Pratite nas

Hrvatska

Ozren Matijašević: Vlada je nesposobna, potrebno je što prije raspisati izbore

Objavljeno

na

Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS) Ozren Matijašević rekao je u četvrtak kako je iluzorno očekivati da će Vlada realizirati najnovije preporuke Eurpske komisije jer je, po njegovoj ocjeni, za to nesposobna, pa potrebnim smatra što brže raspisivanje izbora.

‘Vlada ne zna raditi, izbori se moraju održati što prije’

“Iluzorno je išta očekivati od nesposobne Vlade da će konkretno i na bolji način postupiti. Smatram da preporuke Europske komisije u startu nisu prihvatljive, jer preporučuju nesposobnoj ekipi koja radi onako kako zna, a ne zna”, izjavio je Matijašević novinarima u Splitu, upitan kako komentira preporuke Europske komisije.

“Ne daj Bože da se ostvari ono o čemu se špekulira, da će izbori biti početkom sljedeće godine, jer to onda znači kako je za Hrvatsku izgubljena 2016. godina bez obzira tko dobije izbore. U tom bi se slučaju izbori događali u ozračju privremenog proračuna, a kada je privremeni proračun izborni pobjednici moraju ići s rebalansom i tada nema ni naznaka o bilo kakvim reformama u 2016.”, istaknuo je.

‘Penalizacija zbog ranijeg odlaska u mirovinu je nerealna’

Nerealnom smatra preporuku Europske komisije vezano uz “penalizaciju” ranijeg odlaska u mirovinu. “To je nerealno, jer je prosječni životni vijek u Hrvatskoj manji za tri godine nego što je prosjek u zemljama Europske unije, koje imaju duži radni vijek. Osim toga, nerealno je inzistirati na većoj ‘penalizaciji’ kada u Hrvatskoj imate 550.000 umirovljenika kojima je mirovina ispod 2.000 kuna”, poručio je Matijašević.

‘Ustavni sud mora donijeti odluku o problemu valutne klauzule’

Pozitivnom je ocijenio odluku Vrhovnog suda u korist udruge Franak vezano uz dužnike u švicarskim francima. “Drago mi je da ovakvo pravosuđe ide u korist slabije strane, a slabija strana su građani”, rekao je.

No, kritizirao je Ustavni sud što se do sada nije očitovao o problemu valutne klauzule. “Ponovno sa žaljenjem konstatiram nepostupanje Ustavnog suda kada je riječ o valutnoj klauzuli. U siječnju 2011. godine podnijeli smo zahtjev za ocjenu ustavnosti valutne klauzule, ali još nema stava Ustavnog suda o tome. Pošto nema stava Ustavnog suda, Vrhovni sud, koliko je nama poznato, valutnu klauzulu u tim postupcima nije ocjenio protuzakonitom i to bolno nedostaje”, poručio je Matijašević. Uvjeren je da bi se ukidanjem vlautne klauzule riješili problemi kada je riječ o kreditima u francima i eurima.

[ad id=”68099″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Angela Merkel branila hrvatske napore u zaštiti vanjskih granica EU-a

Objavljeno

na

Objavio

Perspektiva zemlje koja štiti vanjsku granicu Europske unije razlikuje se od one koju imaju članice u srcu schengenskog prostora, rekla je u srijedu u Zagrebu njemačka kancelarka Angela Merkel, braneći Hrvatsku od optužbi za kršenje prava migranata.

Na konferenciji za novinare kancelarka je odgovarala na pitanje može li Hrvatska preuzeti predsjedanje Unijom kada je optužuju za nepoštivanje ljudskih prava zbog postupanja prema migrantima na granici s Bosnom i Hercegovinom.

“Europska unija živi od toga da ima različite perspektive”, rekla je Merkel nakon bilateralnog sastanka s premijerom Andrejem Plenkovićem održanog na rubu kongresa Europske pučke stranke (EPP) koji se prvi put održava u Zagrebu.

“Iz perspektive zemlje koja mora štititi vanjske granice to izgleda drugačije nego iz perspektive jedne zemlje koja je u sredini europskog prostora”, rekla je Merkel.

Hrvatska kao mlada država itekako može unijeti svoja iskustva jer su joj pregovori u svježem sjećanju za razliku od Njemačke kojoj pristup u EU seže u daleku prošlost, kazala je. “Hrvatska je puno toga učinila kako bi stvorila preduvjete za pristup schengenskom procesu i Komisija je to i pozitivno ocijenila”, rekla je nadalje.

Njemačka još nije o tome raspravljala, dodala je. “Ali ću skrenuti pozornost na to što je sve učinjeno. Tijekom njemačkog predsjedanja vodit će se rasprava o tome”, kazala je kancelarka zemlje koja će nakon Hrvatske u prvoj polovici 2020. preuzeti predsjedanje u drugom polugodištu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Vukovarci odali počast žrtvama na Ovčari

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Komemoracijom te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća Vukovarci su u srijedu odali počast žrtvama ekshumiranima iz masovne grobnice na Ovčari, poljoprivrednom dobru kod Vukovara na kojem je 20. studenoga 1991. ubijeno i u masovnu grobnicu zakopano 200 ranjenika i civila odvedenih iz vukovarske bolnice nakon sloma obrane grada.

Vijence podno spomen obilježja na Ovčari položila su i svijeće zapalila brojna izaslanstva, među kojima i Grada Vukovara predvođeno gradonačelnikom Ivanom Penavom.

Tijekom komemorativnog programa “Ovčara – vječna rana” u organizaciji Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata, pročitana su imena svih 200 žrtava, među kojima su bili i novinar Hrvatskog radija Vukovar Siniša Glavašević te francuski ratni dragovoljac Jean-Michel Nicolier. Pokraj svakog od 200 kupolastih čempresa, zasađenih na mjestu masovne grobnice, postavljena je crvena ruža.

Molitvu je predvodio gvardijan Franjevačkog samostana u Vukovaru fra Ivica Jagodić.

Još se traga za 60 zatočenika iz vukovarske bolnice

Nakon pada Vukovara 18. studenoga 1991. iz vukovarske bolnice odvedeno je oko 260 ranjenika i civila, a njih 200 je dva dana poslije pogubljeno na Ovčari. Za oko 60 preostalih zatočenika odvedenih iz bolnice još se traga. Najmlađoj žrtvi Ovčare bilo je 16, a najstarijoj 77 godina. Od 200 ekshumiranih žrtava, 192 su do sada identificirane, a osam nije.

Članovi Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata do Ovčare su došli u mimohodu od Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata.

Program ovogodišnjeg obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. završava u srijedu navečer misom zadušnicom, koja će biti služena u vukovarskoj Župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova.

Bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza 1991. kada su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na grad. Opkoljeni Vukovar branilo je oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu hrvatske vojske.

U koncentracijske logore odvedeno 7000 vukovarskih branitelja i civila

Nakon gotovo tromjesečne vojne opsade obrana grada slomljena je 18. studenoga 1991. godine. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

Prema popisu koji je sastavio Franjevački samostan u Vukovaru nakon dvogodišnjeg prikupljanja podataka o stradalima u obrani Vukovara, tijekom agresije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi na taj grad 1991. godine stradalo je 2.717 branitelja i civila. Na popisu nestalih osoba iz Domovinskog rata nalazi se još 386 osoba kojima se svaki trag gubi u ratnom Vukovaru 1991. godine. (Hina)

 

Nema zaborava i nema inverzije povijesti, zna se i uvijek će se znati tko je bio tko u tom ratu!

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari