Pratite nas

Događaji

Oživljena baština najznačajnijega hrvatskoga pjesnika Mađarske

Objavljeno

na

M. Brezak

Promocija knjige Đure Vidmarovića u Hrvatskoj matici iseljenika

Prisutnima su se obratili Matičin ravnatelj Mijo Marić, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te priređivač Đuro Vidmarović. O djelu su govorile kroatologinja prof. dr. sc. Sanja Vulić, a u ime nakladnika Acumen d.o.o. književnica i urednica izdanja Božica Brkan

Knjiga Josipa Gujaša Đuretina Mene su ljepote ostavile, priređivača Đure Vidmarovića, predstavljena je 5. studenoga u Hrvatskoj matici  Iseljenika. Uvod i intermezza u ovu svečanost knjige, nadahnutom interpretacijom Gujaševih stihova, dala je dramska umjetnica Biserka Ipša. Prisutnima su se, osim Matičina ravnatelja Mije Marića, obratili i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te priređivač, predsjednik DHK Đuro Vidmarović. O djelu su govorile kroatologinja prof. dr. sc. Sanja Vulić, a u ime nakladnika Acumen d.o.o. književnica i urednica izdanja Božica Brkan. Promociju je znalački vodila Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo i dugogodišnja urednica Matičina ljetopisa Hrvatski iseljenički zbornik.

Matičinoj promociji prisustvovali su Anita Györei, zamjenica veleposlanika Republike Mađarske Nj. E. Józsefa Zoltána Magyara i János Dezső, savjetnik u veleposlanstvu Republike Mađarske, kao i glasnogovornik Hrvata u mađarskom Parlamentu Jozo Solga. Diplomatski klub zastupao je dr. sc. Smiljan Šimac s više članova toga uglednoga kluba, a pripadnike hrvatske manjine u Mađarskoj predstavljala su braća Blažetin, unuci Stipana Blažetina, koji studiraju u Zagrebu. Također, predstavljanju su nazočile Morana Amulić, viša stručna savjetnica u Službi za knjigu i nakladništvo, izaslanica ministrice kulture, dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica NSK u Zagrebu, izaslanica zagrebačkog gradonačelnika Maja Petrić, stručna savjetnica za izdavačku djelatnost i Milan Kovač, predsjednik UO HMI.  Nazočila joj je i državna tajnica Zdravka Bušić, a u ime državnoga tajnika Zvonka Milasa iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH predstavljanju su prisustvovali dr.sc. Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem za pitanja nacionalne hrvatske manjine u inozemstvu i Dubravka Severinski, načelnica Sektora za pravni položaj, kulturu i obrazovanje Hrvata izvan RH.

Četiri je desetljeća Đuro Vidmarović istraživao opus pjesnika i povjesničara Hrvata u Mađarskoj, profesora budimpeštanske gimnazije i objavio opsežno djelo naslovljena po stihu iz njegove predsmrtne pjesme. Knjigu je podijelio u dvije cjeline. U prvoj Vidmarović na književno-teorijskoj razini analizira Gujaševu nedovoljno poznatu poetsku ostavštinu i znanstvene interese vezane uz vlastiti manjinski identitet aktualiziran u doktorskoj disertaciji. Spomenimo suradnju s književnikom Milivojem Slavičekom te arhivsku i filološku građu koju je priređivaču ustupila pokojna Gujaševa supruga Vera Grunčić. Drugi dio knjige donosi ranije i sada prvi put objavljene pjesme, izvorne i transkribirane. Recenzentice i promotorice prof. dr. sc. Sanja Vulić i Božica Brkan, uz ino, knjigu smatraju nedvojbenim prinosom književno-teorijskoj literaturi posvećenoj vodećem hrvatskom pjesniku u Mađarskoj sredine 20. stoljeća, širenju spoznaje o raširenosti i uporabi lokalnih govora s obje strane granice u to doba i opravdanu želju za ubaštinjenjem Gujaševa djela u hrvatsku književnost.

Izlazak knjige sabranih djela Josipa Gujaša Đuretina (1936. – 1976.), priređivača Vidmarovića, ove su godine financijski poduprli  Ministarstvo kulture RH i Hrvatska matica iseljenika. Na taj način sačuvan je život i djelo tog hrvatskoga intelektualca rođenoga 1936. u Gornjim Martincima. Đuretin je ustvari obiteljski nadimak po djedovu imena Đuro, Đureta. Gujaš studira u Segedinu pa u Pečuhu i na kraju u Pešti povijest i hrvatski jezik s jugoslavenskim književnostima. Diplomira 1961., a u dobi od 29 godina i doktorira na Sveučilištu u Budimpešti disertacijom „Politika nasilne asimilacije u Evropi i Mađarskoj (Pomađarivanje u županijama Somogy i Zala — Međimurje) i nacionalna obrana Mađara u Slavoniji za vrijeme dualizma“. Iz nje je u Hrvatskoj objavio dvije cjeline: u Kolu MH 1967. u br. 6. i u Historijskom zborniku (1970 – 71). Radi kao profesor na hrvatsko-srpskoj gimnaziji u Budimpešti, ali obolijeva i 1971. odlazi u invalidsku mirovinu. Preminuo je teško bolestan, siromašan i bez posla u četrdesetoj godini života.

Priređivač Đuro Vidmarović hrvatski je pjesnik, književni povjesničar, kritičar i prevoditelj. Objavio je više pjesničke zbirki. Njegov interes za književnu povijest hrvatskih nacionalnih manjina u europskim zemljama iznjedrio je više stotina prikaza, članaka i studija u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Mađarskoj, Austriji i Izraelu, kao i nekoliko osobito vrijednih knjiga iste tematike.

Po svom talentu, rezimirao je Vidmarović, pjesničkom senzibilitetu i posebno književnom obrazovanju Gujaš se odvojio od ostalih narodnosnih pjesnika. Svojim stvaralaštvom postao je predvodnik u borbi za prihvaćanje suvremenih književnih tijekova, za potpunu autonomiju književnog rada, za pisanje bez straha i ograničenja. Bio je svjestan da narodnosno pjesništvo stagnira u nekoj svojoj historijskoj čahuri, da zaostaje za suvremenim tijekovima, kako mađarske, tako i jugoslavenske poezije. Ukratko, teoretičari književnosti Hrvata u Mađarskoj njegovo pjesništvo smatraju najznačajnijom pojavom od 1918. godine do danas. U antologiji U kolo, objavljenoj prije točno pola stoljeća u Mađarskoj, zastupljen je s 24 pjesme od kojih će veći dio ući u Gujaševu postumno objavljenu zbirku pjesama „Povratak u Podravinu“ (1977), inače prvu objelodanjenu knjigu u književnosti Hrvata u Mađarskoj. Kažimo i to da je književniku Vidmaroviću ova knjiga vrhunac samopregalačkog rada na inkomporiranju rasute europske baštine u našu književnost. Svoju veliku radost zbog izlaska knjige Vidmarović je podijelio s prisutnim kolegama diplomatima, književnicima, političarima i svim prijateljima okupljenima u zagrebačko kišno predvečerje u Matici najavivši novo predstavljanje knjige uskoro i u Mađarskoj.

Diana Šimurina-Šoufek

 

Prilog: Izbor poezije Josipa Gujaša Đuretiina:

 AKORDI O HRVATSKOJ  

II     

Kroz plodna polja 
Mađarske
voz juri
prema jugu
zelena polja
se njišu
u nedoglednosti života
samo se crveni makovi
crvenom bojom svojom
otimaju
od asimilacije
zelenog žita
Kroz plodna polja Mađarske
voz juri
prema jugu
sela se nižu
jedno za drugim
Potištena stolećima
Gradove
ostavljamo redom
Nebo nad nama
kroz oblačnu mrenu
gleda na zemlju
gleda Mađarsku
svu u zelenilu
svu u nadi
i čudi se meni
što posebnim svetom živim
čudi se jako
što se tome svetu
tako raskošnom
samo hladno divim
Kroz plava polja
Mađarske 

voz juri prema jugu 
i samo mi se čudi
oduševljenje očekuje
a ne zna
da ja u svom snu
nosim samo
Hrvatsku 

Žute naranče 

Sokove žutih naranča
već danima imam u ustima 

i pričinja mi se: 

kao da su južni krajevi poslali ovamo
svoje podneblje 

Pečuj, 1966.   


Jabuke  

jedemo jabuke
(po glavi po jednu)
ja i žena
jabuke iz vinograda
sa izleta
simbolične jabuke: 

sećam se Adama i Eve 
i Edena 

kao da je nova ars poetica  

Pročišćen
Blistav da budem 

Jezik mi treba kao kristal: 
kao prizma što zaslepljuje: 

da se sviđam,
da me cene 

kada mi već moje misli odbaciše 

Bp, dec. 1966.

bez naslova 

Kad ću biti opet opijen 
duhom
dosadna je ova krčma
čama 

duša moja u kutu plače: 

sama

minijature  

Kad sam pošao ulicom 
iskočile sobe pred zidove
da me vide 

II 

u snu sam išao među voćke 
da budem plod
probudio sam se i saznao
da nisam stigao nikud 

Jesu li zaboravili  

Jesu li zaboravili
da je bog poslao na njih potop
da su ih lomačama hteli uništiti
da li im još nikada nije jasno
da pred sobom imaju samo dve alternative: 

ili će biti zaista ljudi ili će
kao zveri
zverski nestati 

dec. 1966. Bp. 

beli snežni bregovi  

beli snežni bregovi 
ja o vama sanjam
beli što ste uspeli biti
ja vam se klanjam 

minijatura

cvatu trešnje 
osećam miris: 

u hladnim rukama 

braći iseljenicima  

svojoj braći
iza nepremostivih
morskih pučina
danas šaljem paket reči 

pod nebodere i na kanadske brodove 
jednu nevidljivu nit šaljem 

avionom da put bude kraći 

svojoj nikad neviđenoj braći 
šaljem stisak ruku
iz srca ispaljen 

nevidljivu poruku u svemirskoj lađi 

Odvijana Podravina 

Bela mesečina 
u čaši vina 

Pobegla krčmarica 
Iz snenog vrbika 

Čarda i topole 
Dijamanti mojih zenica 

Bicikl stari
Po pustim stazama plače 

Uši mi ostahu
Bez zimskih priča 

Muči i grize
Odvijana Podravina 

moje blago  

imam gorčinu sto puta pobeđenog 
imam gorčinu što traje do smrti
ne pobeđenu od nikoga 

golubica 

htela je do mene kroz prozor 
rešetka je ne pusti
može do mene kroz veliku kapiju
u određeno vreme

Jedno odsustvo iz bolnice  

jedno malo odsustvo 
žličica meda 

jedno malo odsustvo 
dva dana u drugoj sferi 

jedno malo odsustvo
jedno malo prisustvo u životu 

kao da spremaju golgotu  

neka kao priprema 
neki kao planovi 

za novo krunjenje 

već se sabiru povorke
i zluradost već porođena 

tolika gnezda
u nadama oživela 

vruć pesak posiplju 
za pod tabane 

neka kao priprema 
neki kao planovi 

da navale svi na jednoga 

  1. Josip Gujaš-Džuretin profesor  

Naličje jedne noći

Ruše hrasta prljavim sekirama 
Gnjev
Ne može se dozvoliti
Pitamo se
Tko su te zaklonjene osobe
što patuljke šalju: 

oboriti plemenito stablo 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

U dvorištu vukovarske bolnice uz predsjednicu stajala i ‘djevojčica u plavom kaputiću’

Objavljeno

na

Objavio

Cropix

Uoči obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i 28. obljetnice masakra u Škabrnji, diljem Hrvatske u nedjelju navečer upaljeni su lampioni i održane molitve u znak sjećanja na žrtve Domovinskog rata i slom obrane Vukovara 18. studenoga 1991.

U predvečerje 28. obljetnice vukovarske tragedije u Domovinskom ratu, u dvorištu vukovarske bolnice upriličena je molitva te paljenje svijeća kod Spomenika za žrtve agresije na Vukovar 1991. godine kojoj je nazočila i predsjednica države Kolinda Grabar- Kitarović, koja je podno spomenika upalila svijeću.

Uz predsjednicu je stajala i Željka Jurić Mitrović, djevojčica u plavom kaputiću s potresne snimke nastale nakon pada Vukovara. Snimka njenog uplakanog lica obišla je tada cijeli svijet i postala jedan od simbola stradanja Vukovara, piše Jutarnji List.

U molitvi koju su predvodili mladi Vukovarci, sudjelovali su te svijeće upalili i članovi Vlade, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i ministar državne imovine Mario Banožić, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, djelatnici vukovarske bolnice te brojni građani Vukovara.

Pridružili su im se i hodočasnici koji već pristižu u Vukovar kako bi u ponedjeljak bili nazočni obilježavanju 28. obljetnice stradanja toga grada u Domovinskom ratu i Danu sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.

Središnji komemorativni program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva položiti vijence i zapaliti svijeće u spomen na vukovarske žrtve.

Misu zadušnicu na groblju će predvoditi mostarsko-duvanjski biskup, mons. Ratko Perić,  piše Jutarnji List.

Molitva kod spomen-obilježja u dvorištu vukovarske bolnice, svijeću upalila i predsjednica Kolinda Grabar-Kitrović

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Održana tradicionalna tribina posvećena Vukovaru i Škabrnji

Objavljeno

na

U subotu, 16. studenoga, u dvorani Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, a u organizaciji Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. i Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH – Podružnice Grada Zagreba, održana je tradicionalna tribina s nazivom „Vukovaru i Škabrnji, s ljubavlju“.
Pokrovitelj je bilo Ministarstvo hrvatskih branitelja.

Sudionici tribine još su jednom podsjetili na stradanja tijekom hrvatskog obrambenog Domovinskog rata u velikosrpskoj agresiji, založili se da se ne zaborave svi koji su sudjelovali u stvaranju hrvatske države, a poglavito su zatražili da se pronađu i kazne krivci za ratne zločine.

Također su istaknuli veliki doprinos Grada Zagreba, odnosno njezinih branitelja, koji su ratovali gotovo na svim bojištima diljem Hrvatske..

U ime predsjednice Republike skupu se obratio Ante Deur, Ministarstva branitelja dr. Kornelije Brkić, a u ime gradonačelnika Grada Zagreba Miodrag Demo. Govorili su i Antun Vrdoljak, Đuro Vidmarović, Mladen Pavković, dr. Jasna Kovačević i Ivica Matošević, dok su u umjetničkom programu sudjelovali: Marija Sekelez, Mirko Švenda Žiga, Plesni zbor „Zagrepčanke i dečki“ (pod vodstvom Lane Marinović i Slavka Olujića) te Sanja Vukelić.
Svi su istaknuli izniman značaj obilježavanja okupacije Vukovara i Škabrnje, uz želju da se takve i slične manifestacije što češće tijekom godine organiziraju diljem Hrvatske i da u njima, kao i ovom prigodom, što više sudjeluju i mladi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari