Pratite nas

Hrvatska

OVO JE NACIONALNA VELEIZDAJA!

Objavljeno

na

Državnu maturu ove je godine polagalo ukupno 33.720 pristupnika, a među njima je bilo 105 učenika koji su sa stopostotnom točnošću riješili barem jedan ispit, no sveukupno u matematici je postignut slabiji uspjeh nego prethodnih godina, a maturu nije položilo 3,3 posto gimnazijalaca što je dosad najveći postotak, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) prilikom objavljivanja konačnih rezultata ovogodišnjeg ljetnog roka ispita mature.

Među više od 33 tisuće onih koji su pristupili polaganju državne mature bilo je 16.848 učenika srednjih strukovnih škola, što je polovica pristupnika (50 posto), 12.755 (37,8 posto) učenika gimnazija i 4.117 (12,2 posto) ostalih pristupnika.

Ove godine na državnoj maturi bilo je oko 2000 manje učenika u odnosu na prošlu godinu, a rezultati na ispitima bili su vrlo slični onima od prošlih godina, osim na matematici gdje je postignut slabiji uspjeh, kazala je na konferenciji viša savjetnica za promicanje kvalitete obrazovanja NCVVO-a Natalija Ćurković.

Naglasila je međutim da su učenici češće za izborne predmete birali prirodoslovne predmete, što pokazuje da su se učenici više orijentirali na ispite predmete koji im omogućuju upise na fakultete iz STEM područja. Tako su ove godine učenici kao izborni predmet najčešće birali fiziku, njih 8275, dok je dosad to mjesto uglavnom bilo rezervirano za politiku i gospodarstvo. Visoko na listi izbornih predmeta su i biologija i kemija koje je izabralo 6030, odnosno 3599 pristupnika, rekla je Ćurković.

Najveći broj učenika pristupilo je ispitima iz hrvatskog jezika na višoj razini (64 posto) i matematike na osnovnoj razini (60 posto). Slijedi engleski jezik i matematika na višoj razini, a potom engleski i hrvatski na osnovnim razinama.

Najviše odličnih ocjena kao i prethodnih godina, učenici su ostvarili u stranim jezicima, pa je tako iz njemačkog jezika na višoj razini 35 posto odličnih, a slijede engleski na višoj i osnovnoj razini.

Iz hrvatskog jezika na osnovnoj i višoj razini dominira ocjena dobar, iz matematike iz obje razine ocjena dovoljan, a iz engleskog jezika na osnovnoj razini dobar, a na višoj razini ocjena vrlo dobar. Od izbornih predmeta, u biologiji prevladavaju ocjene dovoljan i dobar, u fizici ocjena nedovoljan, a u politici i gospodarstvu dobar.

Državnu maturu nije položilo 425 učenika gimnazija odnosno 3,3 posto, što je najveći postotak do sada. Za usporedbu, prošle je godine na maturi pao 231 učenik, odnosno 1,7 posto.

Na jednom ispitu palo je 413 gimnazijalaca, 10 ih je palo na dva ispita, a dvoje na sva tri obavezna ispita.

Po nedovoljnim ocjenama iz izbornih predmeta prednjačio je ispit iz sociologije (38 posto), zatim fizike (35 posto), kemije i psihologije (po 20 posto), te informatike (19 posto), kazala je Ćurković.

Među najuspješnijim učenicima 105 je onih koji su potpuno točno riješili neki od prijavljenih ispita, a dva su učenika postigla 100-postotni rezultat iz dva ispita, fizike i matematike više razine.

Fiziku je 100 posto riješilo 37 učenika, engleski na višoj razini 17 učenika, matematiku na višoj razini 12 učenika, njemački viša razina 5 učenika a francuski viša razina jedan učenik. Na osnovnoj razini potpuno točno je ispit riješilo 27 učenika iz engleskog jezika, dva iz matematike, tri iz njemačkog jezika i jedan iz latinskog jezika.

Ćurković je napomenula da se ne može posebno izdvojiti niti jednu školu ili županiju u kojoj su učenici s najboljim rezultatima jer je pokrivena cijela Hrvatska.

U NCVVO također navode da je na rezultate ispita stiglo 3042 prigovora, što je oko 2 posto, te da je većina odnosno 73 posto odbijeno. Tijekom ispitnog razdoblja info centar NCVVO je pak odgovorio na preko 25 tisuća telefonskih poziva, poslao preko 14 tisuća odgovora e-mailom, te preko 3800 sms-om. .

“Državna matura 2017. provedena je regularno, profesionalni i prema pravilima struke”, naglasila je ravnateljica NCVVO-a Maja Jukić.

Osvrnula se pritom na zabilježene izazove s kojim se centar susreo ove godine kao što su otvaranje ispita iz hrvatskog jezika, loše rezultate iz matematike, photoshop šalu o ispitu iz hrvatskog jezika, nestanak struje u Pazinu i požar u Makarskoj.

Kazala je da je trošak ponovljenog ispita iz hrvatskog jezika oko pola milijuna kuna, te najavila ukoliko DORH, MUP ili Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne budu tražili nadoknadu štete, da će NCVVO dignuti građansku tužbu i tražiti od osnivača škole u Splitu, gdje je došlo do nepravilnosti, da nadoknade taj novca.

Loše rezultate iz matematike ilustrirala je jednim primjerom zadatka iz testa koji je, kako je kazala, na razini osnovne škole, a nije ga riješilo 12 tisuća učenika. “Ja ovo nazivam nacionalnom veleizdajom. Mi smo došli do trenutka kada se mirimo s tim i pritišćemo one koji rade instrumente za provjeru znanja, da spuštamo razinu onoga što pitamo i granicu prolaznosti”, kazala je Jukić, apelirajući na sve da počnu poštivati pravila struke i počnu preuzimati odgovornost za posljedice svojih odluka i izbora.

Državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Hrvoje Šlezak objavio je da ovogodišnja nagrada za najboljeg maturanta Marin Soljačić odlazi u ruke Petru Sumanu iz zagrebačke gimnazije Lucijana Vranjanina koji je 100 posto točno riješio test iz fizike i matematike na višoj razini.

Ovo je sporni zadatak koji nije riješilo oko 12.000 učenika.

Potrošnja je automobila 7 l/100km, a kombi s jednom litrom goriva može prijeći 11 km. Ako su oba vozila prošla 450 km, koliko je više goriva potrošio kombi od automobila?
A.  9,41  l
B. 14,79 l
C. 16,25 l
D. 18 l

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

VELIKO FINALE: Državni vrh zasad skloniji izraelskom F-16, ali Gripen spušta cijenu

Objavljeno

na

Objavio

Amerikanci i Grci otpali – Izraelci i Šveđani ostali u užem izboru na natječaju za kupnju hrvatske borbene eskadrile

Švedski proizvođač SAAB uz potporu švedske vlade odlučio se na završno lobiranje i uvjeravanje hrvatske strane da je izbor njihova Gripena JAS 39 C/D za novu borbenu eskadrilu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) jedini racionalan izbor.

Pa je, na prilično iznenađenje, “u zadnji čas” na studijsko putovanje u Švedsku pozvao i novinare desetak hrvatskih redakcija koje je potom primio sam vrh kompanije, čak i vlasnik iz moćne obitelji Wallenberg te ministar obrane Peter Hultqvist, piše Večernji list

Prošlo je mjesec i pol dana od kako su u Ministarstvu obrane otvorili četiri pristigle ponude, a prema najavama, vrednovanje tih ponuda, posao koji rade razna stručna povjerenstva u MORH-u, trebao bi biti završen do 30. studenog, kada bi trebalo biti objavljeno čija je ponuda najbolja za Hrvatsku.

Premda se detalji još ne mogu saznati, neke su se informacije u proteklim tjednima počele probijati u stručniju javnost tako da se brzo saznalo kako su dvije ponude – ona najskuplja iz SAD-a, koji je ponudio potpuno nove lovce F-16 blok 70/72 koji su samo korak do aviona 5. generacije, te ponuda iz Grčke koja nudi već islužene F-16 blok 30 – pale u drugi plan.

Američka je ponuda navodno skupa, a Grčke rabljene F-16, premda su navodno najjeftiniji, trebalo bi još modernizirati.

Ostaju u finalu, ako je vjerovati “dobro upućenima”, dvije ponude, ona izraelska, za njihove ponajbolje rabljene lovce F-16 Barak, te švedska koja nudi potpuno nove Gripene Jas 39 C/D.

>>> Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista od ponedjeljka

Što će u novu eskadrilu: F-16 Barak ili Gripen?

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Molitva “Žrtva Borova naselja za Domovinu”

Objavljeno

na

Objavio

Polaganjem vijenaca kod nekadašnje zgrade Borovo Commercea, gdje je 1991. bilo sklonište i pričuvna bolnica, obilježena je 26. obljetnica stradanja vukovarske četvrti Borovo naselje.

Zatim su sudionici u koloni sjećanja krenuli prema crkvi Gospe Fatimske gdje je misu zadušnicu predvodio fra Ilija Vrdoljak. Nakon mise je uslijedilo bacanje vijenca u Dunav u Borovu te odavanje počasti polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na mjestu masovne grobnice na farmi Lovas između Borova i Dalja iz koje su 2001. ekshumirane 24 žrtve velikosrpske agresije na Vukovar 1991. godine.

Obilježavanje “Žrtve Borovo naselja za domovinu” dio je programa obilježavanja 26. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskom ratu i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.

Borovo naselje vukovarska je četvrt koja je gotovo potpuno uništena u velikosrpskoj agresiji prije 26 godine. U trenutku ulaska bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi u Vukovar, u podrumu Borovo Commercea, koji je 1991. bio pomoćna vukovarska ratna bolnica, bilo je oko 800 ranjenih hrvatskih branitelja i civila. Nakon okupacije Borova naselja u Borovo Commerceu zarobljeno je 115 osoba, a na dan okupacije, 19. studenog 1991., ondje je ubijena 51 osoba. U samo jednom danu – 51 osoba. Isto tako, u trenucima pada Vukovara Borovo naselje bilo je tjednima odsječeno od ostatka grada.

Onoga dana kada je presječena komunikacija s Vukovarom, najteže je bilo ranjenima. U podrumima Borova naselja rađala su se djeca, umirali su starci, operiralo se bez anestetika. Branitelji su donosili meso. Tu je živio grad, sve je funkcioniralo na jedan nevjerojatan način. Kada su izvlačili te ljude iz dima, iz vatre, ono što ih je čekalo na tzv. “suncu” – bolje da ga nisu ugledali, jer većina onih koji su ugledali taj dan svjetlost, vrlo brzo se svjetlost u njihovim očima ugasila, riječi su Ivana Lukića zvanog Zolja, jednog od vukovarskih junaka.

Samo oni koji su imali puno sreće preživjeli su 19. studenog. Još su se vodile borbe, nisu ni znali da je Vukovar pao. Ulica za ulicu, kuća za kuću. Starci, žene, maloljetnici – mnogima se sudbine još ne znaju. Kosti im možda počivaju na dnu Dunava.

26. obljetnica stradanja Borova naselja

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari