Pratite nas

Kronika

Ozlijeđen pirotehničar kod Drniša. Još dugo će mo imati uvijek nove žrtve krvave prošlosti

Objavljeno

na

Kod Drniša je teško ozlijeđen 36-togodišnji pirotehničar.

Prilikom razminiranja kod Ružića na teško pristupačnome području, brdu Medenjak, stao je na zaostalu protupješačku minu tzv. paštetu, javlja HRT.

Tijekom razminiravanja nedaleko od Drniša, u selu Ružići, u zaseoku Lunići, dogodila se tragedija, naime, jedan od pirotehničara nakon što je stao na minu u eksploziji je ostao bez stopala.  Nažalost, iako je ovo samo po sebi tragična vijest moglo je biti i još gore, od Domovinskog rata do danas veliki broj ljudi izgubio je život od zaostalih mina, piše narod.hr.  Protupješadijske mine neposredno nakon Domovinskog rata najrasprostranjenije u Hrvatskoj,  a očito ih ima dosta i danas.

Prema prvim informacijama pirotehničar je stao na minu koja se u žargonu pirotehničara zove ”pašteta”, radi se o protupješačkoj mini koja je istog trenutka eksplodirala.  Nakon tragedije, koja se dogodila oko podneva, po unesrećenog pirotehničara poslan je helikopter koji će ga prebaciti do splitske bolnice.

Važno je reći da je razminiravanje nepristupačnog drniškog područja pokrenuto prije nešto više od mjesec dana, a trebalo bi se završiti do kraja ovog mjeseca. Naravno, ova tragedija će uvelike usporiti ovaj proces. Na području Šibensko-kninske županije treba pregledati  još 32,6 kilometara kvadratnih područja koje se smatraju sumnjivim i na kojima su posijane smrtonosne mine, navodi se u tekstu.

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Obitelji žrtava tzv. ARBiH iz Križančeva sela i Buhinih kuća još čekaju pravdu

Objavljeno

na

Objavio

Ovih dana navršavaju se 24 godine od pokolja kojeg su pripadnici tzv. Armije RBiH počinili nad Hrvatima u Križančevu selu, nadomak Viteza. To selo najveće je stratište Hrvata u BiH, piše Hrvatski Medijski Servis.

U žestokoj borbi tog maglovitog jutra u noći s 22. na 23. prosinca 1993, najelitnije postrojbe A BiH iz Zenice, Sarajeva i Tuzle, u operaciji poznatoj kao “Krvavi Badnjak” probile su liniju obrane HVO-a. U borbama su poginula 34 vojnika i hrvatska civila, mještanina, dok je 30 ranjenih i zarobljenih vojnika HVO-a odvedeno prema Počulici, naselju koje graniči s općinom Zenica.

Selo spalili zarobljenike odveli, pa pobili

Pripadnici tzv. Armije BiH su selo temeljito opljačkali i potom zapalili sve kuće i gospodarske objekte. Snage HVO koje su već 23. prosinca 1993. god. potisnule tzv. ABiH iz Križančeva sela, udaljenog samo kilometar od središta Viteza, našli su selo kao veliko zgarište. Izuzev što su u borbama i neposredno nakon njih ubijena 34 vojnika i civila hrvatske nacionalnosti, među kojima je bilo žena i staraca, zarobljeno je  trideset vojnika HVO-a.

Njihova masakrirana tijela, nakon upornog posredovanja UNPROFOR-a, Europskih promatrača i Međunarodnog crvenog križa, nakon 39 dana predana su obiteljima. Za ovaj strašan zločin, još nitko nije odgovarao niti su pokrenute bilo kakve istražne radnje.

Zločin u Buhinim kućama

Samo 18 dana nakon Križančeva Sela, 9. siječnja, pripadnici tzv. Armije RBiH u viteškom prigradskom naselju Buhine Kuće počinili su novi strašan zločin.

Tog 9. siječnja, 1994. godine, pripadnici elitnih postrojbi iz Zenice, Tuzle i Kalesije, uz izravno zapovijedanje zapovjednika Trećeg korpusa tzv. ARBiH, generala Mehmeda Alagića, pod okriljem maglovite noći, ušli su neopaženo iza leđa domobranima I bojne Viteške brigade HVO-a, upale u naselje i među vojnicima i civilnima, među kojima je bilo djece, žena i staraca, napravili pravi pokolj.

Opljačkano je i zapaljeno desetak kuća i gospodarskih objekata, a među 27 žrtava bila su i devetorica pripadnika PPN „Munje“. Njih devetorica bili su te noći na odmoru, uhićeni su na spavanju, vezani su žicom, mučeni, masakrirani i svirepo ubijeni.

Logori ARBiH

Tijekom rata u logorima Armije BiH, u Počulici, Grbavici, Kruščici, Mahali i Sivrinom Selu bilo je, duže ili kraće vrijeme, zatočeno 195 osoba hrvatske nacionalnosti.

Uz maltretiranja, ponižavanja, premlaćivanja, odvođenje na kopanje rovova…, ubijeno je pet, teže ranjeno šest i lakše još desetak osoba hrvatske nacionalnosti.

Više od 650 poginulih u Vitezu

Inače, tijekom rata i potpune blokade Lašvanske doline koja je trajala 316 dana u Vitezu su poginula ili su ubijena 653 vojnika HVO-a i civila.

Među 78 ubijenih hrvatskih civila bilo je 21 dijete. Ranjeno je više od dvije tisuće vojnika ihrvatskih  civila, ostalo je 328 udovica, 22 djece bez oba a 431 dijete bez jednog roditelja. Žrtve zločina još čekaju pravdu.

facebook komentari

Nastavi čitati

Kronika

Tiho i bez ikakve pompe na Mirogoju je u četvrtak ispraćen general Praljak

Objavljeno

na

Objavio

Premda na internetskim stranicama Gradskih groblja o tome ne postoji ni najmanji trag, prema informacijama kojima raspolaže Večernji list, u četvrtak je u zagrebačkom krematoriju na posljednji počinak ispraćen hrvatski general Slobodan Praljak.

Tiho, bez ikakve pompe, kako je to i želio, posljednje zbogom rekli su mu članovi najuže obitelji i tek nekolicina bliskih prijatelja – onih koje je general naveo u oproštajnom pismu upućenom obitelji.

U najvećoj diskreciji, također, prethodno je iz Haaga stiglo Praljkovo tijelo: prema jednom izvoru u Hrvatsku je prebačeno odmah nakon obdukcije protekli petak, a drugi izvor navodi da su posmrtni ostaci preneseni na dan ispraćaja u krugu obitelji, dakle u četvrtak.

No, jedno je posve izvjesno: od Slobodana Praljka hrvatska će se javnost, ponajprije njegovi generali i suborci, oprostiti na službenoj komemoraciji koja će se održati u zagrebačkoj dvorani Lisinski u ponedjeljak u podne. Sudeći prema dosad pokazanom interesu, dvorana će biti premala za sve štovatelje pokojnoga generala.

Kao što se otprije zna, nakon Praljkove tragične smrti, u prostorijama Hrvatskoga generalskog zbora u Habdelićevoj ulici u Zagrebu otvorena je knjiga žalosti, a kako doznajemo od generala Pavla Miljavca, do jučer su popunjene dvije velike knjige.

Bit će potrebna i treća jer se sućut na ovaj način može iskazati svaki dan sve do nedjelje, 10. prosinca, u 15 sati, do dana uoči komemoracije, koja će se održati u organizaciji Hrvatskoga generalskog zbora.

– Na komemoraciji neće biti nikoga od obitelji, a mislim da neće doći nitko ni od političara. Bez obzira na veliki interes, nastojimo da i komemoracija prođe dostojanstveno – rekao je za Večernji list organizator skupa general Pavao Miljavac, koji je do detalja razradio scenarij oproštaja s Praljkom.

No, komemoracija, koja neće trajati dulje od sat vremena, zamišljena je dostojanstveno i jednostavno: ispred Praljkove fotografije i jedne ruže pokraj nje na pozornici će recitirati generalovi dobri prijatelji Zlatko Vitez i Dragan Despot, a potonji pročitat će i kratku Praljkovu biografiju. Mjesta neće biti unaprijed označena pa će svatko sjesti na slobodno mjesto, a isto vrijedi i za političare, premda Generalski zbor još nema potvrdu o dolasku predstavnika najviše državne vlasti.

U čast Praljku svirat će hrvatska himna, a očekuje se i dolazak cjelokupnog Generalskog zbora u svečanim odorama. – Izdao sam strogu zapovijed djelatnicima osiguranja koje smo angažirali da nema nikakvih transparenata, nikakvih čudnih zastava i slično. Okupit ćemo se isključivo s namjerom da odamo poštovanje generalu Praljku na dostojanstven način – kazao je Pavao Miljavac, ujedno i jedan od ukupno tri govornika u Lisinskom.

Osim njega, govor će držati i general HVO-a Stanko Sopta Baja te Miroslav Tuđman.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari