nego, reci mi, koji je sad k…c Ivi’?

Perković: ‘Ma pusti ga, nije mu lako, natovariše mu i šestu optužnicu na vrat’.

Milanović: ‘Nisam mislio na toga Ivu nego na onoga. Uostalom, nazovi Sašu i pitaj ga’.

Perković, (i vrti, vrti, taj prokleti telefon): ‘E moj Saša, gdje je sada ljubav vaša, reci Saša. Vi život grabite, al za mene , ostale tek su uspomene, E moj Saša, Zokiju reci, kakva je vaša europska kaša’!

Saša: ‘E moj Zoki, Ti imaš stan i krasne klince Posao stalan i kućne mezimce, Sretan brak i dobar glas, Al’ nemaš više nas’.

Milanović: ‘E, kad je tako slušaj me dobro – nitko osim mene, pa bio to i najveći rod, s Hrvatskom neće brisati pod. Nismo mi ničija europska prćija, mi smo ponosna zemlja na brdovitom Balkanu, koja se nekoć hrabro suprotstavila i veličanstvenom Sulejmanu kanu.

dnevnohr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Nadbiskup Hoser: Hercegovina je lijepa i Božji dar vama

Objavljeno

na

Objavio

Mnogo je razloga za reći: Hvala! Bogu i Gospi i župljanima, koji imaju široko i otvoreno srce!

Večer zahvale svim župljanima koji pomažu drugima, bilo da besplatno primaju osobe s poteškoćama u razvoju kad dolaze na hodočašće, bilo da besplatno primaju svećenike kad dolaze na seminar za svećenike, bilo da čine dobro na bilo koji drugi način – to je bio povod i razlog, kako stoji u župnom listiću, što je u dvorani Ivana Pavla II. u Međugorju pred više od tisuću župljana i gostiju održana “Večer zahvale”, piše Večernji list BiH.

Zahvaljujmo Bogu

Krenulo se koncertom sekcija iz međugorske župe. Prvu pjesmu “Majko, hvala ti“ otpjevao je mali župni zbor. Potom su nastupili veliki župni Zbor Kraljice Mira, Frama, Tamburaški orkestar Misericordia, Sara Brkić solo violina, klape Mir i Concordia, Zagrebačka promenada – TO Šurmanci, Leatitia, HKUD Vionica…

– Mnogo je razloga zašto večerašnjim zajedništvom i pjesmom dragom Bogu želimo reći hvala. Jedan od njih svakako je imenovanje apostolskog vizitatora za župu Međugorje, nadbiskupa Henryka Hosera – kazala je Sanja Pehar, voditeljica programa, inače glavna urednica Radio postaje Međugorje. Fra Marinko Šakota istaknuo je u svome obraćanju kako Bogu možemo zahvaliti za sve ono što jesmo, što imamo i što činimo.

– I Gospa, naša nebeska Majka, uči nas zahvalnosti, zato ćemo u nastavku pjevati njoj. Zahvalnost znači priznanje da nam je Bog dao darove. Zahvalnost pripada Bogu i drugima, a to znači prepoznati Božje djelovanje u svome životu i u životu svoje obitelji i biti potpuno svjestan da je to dar.

Zahvalnost je najdublji izraz vjere i povjerenja u Boga. Tko zahvaljuje, priznaje da sve dobro dolazi od Boga. Mnogo darova od Boga dobili su i mladi koje ćemo slušati u nastavku. Bogu hvala, možemo kazati i za mlade okupljene u Frami.

Ponosni su i Bogu zahvalni na nagradama s kojima su se nedavno vratili iz Sarajeva s Framafesta gdje su osvojili 1. mjesto festivala i nagradu za scenski nastup s pjesmom “Bog nas ljubi”. Hvala, i da, i vi ste dragi župljani toliko puta ne samo kazali, nego i svojim primjerom pokazali. Kada ste u svoje domove besplatno primili osobe s invaliditetom, kada je vaša obitelj bila spremna ugostiti svećenike, kada ste se u humanitarnim akcijama sjetili potrebitih, kada ste svojim životom hodočasnicima posvjedočili Gospa je ovdje. Hvala vam! – istaknula je Pehar.

Onda je na noge digla sve u dvorani pjesma “Samo je jedna Marija” u izvedbi pjevačke skupine iz Vionice. Na kraju “Večeri zahvale” nazočnima se obratio nadbiskup Henryk Hoser.

I umrijeti za domovinu

– Ovo je bila prekrasna večer na kojoj smo doživjeli i dirljive trenutke. Imali smo prigodu vidjeti iskustvo ove mladosti. Zaista sam iznenađen talentima koje ovdje imate. Nikad nisam sreo jedan narod koji je toliko muzikalan kao ovdje u Hercegovini. Bio sam zaista ganut kad ste pjevali pjesmu o ljubavi i Hercegovini. Hercegovina je lijepa i Božji dar vama. Potrebno je ljubiti svoju zemlju. Raditi za nju. I voljeti je. I umrijeti ako treba, za domovinu i Crkvu – istaknuo je nadbiskup Hoser.

Župljani su tada apostolskom vizitatoru za međugorsku župu, Papinu izaslaniku Hoseru, uručili prigodne darove. Uime župljana župnik fra Marinko Šakota uručio mu je umjetničku sliku, dar sakralnoga umjetnika Ante Mamuše iz Novog Travnika.

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Igor Vukić o Ivi Goldsteinu i njegovoj novoj knjizi ‘Jasenovac’

Objavljeno

na

Objavio

Mediji su ovih dana dali veliku pozornost knjizi Ive Goldsteina ‘Jasenovac’ koja će biti predstavljena na Interliberu. Ivo Goldstein se također posebno obrušio na publicistu Igora Vukića, autora knjige ‘Radni logor Jasenovac’, prozivajući ga revizionistom koji selektivnim pristupom lažima zavarava javnost.

Zbog toga su u PODCAST VELEBIT pozvali Igora Vukića koji je detaljno analizirao pisanje Ive Goldteina, navode iz njegove knjige koje su mediji prenijeli te ih jednog po jednog gotovo u potpunosti raskrinkao kao neistine, krivotvorine ili plod mašte.

Tko su ‘svjedoci’ koje Ivo Goldstein citira u knjizi i koristi za svoje tumačenje zbivanja u Jasenovcu?
Koliko su vjerojatni opisi ubijanja koje Goldstein opisuje u svojoj knjizi?
Je li Ante Ciliga rekao ono što se navodi u Goldsteinovoj knjizi?
Jesu li opisi ustaških ubijanja logični prema okolonostima i ukupnoj situaciji u kojoj se događaju i poklapaju li se sa dokumentima iz arhivske građe?

Koliko su vjerojatne priče o ‘leševima koji plivaju Savom’?
Zašto se Goldstein bavi smišljanjem sintagmi poput ‘4M’ koja se odnosi na Maksa Luburića, Ljubu Miloša, Ivicu Matkovića i Miroslava Filipović-Majstorović? Je li to zloporaba naziva nekad vrlo polpularnog pop sastava u Hrvatskoj ‘4M’?
Kako je Goldstein postao amater-psiholog i upustio se u stručne prosudbe psihoprofila pojedinaca koje optužuje u svojoju knjizi?
Kako je moguće izjave i priznanja ustaša koje su krajem Drugog svjetskog rata, batinama na jugoslavenskom sudu iznuđene, uzimati kao ozbiljan i povijesno relevantan dokument?

Koliko ima mašte, koliko naučne fantastike, a koliko ozbiljnih argumentiranih navoda u Goldsteinovoj knjizi Jasenovac?
Što su o kvaliteti Goldsteinovog rada i njegove povjesničarske vjerodostojnosti rekli njegovi kolege?
Je li u Jasenovcu postojala Goldsteinova ‘drobilica kostiju’?
Tko je svećenik Jure Paršić čije izjave Goldstein koristi u knjizi?
Vjeruje li i sam Goldstein u ono što piše u svojoj knjizi?
Je li Jutarnji list krivotvorio fotgorafiju za feljton?

Goldstein kaže da revizionisti pokušavaju Hrvate napraviti kolektivno odgovornim za zločine u Jasenovcu. Govori li on tu o sebi?

Odogovre na ova pitanja poslušajte u PODCASTU VELEBIT

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari