Pratite nas

Kronika

Pandža: Teška situacija za Hrvate povratnike u prijedorskom kraju

Objavljeno

na

“Uglavnom veliki broj je bio izrazio želju za povratkom. Veliki broj njih je bio očistio imanje i pripremio teren za obnovu. Mnogi su se željeli vratiti, ali biti tu i spavati je jako teško. Mi imamo ljude koji spavaju po društvenim domovima, jer se boje. Oni ne mogu ostvarivati svoja prava.

Nezamislivo je da danas ljudi ne mogu ostvariti i osnovna prava. Gube volju. Po pitanju Banja Luke, Federacije, Ministarstva raseljenih lica Hrvati po pitanju održivog opstanka i povratka, ne znam da su dobili bilo što u zadnjih pet godina. Radi se nešto. Krpi se. Mi smo u teškoj situaciji. Ljudi nemaju ceste, struje i tako ne mogu živjeti.

Problem je i u činjenici da se ne mogu prijaviti, jer im se traži da imaju kuću, a nemaju. Ne mogu dobiti niti običnu osobnu iskaznicu a kamoli nešto više. Problem je vođenja politike koja ljude jednostavno demoralizira,” kaže Mirko Pandža, predsjednik udruge povratnika “Altruist” Prijedor

Piše: Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Tijekom ratnih događanja u 90-tim godinama veliki broj Hrvata iz prijedorske regije je raseljen. Samo su rijetki ostali na svojim kućnim pragovima. Veliki broj prijedorskih Hrvata završio je u logorima. Neki su ubijeni, nestali,… a svi ostali su prognani.

Nakon 24 godine Hrvati prijedorskoga kraja se pokušavaju vratiti u svoje domove. Neki su se i vratili. Mirko Pandža je predsjednik udruge povratnika “Altruist” iz Prijedora, koja se bavi rješavanjem problema Hrvata povratnika na ovom području. Prema njegovim riječima aktualna situacija je vrlo loša:

– Stanje je jako loše. Što se tiče života hrvatskih povratnika moram reći da oni jako loše žive. Nemamo nikakva prava . Nemamo niti osnovna prava oko obnove svojih ratom porušenih domova. Ne možemo doći do obnove domova i po tom pitanju je stanje uistinu loše, kaže Pandža i napominje da je vrlo teško i kada je u pitanju sigurnosna situacija.

Napominje kako su u posljednje vrijeme sve učestalije prijetnje po nacionalnoj osnovi gdje se Hrvate vrijeđa s konstatacijama da nemaju što tražiti na području Republike Srpske. Prema riječima gospodina Pandže nema ih tko zaštiti jer Hrvata nema u lokalnim institucijama i oni koji ih predstavljaju na razini Republike Srpske u zadnje vrijeme ne rade dovoljno:

– Što se tiče zastupljenosti Hrvata u gradskim ustanovama možemo reći da Hrvata nema uopće. Prijedor je jedna od onih lokalnih zajednica koja u tim tijelima nema niti jednog Hrvata, vijećnika, odbornika, niti u određenim povjerenstvima. Nemamo nikoga. U policiji imamo samo dvojicu Hrvata, ali u svim drugim institucijama, gdje se donose odluke, uopće nemamo Hrvata. Što se tiče hrvatskih predstavnika u institucijama RS u zadnje vrijeme, moram biti iskren, stanje je vrlo loše.

Njihove aktivnosti su izuzetno slabe kada je u pitanju grad Prijedor i prijedorska regija. Ranije smo imali u Skupštini predstavnicu gospodičnu Lovrić koja za četiri godine nije progovorila niti jedne riječi, a kamoli da je nešto učinila za i jednog povratnika izuzev svojih osobnih interesa, napominje predsjednik udruge Altruist i napominje kako je teško govoriti o broju hrvatskih povratnika u Prijedor.

– Sada je teško o tome govoriti. Uglavnom veliki broj je bio izrazio želju za povratkom. Veliki broj njih je bio očistio imanje i pripremio teren za obnovu. Mnogi su se željeli vratiti, ali biti tu i spavati je jako teško. Mi imamo ljude koji spavaju po društvenim domovima, jer se boje. Oni ne mogu ostvarivati svoja prava.

Nezamislivo je da danas ljudi ne mogu ostvariti i osnovna prava. Gube volju. Po pitanju Banja Luke, Federacije, Ministarstva raseljenih lica Hrvati po pitanju održivog opstanka i povratka, ne znam da su dobili bilo što u zadnjih pet godina. Radi se nešto. Krpi se. Mi smo u teškoj situaciji. Ljudi nemaju ceste, struje i tako ne mogu živjeti. Problem je i u činjenici da se ne mogu prijaviti, jer im se traži da imaju kuću, a nemaju. Ne mogu dobiti niti običnu osobnu iskaznicu a kamoli nešto više. Problem je vođenja politike koja ljude jednostavno demoralizira i oni se više ne žele vratiti.

Gospodin Pandža ipak napominje kako tračak nade daju aktivnosti i pomoć koju pruža Središnji državni ured za Hrvate izvan RH:

– Ured za Hrvate RH nam je prošle godine izrazio želju pomoći i radio je s nama. Željeli su nam pomoći kako bismo imali svoje predstavnike barem u određenim povjerenstvima, ali u Prijedoru i Skupštini nisu imali sluha. Nama bi to bila jedina nada, jer kada bismo u određenim povjerenstvima imali svoje ljude, onda bismo preko njih mogli kanalizirati neke svoje probleme i tražiti rješenja, a ovako smo sami bez šanse. Središnji državni ured za Hrvate izvan RH čini koliko može, ali za sada je to nedovoljno, ističe pandža i napominje kako je veliki broj prioritetnih potreba prijedorskih Hrvata povratnika:

– Veliki problem su situacije kada nam ljudi ostaju odsječeni. Bager koji smo dobili napravio je velike stvari u pripremi terena za prilaz, obnovu, ali potrebna nam je prateća oprema, jer mi ne smijemo više dozvoliti da nam ljudi umiru zbog toga što su cestovno odsječeni, a bilo je takvih situacija. Naša je i obveza i odgovornost pomoći ljudima, a vjerujemo da će nam se po tom pitanju pomoći, nada se Mirko Pandža, predsjednik udruge povratnika prijedorskih Hrvata “Altruist”

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Kod obale Mauritanije se utopilo 58 migranata

Objavljeno

na

Objavio

Ilustracija

Potvrđena je smrt najmanje 58 ljudi nakon što je brod koji je prevozio migrante iz Gambije potonuo u srijedu dok se približavao obali Mauritanije, izvijestila je u četvrtak UN-ova Međunarodna organizacija za migracije (IOM).

Brod je prevozio oko 150 migranata, a 83 osobe uspjele su otplivati do obale, gdje su počele zaprimati pomoć lokalnih vlasti, IOM-a i UNHCR-a, navodi se u objavi. Preživjeli su osoblju IOM-a kazali da je na brodu bilo najmanje 150 ljudi, uključujući žene i djecu, a da je put iz Gambije započeo prošle srijede, 27. studenog.

U trenutku približavanja Mauritaniji, državi u sjeverozapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana, brodu je počelo ponestajati goriva, ispričali su preživjeli, koji se trenutno nalaze u Nouadhibouu, drugo najvećem mauritanskom gradu.
Voditeljica misije IOM-a u Mauritaniji Laura Lungarotti izvijestila je da lokalne vlasti vrlo učinkovito koordiniraju akciju pomoći s agencijama koje su trenutno prisutne u Nouadhibouu.

– Naš zajednički prioritet je brinuti se za sve koji su preživjeli i pružiti i pomoć koja im je potrebna, rekla je Lungarotti. Ozlijeđeni su prebačeni u gradsku bolnicu, a vlasti u Mauritaniji stupile su i u kontakt s gambijskim konzularnim službama kako bi se migrantima osigurala potrebna podrška, izvijestio je IOM.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Skupina koja je u Uzdolju napala Srbe dok su gledali Crvenu Zvezdu optužena za zločin iz mržnje

Objavljeno

na

Objavio

Podignuta je optužnica protiv petnaestorice napadača koji su 21. kolovoza maskirani upali u kafić u Uzdolju gdje su sa štapovima i mačetom nasrnuli na osoblje i goste srpske nacionalnosti koji su pratili utakmicu Crvene Zvezde i pritom petoricu ozlijedili, uključujući i jedno dijete.

Šibensko Općinsko državno odvjetništvo okrivljenike tereti za nasilničko ponašanje i oštećenje tuđe stvari povezano sa zločinom iz mržnje te ozljeđivanje petorice njihovih žrtava, također iz mržnje zbog čega im prema zakonu, dokažu li se ta nedjela, prijete strože kazne.

Tužiteljstvo okrivljene sumnjiči da su te kolovoške večeri, oko 22,15 sati s više automobila došli do ugostiteljskog objekta kako bi se obračunali s navijačima Crvene Zvezde koji su pratili utkamicu između tog beogradskog kluba i švicarskih Young Boysa.

Potom su maskirani fantomkama, majicama i maramama te naoružani drvenim i metalnim predmetima, štapovima i mačetom upali u lokal u kojem su bili vlasnica i osamnaest gostiju, uključujući i djecu, gdje su uz psovke razbijali inventar i zatim nasrnuli na pristune goste.

Prije nego su se dali u bijeg ozlijedili su petero gostiju, među njima i dijete, kojima su nanijeli razderotine, ogrebotine, oguljotine i krvne podljeve na području glave, leđa, nogu i ruku. Osim toga na inventaru su napravili štetu procijenjenu na oko 25 tisuća kuna.

Šibenska policija je zbog tog napada krajem kolovoza privela četiri osobe kojima je nakon ispitivanja određen jednomjesečni istražni zatvor, a zatim je početkom rujna privedeno još 10 osoba, dok se posljednji osumnjičenik predao 12. rujna.

Istražni zatvor bio je određen sedmorici osumnjičenika koje je sud krajem listopada pustio da se, uz mjere opreza, brane sa slobode, ali su preinačenom odlukom vraćeni u zatvor. Tužiteljstvo sad predlože da se desetorici produlji istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja nedjela. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari