Pratite nas

Komentar

Ove godine „Oluja“ se treba obilježiti 4. i 5. kolovoza!

Objavljeno

na

U jeku udara na nacionalne osjećaje i simbole hrvatskog naroda, uši je zaparala vijest kako su se aktualni vlastodršci s lijeva počeli igrati i s najblistavijom hrvatskom vojnom operacijom, „Olujom“. Prilično je nepotrebno trošiti riječi na hodajući cirkus koji nam vodi državu, ali nikako se ne bismo smjeli pomiriti s uništavajućim djelovanjem kukurikavaca, piše Tomislav Stipić / Hrsvijet.net

Predsjednica je Milanoviću u par navrata pružila ruku i ponudila suradnju što vidjelo i u pozivu da se zajednički dogovore oko proslave Oluje. Ranije najave kako bi se okrugla obljetnica trebala, paralelno s proslavom u Kninu, obilježiti i s velikim vojnim mimohodom, evocirala je uspomene na dva velika mimohoda još za vrijeme Vrhovnika, dr. Franje Tuđmana. Dok je prvi mimohod, održan na od Račanovih komunista ukraden Dan državnosti, 30. svibnja 1995., trebao Srbima pokazati da su se previše igrali i da sad moraju snositi posljedice za ono što će ih dva mjeseca kasnije snaći, drugi mimohod održan na isti dan dvije godine kasnije, trebao je pokazati da je Hrvatska, s najsnažnijom vojskom u susjedstvu, garant mira i stabilnosti.

Ako već proslavljamo Oluju kao temelj hrvatske državnosti i opstanka, onda ta proslava treba biti dobro osmišljena i planirana. Nitko nema ništa protiv vojnog mimohoda, pogotovo ako bi takav mimohod bio svojevrsni odgovor srpskoj vojnoj paradi održanoj lanjske godine u Beogradu. No vojni mimohod ne smije zasjeniti ono najvažnije, proslavu hrvatske pobjede i konačnoj uspostavi mira i stabilnosti na ovim područjima.

kolinda knin

Ideja predsjednice Republike da se vojni mimohod održi u predvečerje obljetnice, 4. kolovoza u Zagrebu ima dvojaki značaj. Prvo, to će u hrvatskom narodu izazvati sjetno prisjećanje na godine ponosa i slave, kada je prije 20 godina upravo na taj dan, Hrvatska vojska krenula u oslobađanje hrvatskih okupiranih krajeva. Taj ponos koji nas je ispunjavao prije 20 godina, u hrvatskom čovjeku nije nestao. On je nepravedno potiskavan posljednjih 15 godina, a trebao ga je zamijeniti osjećaj krivnje kojeg su nametale nevladine organizacije i petokolonaški političari.

Drugo, ne manje važno je činjenica da je Oluja uspjela upravo zahvaljujući grandioznoj operaciji Hrvatske vojske sjajno vođene od prvog hrvatskog predsjednika dr . Franje Tuđmana. Tek nakon što je vojska prošla i oslobodila Knin, narod je imao razloga za slavlje. Upravo iz tog razloga, 5. kolovoza, kada je oslobođen Knin, a njegovim oslobođenjem pala zločinačka tvorevina tzv. RSK, mora biti obilježen u Kninu.

Mimohod u Zagrebu, na dan kada je Hrvatska vojska prije 20 godina krenula u blistavu i čistu vojnu operaciju Oluja, mora imati za cilj i poručiti svim onima koji se još uvijek bore protiv Hrvatske, izvana ili iznutra, da Hrvatska još uvijek ima, možda oslabljenu, ali motiviranu vojsku koja će u svakom trenutku biti spremna obraniti svoj dom.

U tom smislu, predsjedničin prijedlog trebalo bi nakon razmatranja prihvatiti i provesti u djelo. Još kada bi u prvom redu na mimohodu u uniformama sjedili ljudi koji su Oluju sprovodili, bilo bi to pravo predvečerje najvećeg nacionalnog praznika. A onda sutradan, svi bi se, u interesu Hrvatske trebali naći na pučkom veselju u Kninu. Jer Oluja nije prošla i sprovedena zbog političara i visokih dužnosnika, već da donese slobodu jednom narodu. Toga bi trebao biti svjestan svatko tko se danas igra s osjećajima tog istog naroda.

Milanovićev pokušaj bijega s obljetnice u Kninu, očito motiviran izbjegavanjem zvižduka, jednostavno nigdje ne vodi.

 [ad id=”68099″]

Tomislav Stipić / Hrsvijet.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Jan Ivanjek: Dugoročni cilj i dalje treba biti nabava 18 lovaca

Objavljeno

na

Objavio

Kako je u tijeku novi natječaj za višenamjenski borbeni avion, dobar je trenutak da se nešto detaljnije osvrnem na sam broj aviona. U taktičko-tehničkoj studiji definirana je potreba za 12 VBA.

Struka je zapravo tražila 24, što je broj koji je zadnje bio aktivan prije 20-ak godina. Tada je, da bi se to zadržalo, dogovorena modernizacija 24 MiG-a na izraelski standard 21-2000.

No promjenom vlasti 2000., među brojnim štetočinskim potezima prema HV-u, od modernizacije se odustaje i ide na mnogo jeftinij remont samo 12 aviona u Rumunjskoj, a druga serija od 12, i to mlađih MiG-ova, nikada nije upućena na isti, te je jedna od dvije lovačke eskadrile ugašena.

Zbog financijskih, tehničkih i ljudskih ograničenja aktualna T-T studija se zadovoljila s 12 borbenih aviona, iako se nije odustalo od dugoročne želje za većim brojem aviona.

S 12 se omogućava gradnja novog sustava, obuka mladih pilota, kojih se s 12 aviona godišnje može obučiti samo par, održavanje dežurstva, redovne trenaže, te razvoj borbenih sposobnosti.

Ako procijenimo 70% ispravnosti, računica kaže da će 3-4 aviona uvijek biti na održavanju. Od preostalih 8-9, 3 su rezervirana za dežurni borbeni dvojac, DBD, što ostavlja 5-6 aviona za obuku i trenažu.

Dugoročni cilj i dalje treba biti 18 lovaca, što je uvjetovano ne samo rastom kapaciteta i sposobnosti, već i geografijom Hrvatske.

Da bi se pravodobno mogao presresti svaki cilj u hrvatskom zračnom prostoru, uključujući i na krajnjem jugu zemlje, oko našeg jadranskog bisera Dubrovnika, potrebna su 2 DBD-a. Jedan na Plesu, i jedan u Zemuniku. Dakle 6 ispravnih aviona moralo bi biti uvijek na dežurstvu, što je neostvarivo s ukupno 12 aviona, ali je itekako izvedivo s njih 18.

Zato ideje poput 6 ili manje novih aviona nemaju svrhu: odbijanjem DBD-a, ostala bi 2-3 aviona, što je nedovoljno i za trenažu. Spominjala se i mogućnost nabave modalitetom 8+4. S obzirom na dinamiku isporuke, gradnje sustava i infrastrukture, te tijek obuke osoblja, ova opcija mogla bi biti prihvatljiva.

Tako bi se počelo plaćati prvih 8, a nekoliko godina kasnije preostala 4, no njihova isporuka ne bi smjela biti sporija od dinamike kojom bi posljednja 4 aviona ionako bila isporučena.

U ovoj varijanti je presudno da se ugovorom obuhvati svih 12 aviona i spriječi bilo kakvo odustajanje od druge serije u slučaju promjene političke klime, kako se ne bi reprizirala grozna odluka od prije 20 godina. No ipak se treba težiti nabavi svih 12 odjednom.

I jedno semantičko pitanje za kraj. Zašto se govori borbeni avion, a ne zrakoplov? Svaka je letjelica zrakoplov, a avion je specifična vrsta zrakoplova. Svi avioni su zrakoplovi, ali nisu svi zrakoplovi avioni, komentirao je vojni analitičar Jan Ivanjek

Večeras me možete gledati na prvom programu HTV-a u Temi dana, odmah poslije Dnevnika, na temu napetosti u Hormuškom tjesnacu.

 

Bugarska kupuje američke borbene zrakoplove F-16 Block 70

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Medved o odluci Ustavnog suda o ćirilici: Gradsko vijeće Vukovara zna najbolje

Objavljeno

na

Objavio

Ministar Tomo Medved je na komemoraciji za šest žrtava iz Drugog svjetskog rata koje su prošle godine ekshumirane iz Propadne jame na Drgomlju u Brodu na Kupi komentirao planove Ministarstva hrvatskih branitelja za otkrivanje nestalih, ali i odluku Ustavnog suda o pravima pripadnika srpske nacionalne manjine u Vukovaru.

Vezano za planove otkrivanja nestalih, kazao je da iz perspektive Ministarstva hrvatskih branitelja sredstva nikada nisu bila u pitanju, prenosi N1

“Ovdje su jako bitne nadležnosti svakog pojedinog tijela i MInistarstvo je sastavni dio u okviru tog procesa. Ministarstvo provodi svoj dio posla iz svoje nadležnosti i nastavljamo s tim postupcima.

Poznato je da smo prošle godine na širem području Zagreba ekshumirali 300 posmrtnih ostataka, na području Tuškanca, na području Gračana. Vrlo intenzivno radimo u suradnji s drugim tijelima i na tom tragu nastavljamo. Ugrađujemo nove metode pretrage terena. Jako je važna međuresorna suradnja. Jako je važno naglasiti da je prioritet pronalazak, ekshumacija i identifikacija osoba nestalih u Domovinskom ratu i da paralelno provodimo te procese”, kazao je ministar Tomo Medved.

Na pitanje je li resorno ministarstvo u kontaktu s kolegama iz Srbije, kazao je – dakako.

“U stalnom smo kontaktu, poglavito vezano za žrtve Domovinskog rata. Nismo zadovoljni doprinosom Srbije. Republika Hrvatska i Ministarstvo hrvatskih branitelja kao nositelj tog procesa, apsolutno su spremni za suradnju. Želim naglasiti i da je prvi put donesen zakon o osobama nestalima u Domovinskom ratu, koji vrlo jasno definira nadležnosti.”

Upitan o odluci Ustavnog suda prema kojoj bi pojedine odredbe Statuta Grada Vukovara koji se odnose na prava srpske nacionalne manjine na upotrebu svog jezika i pisma trebale biti ukinute, kao i o stavu gradonačelnika Vukovara Ivana Penave, kazao je da Gradsko vijeće Vukovara najbolje poznaje stanje u gradu.

“Mislim da je gradonačelnik Vukovara jučer vrlo jasno dao svoj stav glede poštivanja stava Ustavnog suda, a posebno predsjednik Vlade. Moj stav je da je Vukovar žrtva, zaslužuje posebnu pozornost, posebno razmatranje stanja i u tom pogledu je odredba koja stoji u statutu grada Vukovara, a na koju se Ustavni sud nije referirao, odnosno ona je na snazi – da Gradsko vijeće Vukovara u listopadu svake godine analizira stanje i donosi zaključke i mjere. Mislim da je to najbolje rješenje jer vukovarski vijećnici najbolje znaju stanje u gradu i u skladu s tim donose zaključke”, zaključio je Medved.

 

Odakle vam pravo, bilo kome, uzimati Ustav u usta i zakon, a te ljude zanemarujete 28 godina

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari