Connect with us

Balkan

Pad eurooptimizma u Srbiji posljedica proruskog narativa i odnosa EU-a

Objavljeno

-

Javno mišljenje u Srbiji je nestabilno i relativno brzo se može promijeniti, ali ne i kada je riječ o odnosu prema Europskoj uniji, gdje je vidljiv pad eurooptimizma jer je proces pristupanja Uniji “opterećen odnosom obostranog nepovjerenja”, objavio je u srijedu srbijanski portal Demostat.

Profesor Fakulteta političkih znanosti u Beogradu Siniša Atlagić ocijenio je za Demostat kako predsjednik Aleksandar Vučić u postojećim okolnostima “samo donekle” može pojačati naklonost srpskog javnog mišljenja prema Europskoj uniji, iako je takvo stanje javnog mnijenja, po njegovom mišljenju, posljedica dobrim dijelom Vučićevih osobnih zaključaka o globalnim političkim događanjima.

“Javno mišljenje jest nestabilno i relativno brzo se može izmijeniti, ali ne i u pogledu pitanja kakva su, primjerice, ova u vezi s EU-om, statusom Kosova ili Rusijom”, naglasio je Atlagić.

“Odnos građana prema EU je opterećen obostranim nepovjerenjem – EU nema povjerenja u Srbiju zbog njezina odnosa prema Rusiji, a u Srbiji vlada nepovjerenje u vezi s odnosom EU-a prema Kosovu i, općenito, njezinim odnosom prema Srbima još od raspada bivše Jugoslavije”, ocijenio je Atlagić.

“Uvjetovanja iz EU-a u vezi s Rusijom samo pojačavaju to nepovjerenje. U konačnici, mislim da je na djelu i prezasićenost građana (dugotrajnim) pitanjem pristupanja Europskoj uniji”, rekao je Atlagić.

Prema posljednjem službenom ispitivanju javnog mišljenja, koje je objavilo srbijansko ministarstvo europskih integracija u kolovozu 2021., za članstvo Srbije u Europskoj uniji na referendumu bi se prije godinu dana izjasnilo 57 posto građana, 30 bi glasalo protiv, 12 posto ne bi uopće glasalo, a jedan posto nema jasno stajalište o članstvu u EU.

No istraživanje portala Demostat početkom srpnja ove godine pokazuje pak da bi samo trećina građana glasala za ulazak Srbije u EU, dok bi se 51 posto izjasnilo protiv, 11 posto ne bi izišlo na referendum, a četiri posto ih je neodlučno.

To istraživanje je pokazalo i da je odnos javnog mišljenje prema tom pitanju isti kao odnos vlade i njezinih medija prema EU. Takvo raspoloženje u velikoj mjeri je posljedica proruskog narativa u Srbiji.

S druge strane, Vučić i najviši srbijanski dužnosnici često naglašavaju da je europski put strateško opredjeljenje, državni i nacionalni interes Srbije.

Službeni Beograd pridružio se dvjema rezolucijama UN-a o osudi ruske invazije i podupro teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Ukrajine, ali zbog bliskih političkih veza odbija stati uz većinu zemalja svijeta i uvesti sankcije Rusiji. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari