Connect with us

Pregled

Dejan Jović opet po svome: Ako Britanija izađe iz EU-a, moramo se okrenuti regiji

Objavljeno

on

EU je u ozbiljnoj krizi, tvrde mnogi. Val izbjeglica ne jenjava. Brexit i referendum o ostanku Velike Britanije u EU, rasprava o vladavini prava u Poljskoj, sve veća podjela na nove i stare članice neki su od pokazatelja krize.

[ad id=”93788″]

Premijer Orešković bio je u Bruxellesu na sastanku Europskog vijeća te u Londonu na investicijskom summitu. Ima li krize u EU i kako je prevladati? Što to znači za Hrvatsku? Možemo li i mi ispregovarati nešto u odnosu na početne pozicije svog članstva? Gosti urednika i voditelja Domagoja Novokmeta večeras su bili: Stjepo Bartulica, savjetnik premijera, Dejan Jović sa FPZG-a, Andrej Plenković i Tonino Picula, eurozastupnici.

Vaša ocjena uspješnosti susreta?

“Činjenica da je ovo bio prvi i zahtjevni summit premijera Oreškovića. Prije svega se govorilo o Brexit. Bilo je tu i mučnih pregovora. Tamo se vode teški razgovori. Premijer je vidio iz prve ruke koliko tamo raznih interesa ima. Naš glas se čuo pogotovo kada je riječ o migrantskoj krizi. To je europski problem. Ide za 15 dana novi summit. Za mjesec dana će to dominirati”, kaže Bartulica.

“Za Hrvatsku je dobro da nije u centru. Pitanje je kako ćemo iskoristiti ukoliko se migrantska kriza aktualizira. Važno je za nas da se koncentriramo i važno je reći što tražimo od EU. Ako Britanija izađe, mi se moramo okrenuti regiji”, kaže Jović.

U Britanskim medijima su pohvalili premijera.

“Ovo je prilika za jače odnose sa Britanijom. Premijer i Cameron su se jako dobro razumjeli. Cameronu će biti vrlo teško. On je sada u kampanji, tamo su velike podjele. Oni su dobili što su htjeli, međutim pitanje je hoće li to biti dovoljno”, rekao je Bartulica.

Koliko je dramatična situacija u Britaniji?

“Ukoliko dođe do izlaska, Škotska bi se mogla osamostaliti, kažu istraživanja. Ovo je duboka podjela. Prvi referendum je bio 1975. godine. Već tada je bilo velikih podjela. Sada imamo ovdje podjelu u konzervativnoj stranci. Mnogi su podijeljeni oko toga pitanja. Koliko ja znam Britaniju, konzervativizam čuva status quo”, odgovorio je Jović.

Pridružili su se Plenković i Picula iz Bruxellesa.

“Nisam oduševljen referendumom u Britaniji. Ono što je važno jest to da ovaj dogovor u četiri košare daju paket koji Cameron može prodati kao uspjeh. Referendum je referendum o kontekstu. Siguran sam da nekoliko ministara lobira protiv. Ta je zemlja vrlo čudna. Ovdje imamo Nigela Faragea koji agitira protiv Unije. Oni su najveći kotributori i sigurnosno su važni, nadam se da neće izaći. Teško je uspoređivati nas i Britaniju, mi se ovdje teško možemo okoristiti. Nove članice nemaju ista prava, a Britanija ima i mnogo izuzetaka od ranije. Mislim da će Unija opstati, neće biti trenda otvaranja pregovaranja o temeljnim ugovorima. City bi doživio neugodne posljedice ako bi Britanija izašla. Cameron je u biti hazarder jer je tajming vezan uz migrantsku krizu”, poručio je Plenković.

Na pitanje Novokmeta o kandidaturi u HDZ-u nije želio govoriti.

“Bit će vrlo zanimljivo to pratiti. Imamo umjereni optimizam sada kojim se dogodio umjereni pozitivizam. Britanci imaju nerealna traženja izvlačenja povlastica bez odgovornosti. Referendum je zapravo udarac socijalnoj koheziji. EU ne može biti samo tržište, mora tu biti i politike. Mislim da ćemo imati ozbiljnu sezonu propitivanja što je Unija. Sigurno je da će biti moguće detektirati štete u mnogim dijelovima Unije. Sada smo u cijelom nizu kriza. Podjele temeljem pregovora su moguće, ovdje postoji rat percepcijama. Ukoliko je dopušteno Britaniji i mi bismo mogli preokrenuti stvari. No nacionalni interesi su opasnost za Uniju”, poručuje Picula.

Što je onda EU?

“Ovo odgovara mnogo pitanja. Britanci su alergični na usku Uniju. Oni ne žele da europska birokracija proguta britanski suverenitet. Pitanje je kojom će se brzinom nastaviti integracija. Hrvatska ovdje mora zauzeti svoj stav prema Europi. Ne smijemo samo slijediti velike sile. Mislim da je uloga nacionalnih država vrlo velika. Ne treba više politika stavljati na Bruxelles”, objasnio je Bartulica.

“Ako bi se Britanija udaljila, onda bi i Češka otvorila to pitanje, recimo Višegradska skupina ili Grčka. Kad-tad bi se postavili vlastiti zahtjevi. Koliki teret bi za novu Uniju htjela preuzeti Njemačka. Poslovni ljudi smatraju da bi se Britanija time oštetila i postavilo bi se pitanje identiteta Europske unije u vanjskopolitičkom identitetu”, objašnjava Jović.

Kako riješiti migrantsku krizu?

“Svijet još nije pronašao rješenje za tu situaciju. Puno se govori o europskom rješenju, ali pritisak je na nekoliko zemlja. Situacija je sve teža. Mi ne želimo biti hot spot. I Njemačka počinje govoriti o gornjoj granici. U Grčkoj je stvar gornje granice. Situacija je vrlo kaotična. Cipras traži otvorene putevi. Premijer Turske dolazi na slijedeći summit”, odgovorio je Bartulica.

O čvrstoj granici?

“To je sad pitanje koje bi trebao odgovarati netko tko je vezan uz Bliski istok. Mi kritiziramo Britaniju, ali kako bismo se mi tamo ponašali. Zapravo Britanija je otvorena za strance. Ovdje je to rijetkost. Mi nemamo dovoljno razumijevanja za useljeničke zemlje”, odgovara Jović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari