Ovo su ključne promjene u FBiH nakon Schmidtove intervencije

Nakon što je Visoki predstavnik Christian Schmidt u izbornoj noći nametnuo izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije, iste su tri dana kasnije objavljene u Narodnim novinama BiH. RTV-HB izdvaja ključne promjene u budućem ustroju i funkcioniranju vlasti u Federaciji.

A dosta toga će se promijeniti.

Prije svega, Schmidt je povećao broj izaslanika u svakom klubu u federalnom Domu naroda pa se povećao i ukupan broj izaslanika. Ovaj dom sada broji 80 izaslanika umjesto dosadašnjih 58, odnosno po 23 u klubovima Bošnjaka, Hrvata i Srba umjesto dosadašnjih 17 te umjesto sedam u klubu Ostalih ubuduće će biti 11 izaslanika.

Predsjednik i dva potpredsjednika Federacije ubuduće će se birati da bilo koja skupina od najmanje 11 izaslanika iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz svog naroda. Ako to neki klub ne učini u roku od 30 dana od potvrđivanja rezultata za Dom naroda, to može učiniti skupina od sedam izaslanika u svakom od tri ključna kluba. Ako se to ne dogodi ni idućih 20 dana, onda to može učiniti skupina od četiri izaslanika. Nakon što se oformi lista od po jednog kandidata iz sva tri konstitutivna naroda, ta lista se treba potvrditi u Zastupničkom domu, a onda i u Domu naroda. Tko će obnašati dužnost predsjednika Federacije, odredit će tri kandidata između sebe nakon što im lista bude potvrđena. A uloga predsjednika Federacije je i dalje jednako važna jer on daje odobrenje potencijalnom mandataru za sastavljanje nove Vlade Federacije.

Što se tiče popunjavanja Doma naroda i dalje će se iz svake županijske skupštine birati po jedan izaslanik iz reda tri konstitutivna naroda i reda Ostalih ako je takav izabran u županijsku skupštinu. Ako u nekoj županiji nije izabran neki od izaslanika iz ove četiri komponente, njegovo mjesto popunit će izborom u drugim županijama. Preostali izaslnici biraju se proporcionalno sukladno broju pripadnika nekog od naroda i Ostalih koji živi na prostoru pojedine županije.

Primjenjivat će se posljednji provedeni propis stanovništva u raspodjeli. Ako se sva mjesta ne popune nakon sazivanja prvih sjednica županijskih skupština u roku od 30 dana od ovjere rezultata izbora, o daljnjoj popuni odlučit će Središnje izborno povjerenstvo s posebnim aktom, što bi mogao vrlo lako biti slučaj po pitanju kluba Srba, sudeći po dosadašnjim iskustvima.

Također, ubuduće će se zakoni usvajati puno brže. Jer može proći najviše 45 dana kako bi se neki zakon usvojio u oba doma, odnosno nakon što ga jedan dom izglasa, drugi ga u tom roku mora potvrditi.

Izdvojimo još i promjenu koja se odnosi na mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa. I dalje se dvije trećine izaslnika iz nekog od klubova konstitutivnih naroda mogu oglasiti o štetnosti nekog zakona po interes tog naroda. O tome prvo raspravlja Zajedničko povjerenstvo sastavljeno po paritetu i odlučuje konsenzusom. Ako tu nema dogovora, pitanje se proslijeđuje Ustavnom sudu Federacije, a unutar njega odlućuje Vijeće za za zaštitu vitalnog interesa. Ključna je promjena što se ovo vijeće ne bira potvrdom u Zastupničkom domu i Domu naroda, nego ga definiraju suci Ustavnog suda Federacije između sebe.

Ustavni sud se sastoji od 9 sudaca, pri čemu su najmanje dva iz reda jednog od konstitutivnih naroda, te jedan iz reda Ostalih. A da bi se negdje proglasio vitalni interes potreban je glas najmanje dvoje sudaca u vijeću. A ako Sud donese pozitivnu odluku o vitalnom interesu, taj zakon, propis ili akt smatra se neusvojenim, te se dokument vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru.

Što vi mislite o ovoj temi?