Pratite nas

Gospodarstvo

Paket EU za BiH: Porezi na plaće ispod 35 posto

Objavljeno

na

Ako želi da joj gospodarstvo stane na noge, Bosna i Hercegovina mora pod hitno smanjiti namete na plaće radnika, zaključak je Europske unije.

paketMeđu šest prioritetnih mjera koje bh. vlasti odmah moraju donijeti na prvom mjestu je rezanje tih dažbina kako bi se povećala zaposlenost i kako bi ekonomija postala konkurentna.

Vladini izdaci

To stoji i u briselskom sporazumu za rast i zapošljavanje u BiH uz zahtjev da se nameti na plaće spuste na ispod 35 posto, piše Dnevni list.

Podatak da je prema istraživanju Svjetske banke od 189 država BiH na 135. mjestu prema kriterijima za “jednostavnost plaćanja poreza”, dovoljno objašnjava situaciju. Međunarodni monetarni fond je izričit:

U BiH se mora smanjiti stopa socijalnih doprinosa kroz smanjenje tekućih vladinih izdataka, mora se proširiti porezna baza kako bi se uključilo više izvora, mora se poboljšati učinkovitost u zdravstvenim i mirovinskim sustavima zamjenom udjela financiranja iz drugih izvora prihoda kao što je PDV. Time bi se smanjila siva ekonomija, rad na crno i povećao broj onih koji plaćaju doprinose.
Siva ekonomija u BiH, odnosno rad na crno, ima ogromne, zapravo dramatične razmjere i jednostavno guši državu i njezino gospodarstvo. Svakako da su ogromni nameti na plaće jedan od ključnih razloga.

Kako ističu u Europskoj uniji, a na osnovi preciznih analiza koje su radili, mnogi poslodavci svjesno izbjegavaju platiti nerazumno ogromne poreze i doprinose na plaće zaposlenika i radije plaćaju kazne zbog neprijavljenih radnika.

– Poslodavac na plaću radnika od 1000 maraka mora vlastima platiti u prosjeku 600 maraka kroz poreze i socijalne doprinose – stoji u briselskom sporazumu za rast i zapošljavanje u BiH. To u svakom slučaju demotivira poslodavce, sprječava zapošljavanje novih radnika i uništava konkurentnost bh. gospodarstva.

Iskustva drugih

Zahtjev da se nameti na plaće radnika odmah spuste ispod 35 posto, odnosno da ne prelaze taj postotak, “uvukao” bi BiH u red normalnih europskih država i zasigurno omogućio nove investicije. Konačni cilj smanjenja tih i takvih poreza i doprinosa je održiva ekonomija i socijalna zaštita.

Iz Europske unije, Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda savjetuju BiH da prouči i primijeni iskustva drugih zemalja.

Od svih država članica Europske unije najveći porez na plaće radnika ima Francuska – 47 posto. U Njemačkoj iznose oko 45, a u Austriji, Italiji, Mađarskoj oko 40 posto. Ispod 30 posto su nameti na plaće radnika u Velikoj Britaniji, Islandu i Švicarskoj, a između 30 i 35 posto iznose u Nizozemskoj, Norveškoj, Poljskoj, Bugarskoj.

U zemljama regije također su dažbine niže nego u BiH. Tako, primjerice, na plaću od 1000 eura poslodavci u Makedoniji plaćaju poreze i doprinose u iznosu od 540, u Srbiji 670, Crnoj Gori 660, Sloveniji 740 eura. U Bosni i Hercegovini na plaću od 1000 eura iznose 800 eura.

pogled.ba

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Od svibnja zrakoplovna veza Zagreba i Mostara

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković predstavio je u petak u Mostaru ponovnu uspostavu zrakoplovne linije Croatia Airlinesa između Mostara i Zagreba, koja će krenuti od svibnja ove godine, ocijenivši to još jednom potvrdom da Hrvatska s BiH “‘želi razvijati kvalitetne dobrosusjedske odnose”.

„Važan je ovo dan za grad Mostar i Bosnu i Hercegovinu, i još jedna potvrda da Republika Hrvatska, sa svojim prvim susjedom, s kojim dijeli gotovo tisuću kilometara granice, želi razvijati kvalitetne dobrosusjedske odnose“, rekao je Butković, koji je bio izaslanik premijera Andreja Plenkovića.

Butković je istaknuo kako će ponovna uspostava zrakoplovne linije između Zagreba i Mostara pomoći u razvoju ovoga hercegovačkog središta.

“Ovo je prvi korak, ja se nadam da će uz sve potencijale koje ima Mostar, ova linija brzo zaživjeti, da će se razina subvencioniranja smanjivati. Sve naše zračne luke u prošloj godini imale su značajan rast, a ova linija ide u tom smjeru”, rekao je Butković. Dodao je kako će uspostava ove zrakoplovne veze biti poticajna za gospodarstvo, posebno turizam.

“Siguran sam kako će dodatan poticaj gospodarskom rastu obje zemlje dati i završetak izgradnje koridora Vc, koji je u Hrvatskoj većim dijelom izgrađen, a drago mi je čuti da se nastavljaju aktivnosti i u BiH jer je izgradnja tog prometnog pravca interes obje zemlje“, rekao je hrvatski ministar mora, prometa i infrastrukture.

Prvi let između Mostara i Zagreba, nakon dvanaest godina koliko je prošlo od ukidanja redovite zrakoplovne veze, planiran je za 3. svibnja. Zrakoplovi Croatia Airlinesa će dva puta tjedno letjeti između Mostara i Zagreba. Zrakoplov će iz Zagreba za Mostar letjeti četvrtkom i nedjeljom, a iz Mostara za Zagreb, petkom i ponedjeljkom te će moći primiti 76 putnika.

Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić kazao je kako je ova linija višestruko značajna za Mostar i Hercegovinu jer ga spaja sa Zagrebom, iz kojega mogu putovati širom svijeta.
“Uspostavom ove linije nadamo se da će se podići kvalitetu povezanosti Mostara, ali i kvaliteta življenja”, rekao je Bešlić.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić izrazio je zadovoljstvo zbog uspostave ove zračne linije. Najavio je novu investiciju u Zagrebu u nadzemni vlak koje bi povezao komunikaciju tamošnje zračne luke i središta grada.

Predsjednik uprave Croatia Airlinesa Jasmin Bajić rekao je kako će veza između Zagreba i Mostara, koja će se odvijati dva puta tjedno, biti prilagođena brojnim potrebama ljudi te da će zrakoplovna karta iznositi 89 eura.
“Takav red letenja prilagođen je privatnim i poslovnim potrebama putnika, a posebno transfernim putnicima koji iz Zagreba imaju izvrsne veza za cijeli svijet. Ova linija će prometovati cijele godine”, rekao je Bajić.

Na svečanosti su, uz ministra mora, prometa i infrastrukture, nazočili i ministar prometa i veza Federacije BiH Denis Lasić, predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, predsjednik vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg, gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić te dopredsjednica Hrvatske gospodarske komore Mirjana Čagalj i predsjednik Uprave Croatia Airlinesa Jasmin Bajić.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Zdravko Marić: Hrvatski bankarski sustav je stabilan i održiv

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski bankarski sustav je iznimno stabilan i likvidan, a izmjenama poreznih zakona vlada je dala bankama poticaj da aktivnije krenu u rješavanje nenaplativih kredita, izjavio je u utorak u Bruxellesu hrvatski ministar financija Zdravko Marić.

Ministar Marić sudjelovao je na sastanku Vijeća za financije i gospodarstvo na kojem je jedna od tema bila rasprava o uspostavi sveobuhvatne strategije o održivom financiranju.

“Jedan od većih rizika za bankarski sektor u EU-u je situacija s lošim, nenaplativim kreditima. To je i u Hrvatskoj proteklih mjeseci bila tema. Na razini EU-a i eurozone postoje velike razlike u pogledu udjela nenaplativih kredita u ukupnom broju kredita, u nekim zemljama je to ispod dva posto, a u nekima do 30 ili 40 posto”, rekao je ministar Marić.

Prema zadnjim podacima, koje je Eurostat objavio u siječnju, najveći udio nenaplativih kredita ima Grčka, čak 46,9 posto, a najniži udio nenaplativih kreditima u ukupno odobrenima ima Luksemburg, svega 0,7 posto.

U devet članica udio nenaplativih kredita je iznad 10 posto – Grčkoj, već spomenutih 46,9 posto, Cipru 33,4 posto, Portugalu 15,5 posto, Italiji 12,2 posto, Bugarskoj 12,1 posto, Hrvatskoj 11,7 posto, Irskoj 11,6 posto, Sloveniji 11,4 posto i Mađarskoj 10,4 posto.

“Naša namjera nije samo smanjiti udio loših kredita u bilancama banka samo zato da ispunimo neke kriterije prema eurozoni ili prema bilo kome drugome, nego smatramo da je to važno i zato smo izišli s onim izmjenama poreznih zakona koje bi dale veći poticaj bankama da krenu aktivnije u rješavanje loših kredita kako bi se mogle više fokusirati na druge aktivnoti, to jest na davanje novih kredita.

Nama je važno i smanjivanje rizika s obzirom da u nekim zemljama postoji velika izložnost prema domaćem financijskom sustavu, poglavito bankama. Hrvatski financijski sustav je izuzetno stabilan, likvidan, dobar i održiv”, rekao je Marić dodajući kako je to jako važno s obzirom da vlada izdaje dosta obveznica i trezorskih zapisa na domaćem financijskom tržištu.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati