Pratite nas

Vijesti

PAMET JE NEGDJE DRUGDJE, A NE U THINK TANKOVIMA…

Objavljeno

na

Nakon dugo vremena naišao sam na ono što sam tražio. Javljanje uglednog Večernjakovog komentatora i kolumnista Borislava Ristića o potrebi, koliko sam shvatio, formuliranja nacionalnih i državnih interesa. Radi se o kolumni objavljenoj 10. ožujka pod naslovom „UVIJEK REAKCIJA, NIKADA AKCIJA“. To sam „preveo“ kao činjenicu da se uvijek reagira na nečiju akciju, a reagirati nije ni lako ni jednostavno kada nemaš nekakav temelj ili argument za formulaciju stava pa se onda reagira u najboljoj ili bilo kakvoj namjeri bez odgovarajuće „težine“ i uz tomu odgovarajuće rezultate. Bez spoznaje ili naznake o tomu tko su akcijaši.
I sam sam nekoliko puta pisao o potrebi formuliranja nacionalnih interesa, jer bi se na taj način točno naznačio cilj, strategija i taktika djelovanja i postizala očekivana uspješnost u njihovu ostvarenju. Sada su nacionalni interesi „rastezljivi“ pa ih svatko vidi na svoj način u skladu sa svojim definiranim interesima i onda preostaje samo reakcija. A reakcija je uvijek kasniji posao od akcije, pa rezultati, i kada bi bili u skladu s nacionalnim interesima, kasne i nemaju pravi timing. Da se o gubljenju učinkovitosti i ne govori. Imao sam i prijedlog o tomu koja bi nacionalna institucija najbolje mogla obaviti taj posao. Radi se o krovnoj organizaciju znanosti i umjetnosti.

SADA SU NACIONALNI INTERESI RASTEZLJIVI

“Svako jutro jedna kajgana” – Komentar Antun Drndelić

Nije mi drago „šlepati“ se, ali ovaj put se sa zadovoljstvom „šlepam“ za Večernjakovim kolumnistom, jer se moja zamisao „ BARIŠICA“, objavljena na mojoj FB vremenskoj crti i na jednom portalu, pokazala posve nezanimljivom. Ali prvo si uzimam slobodu navesti, bez interpretiranja, navođenje nacionalnih prioriteta koje je objavio Borislav Ristić. Uz citiranje njegova stava: „ Ne može nama, primjerice, Juncker reći što su naši nacionalni interesi. Pa i čak kada nam Komisija zada ciljeve, koji bi za nas bili korisni, poput reformi, mi to ne provodimo“.

Jedan od nacionalnih prioriteta po Ristiću je izgradnja LNG terminala na Krku. Drugi je prioritet izgradnja nizinske pruge od Rijeke prema Zagrebu. Treći je da bismo infrastrukturno povezivanje trebali tražiti u potezu jadransko-jonske transferzale. Naglašeno je i nastojanje na stvaranju i otvaranju prilik za ulaganje naših poduzetnika u toj regiji gdje su visoko konkurentni – od turizma i graditeljstva. Trebalo bi inzistirati i na Jadransko-jonskom plinovodu (IAP), koji bi se protezao od Albanije do Splita…Tko želi saznati širu elaboraciju neka pročita kolumnu u VL.
Ovako spomenuto i nabrojeno na istom mjestu izgleda fascinantno, ali i obeshrabrujuće za nenaviknute na posao. Obeshrabrujuće, uz ono – po domaće – tko bu sve to napravil…? Obeshrabrujuće je jer danas nema ni ekipa ni kapaciteta za ostvarenje ili ostvarivanje nabrojenih poslovnih pothvata. Ima samo onih koji bi taj posao vodili po načinu i rezultatima o čemu čitamo svakodnevno u novinama i slušamo preko elektronskih medija.

CESTA SUNČANIH 28 DRAGULJA EUROPSKOG JUGA

Sada tek vidim kako i koliko sam bio naivan i šire, da to ne elaboriram, kada sam pod kraj svoje aktivne i sinusoidalne životne putanje pokušao dati svoje viđenje mogućnosti da ova nesretna zemlja krene u nekakav razvoj i pokuša se izvući iz dužničkog ropstva. Viđenje je formulirano u materijal od više kartica novinarskog teksta. Ukratko: naši otoci se prostiru uz našu obalu, ima ih jako puno. Velikih je manje. Zamisao je povezati naše otoke novom otočkom magistralom koja bi išla od sjeverozapada i kvarnerskih otoka prema jugu. Povezivala bi otoke mostovima, trajektima i tunelima. Zvala bi se: CESTA SUNČANIH 28 DRAGULJA EUROPSKOG JUGA
Uz sadašnju kopnenu magistralu i koja će se preurediti u jadransko-jonsku magistralu, prilagođena za sve vrste tereta i kopnenu rivijeru, podijeljenu na više njih, otočkom magistralom dobili bi novu paralelnu turističku cestu. Kreativnim zahvatom i povezivanjem otoka izgradila bi se i turistički označila sjeverna otočka rivijera, ali i južna otočka rivijera. Zakonski bi se reguliralo gradnju i sve ostale prateće radove i objekte. Zamišljao sam da bi se svi objekti gradili pod našim vođenjem i nadzorom od strane naših tvrtki i imali bi posla najmanje desetak godina. Uz zapošljavanje niza servisnih službi.

JEDAN OTOK – JEDNA ČLANICA EU

Zašto 28 sunačanih dragulja europskog juga? Zato jer sam zamislio da se pod određenim modalitetima raspiše natječaj u kojem bi sudjelovale sve članice EU koje bi se natjecale u tomu koja će i pod kojim uvjetima dobiti pravo da uređuje sada neuređeni dio otoka u svojem stilu i po svojoj želji što bi se moralo uklapati u zadane mogućnosti bez odstupanja. Onaj tko bi izlicitirao primjerice Cres, dobio bi pravo uz Cres navesti i eurofrancuski ili neki drugi turistički stil. Tako bi dobili ARHIPELAG HRVATSKIH JADRANSKIH OTOKA kao jednu novu jedinstvenu uređenu turističku otočku cjelinu koju ne bi imao nitko na taj način prezentiranu u EU.
Zamisao „BARIŠICA“ poslana je i na neke urede. Stigao je samo, nakon mojeg traženja, jedan, koji je bolje i ne navoditi.

ARHIPELAG HRVATSKIH JADRANSKIH OTOKA

Sada dolazimo i do osnovnog problema, a taj je da nitko ne bi trebao imati nekakvu zamisao, jer su za zamišljanja i zamisli nadležni neki drugi. A ni samu ocjenu, procjenu, kao i mogućnost ostvarivanja ideja nema tko obaviti. Mi nemamo think-tankove, o čemu je svojedobno elaborairao prof.dr. Slaven Letica u jednom od svojih američkih članaka. Članak je objavljen prije otprilike dvije godine. Domaćeg think-tanka i dalje nema. Prema tomu ni Ristićevi prijedlozi o prioritetima, ni moja zamisao „BARIŠICA“, posvećena mojem unuku Bartolu, ni američka iskustva, koja je, kao vrhunsko intelektualno i poslovno američko iskustvo prezentirao prof.dr. Slaven Letica, ostaju mrtvo slovo na papiru. Na kraju dvostruki citat. Citiramo na kraju Ristića koji je svoju kolumnu završio citatom Chesterona:“ …mrtvog nosi voda, a samo živi može plivati protiv struje“…
I pitanje, zar smo zaista toliko mrtvi da mrtviji glede zamisli i njihova ostvarenja ne možemo biti?

Antun Drndelić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Lukašenko: Bjelorusija spremna na dijalog s NATO savezom

Objavljeno

na

Objavio

Tanjug

Bjelorusija je spremna na dijalog s NATO-om o načelima jednakosti i transparentnosti, izjavio je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko tijekom susreta sa studentima i akademskim osobljem Vojne akademije 22. veljače.

“Kao suverena država, Bjelorusija je spremna na konstruktivan dijalog s Sjevernoatlantskim savezom na načelima jednakosti i transparentnosti. Ne ograđujemo se od nikoga. Spremni smo za ovaj dijalog , istaknuo je Aleksandar Lukašenko. Istodobno, predsjednik je naglasio da Bjelorusija ima svoje interese i da ih moraju poštivati ​​partneri i oni koji žele surađivati ​​sa zemljom.

Predsjednik Lukašenko posjetio je jutros Vojnu akademiju povodom Dana branitelja domovine.

Danas je puno toga jasnije da se nešto „ valja iza brda“. Kad je portal Kamenjar.com objavio članak:
„PUTIN dobio na dar četiri vreće krumpira i mast“, sam članak obzirom na dan objavljivanja, tj. 01.01.2019. nije primljen tako dobro u javnosti, a neki su ga čak čitali i s podsmjesima, preporučam ponovno pročitati.

Na ovu šok – vijest još nema komentara ni reakcija službene Rusije u ovih nekoliko sati od objavljivanja u medijima Bjelorusije.

Je li ovo odgovor na nervoznu i iskompleksiranu najnoviju Putinovu izjavu objavljenu na portalu pod naslovom: Putin SAD-u: Spreman sam za još jednu krizu u stilu kubanske raketne ako je vi želite, ostaje nam samo čekati „rasplet događanja“, poglavito nakon stare vijesti:

Putin se još nije oglasio!

Bilo kako bilo, sigurno je da se nešto „valja iz brda“.

Milivoj Lokas

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Hrvati izabrali legitimne predstavnike u Dom naroda

Objavljeno

na

Objavio

Hoće li blokirati vlast dok se ne promijeni Izborni zakon?

Dom naroda Parlamenta FBiH popunjava se recipročno iz županija kojih ima 10, a mogućnost za političke makinacije leži u činjenici da se vrijednost glasa mjeri različito pa je tako Bosansko-podrinjska županija koja po popisu ima samo desetak Hrvata u tomu smislu jednako vrijedna kao i Posavska ili Zapadnohercegovačka.

Dom naroda Parlamenta FBiH značajan je u tomu što neposredno bira i Vladu Federacije, predsjednika Federacije te izaslanike u Državni dom naroda.

U trenutnom sazivu, Hrvati u ovom domu imaju dvotrećinsku većinu, a unatoč otvorenim pokušajima bošnjačke političke elite nisu uspjele u nametanju šest svojih Hrvata.

Sada je, što nije pravilo, nego iznimka, federalni Dom naroda što se tiče Hrvata popunjen legitimnim predstavnicima, no nema jamstva da će to biti i ubuduće, piše Direktno.hr.

Državni Dom naroda u kojem sjedi po pet Hrvata, Srba i Bošnjaka najjači je do sada, a u njemu će tako biti neke od najznačajnijih političkih osoba u BiH poput Bakira Izetbegovića ili Dragana Čovića.

Politolog Ivan Kraljević s odsjeka Politologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru smatra da je to tako jer će se neki politički procesi i formalno rješavati unutar ovog doma.

”Dom naroda BiH, ako bi se vodili političkom težinom i političkim kapitalom osoba koje su delegirane, ovoga je puta uistinu vrlo jak. Moglo bi se reći kako su unutra sve ‘glavne face’ i njihovi ljudi od najvećeg povjerenja. Ovako politički jak sastav državnog Doma naroda može predstavljati kvalitetnu osnovu za stvaranje uvjeta za pokretanje određenih procesa koji će voditi prema dogovoru o najvažnijim pitanjima. Možda ponajviše oko izmjena izbornog zakonodavstva. Vjerujem kako su toga svjesni i predsjednici najjačih bošnjačkih i hrvatskih stranaka. Zato nije iznenađenje što su unutra i Bakir Izetbegović i Dragan Čović, jer u ovome trenutku nisu mogli ostati izvan poluga odlučivanja. Oni neće biti ‘obični pregovarači’. Dakle, ciljano su unutra kako bi imali kontrolu nad aktualnim političkim događanjima. SDA (i vjerojatno SBB), HDZ BiH i SNSD imat će kontrolu i na državnoj i na federalnoj razini. O njihovoj dobroj volji i spremnosti za iskrenu suradnju ovisit će svi procesi u Bosni i Hercegovini”, smatra politolog Kraljević.

Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić koji odlično poznaje političke prilike u BiH stava je da su bošnjačke stranke proučile sve zakonske rupe kako bi Hrvatima mogli nametnuti političke predstavnike, no da im to nije pošlo za rukom s obzirom na to da su stranke okupljene oko HNS-a koji čini 99 posto biračke volje bh. Hrvata izabrale dvije trećine izaslanika u ovom Domu.

”Dom naroda posljednja je brana političke i institucionalna opstojnosti Hrvata i zato je bilo iznimno važno da Hrvati imaju dvotrećinsku većinu u klubu ovoga naroda. Bez Hrvata neće biti moguće donijeti bilo kakvu odluku u Parlamentu niti ustrojiti vlast mimo ovoga naroda. No, kako su bošnjačke stranke prostudirale sve zakonske i ustavne rupe, u Domu naroda bit će i ‘Hrvati’ Anel Šahinović i Edim Fejzić”, rekao je Večernjakov novinar za Direktno.hr.

No, na pitanje je li imperativ blokirati Vladu FBiH dok ne dođe do promjene izbornog zakona, Kraljević podsjeća na novonastalu tišinu oko priče da nema uspostave vlasti do izmjena izbornog zakona, ali, smatra on, to ne mora značiti da se od ovog principa odustalo.

”Gledajući iz perspektive hrvatskog biračkog tijela izmjene izbornog zakonodavstva bi trebale biti imperativ i crta preko koje se ne smije olako prijeći. Oni očekuju kako njihovi politički predstavnici neće ponovno pokleknuti i zbog fotelja u vlasti odustati od borbe za ravnopravnost svoga naroda. HDZ BiH je toga sigurno svjestan. No, u polici, poglavito bosanskohercegovačkoj, nikad se ne zna. Nadam se kako ova posljednja tišina oko promjene izbornog zakona, kao uvjeta bez kojeg se neće ući u vlasti, nije naznaka odustajanja od toga. Odustajanje od izmjena izbornog zakona bio bi novi udarac u konstitutivnost hrvatskog naroda i njegovo obespravljivanje u BiH”, rekao je Kraljević.

Krešić dodaje i da je iznimno važno nastaviti na priči o blokadi vlasti na razini FBiH dok ne dođe do izmjena izbornog zakona koji bi spriječio fenomene poput Komšićevog.

”Zato je iznimno značajno provesti presudu Ustavnog suda u predmetu Ljubić kako bi se izbjegla mogućnost da ‘Hrvati po zanimanju’ otimaju pozicije ovome narodu, kao što je to u Predsjedništvu BiH Željko Komšić. Stoga podržavam i pozivam stranke Hrvata u BiH da ne popuste i ne dopuste uspostavu vlade Federacije BiH bez izmjena Izbornog zakona koji bi onemogućio ponavljanje fenomena Sejdo Bajramović, odnosno, Željko Komšić na svim razinama”, rekao je novinar Večernjeg lista.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari