Pratite nas

Iz Svijeta

Pametno sunčanje za opušteno ljeto

Objavljeno

na

Samo rano ujutro i predvečer ne trebaš koristiti zaštitnu kremu

Ako imaš svijetlu put ili puno madeža, koristi kremu sa zaštitnim faktorom 50+, a ako si tamniji, mediteranski tip – s faktorom 20, savjetuje ti dermatologinja prof. dr. Mirna Šitum i otkriva kakve su kreme za sunčanje najbolje te što sve trebaš znati da bi ti i tvoji najbliži ovog ljeta na suncu bili zaista sigurni

“Ne postoji zdrava preplanulost, jer čim je koža dobila tamniju boju, znači da je došlo do promjena u stanicama”, ističe prof.dr. Mirna Šitum, specijalistica dermatologije i venerologije, uže specijalnosti dermatološke onkologije, predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti KB “Sestre milosrdnice”

Ako netko želi imati tamnu kožu, dodaje, može koristiti losione za samotamnjenje koji će prekriti kožu slično kao puder, samo će boja će duže trajati.

Profesorica Šitum odbacuje zamisli o solariju kao zdravijoj varijanti sunčanja ili pripremi za sunce. Utjecaj UV zraka u solariju štetan je kao i kod izlaganja suncu, a oni koji imaju jako osjetljivu kožu pa misle da bi se u solariju trebali pripremiti za ljeto, umjesto toga bi trebali već u proljeće prilikom izlaganja suncu koristiti kreme sa zaštitnim faktorom 50+.

Fotoprotektivno ponašanje

Danas se više ne govori samo o sredstvima koja pružaju zaštitu od štetnih sunčevih zraka, već o fotoprotektivnom ponašanju.

  • Izbjegavaj izlaganje suncu između 10 i 16 sati
  • Sunčevim zrakama izlaži se umjereno, kontrolirano i postupno i ne zaboravi da je svaki izlazak na otvoreno tijekom dana – izlaganje suncu jednako kao i sunčanje
  • Koristi visoki zaštitni faktor prikladan tvojoj puti: ako imaš svijetlu put ili puno madeža – SPF 50+, a ako si tamniji, mediteranski tip – SPF 20
  • Samo rano ujutro i predvečer ne trebaš koristiti zaštitnu kremu
  • Na plaži budi u hladu, pod suncobranom ili borom, ali se zaštiti jer odbljesak od mora ili pijeska  ima čak 120 posto štetnog utjecaja direktnih sunčevih zraka pa je opekline moguće dobiti i u hladu
  • Koristi zaštitu i kad je oblačno, jer UV zrake prodiru i kroz oblake
  • Nosi odjeću s UV filtrom, a ako nosiš običnu odjeću, ispod nje se namaži kremom sa zaštitnim faktorom
  • Nosi kapu, šešir i sunčane naočale
Kreme za sunčanje

“Od krema za sunčanje ne dobiva se rak kože, kao što se znalo govoriti u nekim medijima. U radu s pacijentima oboljelima od raka kože, nikad nisam srela osobu koja je rak dobila zato što je koristila kremu sa zaštitnim faktorom, već samo obrnuto”, kaže prof. Mirna Šitum.

Kemijski ili fizikalni zaštitni faktor?

Faktor 100 se u Europi danas više ne koristi kao pojam, već se svi viši zaštitni faktori označavaju kao 50+ te predstavljaju maksimalnu zaštitu od UVB zraka koje su najopasnije u kontekstu raka kože. UVA zrake više su povezane sa preranim starenjem kože i točan faktor zaštite od njih teže je odrediti, osobito ako je ugrađen u kemijsko sredstvo za zaštitu od sunca, kaže prof. Šitum.

Objašnjava kako postoje kreme s kemijskom i s fizikalnom zaštitom od sunca: Lagani losioni za sunčanje sadrže kemijsku zaštitu kod koje se dio UV zrake ipak apsorbiraju u kožu, dok guste, teške kreme s fizikalnom, to jest mineralnom zaštitom reflektiraju UV zrake s površine kože. Kod takvih je krema i zaštita od UV zraka potpuna i one predstavljaju idelanu foto zaštitu te se preporučuju i djeci.

Visoki faktori sprečavaju nastanak D vitamina?

Zamolili smo profesoricu Šitum da prokomentira i tvrdnje kako kreme s visokim zaštitnim faktorom sprečavaju stvaranje D vitamina:

“Za sintezu vitamina D potreban je i utjecaj UVB zraka. Količina UVB zračenja koju dobivamo kroz nekoliko dana u proljeće, u jesen pa i zimi, potom jutarnje i predvečernje ljetno sunce, i to kod obasjavanja tek 20-ak posto tijela biti će dostatna, bez direktnog izlaganja suncu, za stvaranje dovoljne količine D vitamina.”

Novi hit: Odjeća s UV filtrom

Uglavnom mislimo da nas odjeća štiti od štetnih sunčevih zraka, ali prof. Mirna Šitum kaže da primjerice bijela majica ima zaštitni faktor 7, a hulahopke 2. Danas postoji i odjeća sa UV filtrom čiji se stupanj zaštite označava skračenicom UPF (Ultraviolet protection factor).

Najmanji zaštitni faktor koji odjeća mora imati da bi se smatrala UV zaštitnom odjećom je UPF 15, što znači da propušta oko 5 posto UV zračenja. Kvalitetnija UV zaštitna odjeća ponekad ima zaštitni faktor 500 i više, no na deklaracijama se pišu faktori do 40, a veći od toga se označavaju s UPF 40+.

Kvalitetnija zaštitna odjeća napravljena je od materijala kojem se još u fazi pređe dodaju mineralan punila, uglavnom titanij-dioksid ili cink-oksid.

UV zaštita može se postići i naknadnim uranjanjem materijala i odjeće u određena kemijska zaštitna sredstva, ali ona pranjem i peglanjem slabe pa takva odjeća s vremenom gubi svoja zaštitna svojstva.

zdravakrava

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Putin će se kandidirati kao nezavisni predsjednički kandidat

Objavljeno

na

Objavio

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak da će se na predsjedničkim izborima u ožujku natjecati kao nezavisni kandidat.

Putin (65) rekao je na tradicionalnoj godišnjoj konferenciji za novinare kako se nada da će ga poduprijeti više političkih stranaka.

“Ruski politički sustav mora biti kompetitivan, no oporba nema jakog protukandidata jer samo puno viču, a malo toga nude narodu”, istaknuo je Putin.

Čovjek koji je kao premijer i predsjednik na vlasti već gotovo dva desetljeća želio bi dobiti još jedan šestogodišnji mandat na izborima 18. ožujka.

Ruski lider zadržao je popularnost u zemlji posljednjih godina, unatoč ekonomskim poteškoćama i rastućim napetostima sa Zapadom.

Prema posljednjim anketama, Putina podupire 80 posto građana pa se na izborima očekuje njegova uvjerljiva pobjeda.

Tradicionalna konferencija za novinare pred kraj godine poznata je po tome što zna trajati tri i više sati.

Govoreći o prioritetima u budućnosti, Putin je nabrojao infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje, visoku tehnologiju, povećanje produktivnosti rada i plaća.

“Političko okružje, kao i ono gospodarsko, mora biti kompetitivno. Težit ću tome da imamo uravnoteženi politički sustav”, rekao je.

Istaknuo je da zapadne sankcije zbog uloge Rusije u Ukrajini nisu jako utjecale na cijenu nafte, “ali ipak jesu”.

“Prevladali smo dva gospodarska šoka, oštar pad cijene energije i vanjska ograničenja ili tzv. sankcije”, naglasio je Putin.

“Naše gospodarstvo počelo se sve više oslanjati na domaću potražnju, što je ključno za ekonomiju”, dodao je. (HINA)

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Europarlamentarci o zabrani nacističkih i fašističkih simbola i slogana u čitavoj EU

Objavljeno

na

Objavio

Predstavnici Vijeća EU-a i Europske komisije te zastupnici Europskog parlamenta u srijedu su izrazili zabrinutost širenjem mržnje u europskim društvima praćenim isticanjem nacističkih i fašističkih simbola, a zastupnici iz zemalja srednje i istočne Europe isticali su i pitanje komunističkog znakovlja.

Rasprava plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu o zabrani nacističkih i fašističkih simbola i slogana u čitavoj EU održana je na inicijativu Ivana Jakovčića, IDS-ova europarlamentarca koji očekuje da se takva zabrana uskoro zakonski regulira na europskoj razini.

Jakovčić je uoči rasprave u razgovoru s hrvatskim novinarima u Strasbourgu obrazložio kako je inicijativa usmjerena na nacističke i fašističke simbole jer danas “objektivno nemamo neku veliku revitalizaciju” pobornika komunizma, ali zato “svjedočimo usponu ekstremne desnice u Europi”.

Njegova je inicijativa stoga usmjerena na simbole nacističke i fašističke ideologije koja je aktualnija prijetnja, objasnio je Jakovčić te dodao kako se osobno ne protivi i raspravi i o drugim totalitarnim sustavima, poput komunizma.

Šuica i Tomašić o komunizmu

Dubravka Šuica, (HDZ/EPP) je kazala da su za razliku od kolega iz zapadne Europe, u Hrvatskoj još svježa sjećanja na totalitarni režim koji nije bio ni fašistički ni nacistički, ali se itekako obračunavao s neistomišljenicima, pojedincima i skupinama koje je smatrao prijetnjom samome sebi.

“Novija povijest svijeta govori o milijunima smrti direktno ili indirektno povezanih upravo s komunističkim režimima i njihovi simboli jednako su neprihvatljivi u Europi 21. stoljeća kao i fašistički i nacistički”, kazala je Šuica.

“Naravno da se protivim svim totalitarističkim simbolima i sloganima. Stoga, žalim što u ovom naslovu današnje točke dnevnog reda, vi predlagatelji niste uključili i komunizam”, dodala je.

Poručila je da “ne postoji totalitarni režim koji zaslužuje biti amnestiran samo zato što pobjednici pišu povijest”.

“Europa, pa tako i europska Hrvatska s jednakom osudom trebaju gledati na sve režime koji su provodili ili provode diskriminaciju po bilo kojoj osnovi, koji su odgovorni za političke progone, pojedinačna ili masovna ubojstva te represiju nad osnovnim pravima i slobodama”, zaključila je.

Ruža Tomašić, iz Europskih konzervativaca i reformatora (ECR), kazala je da “nacistički i fašistički simboli ne smiju biti dobrodošli u javnom prostoru i moramo učiniti sve kako bi građani u potpunosti postali svjesni grozota koje ta ideologija predstavlja i odrekli se njezina naslijeđa”.

“Isto treba učiniti i s komunističkim naslijeđem koje se nažalost nerijetko slavi i propagira u ovom Domu. Pod fašizmom i nacizmom pobijeno je 17 milijuna ljudi, a pod komunizmom 90 milijuna”, kazala je Tomašić.

Sličnog je mišljena i češki zastupnik Marek Jurek, (ECR), koji smatra da se ne radi “o iskrenoj raspravi” jer se u njoj ne govori i o srpu i čekiću.

Michaela Šojdrova, (EPP), izrazila je zabrinutost veličanjem nacizma i fašizma te pozvala na bolje obrazovanje mladih koji “nemaju iskustva s fašističkim i komunističkim ideologijama”.

Poljska zastupnica Roza Grafin von Thun Und Hohenstein, (EPP), kazala je da se radi o simbolima koji nas podsjećaju na noćne more tridesetih godina 20. stoljeća i na židovska geta, izrazivši razočaranje “što ih ponovo moramo gledati”.

“Pozivam na zabranu neonacističkih organizacija (…) Od riječi do djela je kratak put”, kazala je Hohenstein.

Stelios Kouloglou, iz Ujedinjene europske ljevice i Nordijske zelene ljevice (GUE/NGL), smatra da bi zabrana bila tek “simbolička gesta” te da se treba pozabaviti “renesansom tog fenomena”, tj. politikom strogih mjera štednje i socijalnom nepravdom zbog čega se potlačeni radnici okreću desnici.

Njegova kolegica, Talijanka Eleonora Forenza, traži potpunu zabranu spomenutih simbola, a na usporedbe svastike i srpa i čekića odgovara da je “Crvena armija ta koja je oslobodila Europu od nacizma i fašizma”.

Njemački nezavisni zastupnik Udo Voight smatra da “snažna demokracija prihvaćanjem zabrana pokazuje slabost”. “Zabrana stvara nove totalitarizme. Možete imati punu slobodu ili nikakvu”, kazao je Voight.

EP je u više navrata raspravljao o iskustvima Europe s ekstremističkim ideologijama, a 2005. su članice iz bivšeg komunističkog bloka nakon ulaska u EU odmah zatražile zabranu isticanja komunističkih simbola na europskoj razini, što nije prihvaćeno.

(Hina/Kamenjar.com)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari