Pratite nas

Iz Svijeta

Panika u Sloveniji zbog paravojne skupine iz Maribora

Objavljeno

na

Krajem tjedna su se preko društvenih mreža proširili snimci mimohoda više desetaka muškaraca, lica skrivenih iza crnih kapuljača, od kojih su neki imali puške ili sjekire u rukama, navodno tijekom “vježbi” na mariborskom Pohorju.

Slovenski predsjednik Borut Pahor i odlazeći premijer Miro Cerar izrazili su u ponedjeljak zabrinutost zbog navodnog osnivanja “paravojne skupine” iz Maribora.

Krajem tjedna su se preko društvenih mreža proširili snimci mimohoda više desetaka muškaraca, lica skrivenih iza crnih kapuljača, od kojih su neki imali puške ili sjekire u rukama, navodno tijekom “vježbi” na mariborskom Pohorju.”Predsjednik izražava veliku zabrinutost zbog postojanja spomenute naoružane skupine koja  bi po tvrdnjama njenog vođe Andreja Šiška osiguravala mir i red u državi i nadzirala granicu. To je potpuno neprihvatljivo”, priopćeno je iz ureda slovenskog predsjednika, nakon što su mediji informacije s društvenih mreža prezentirali kao vijest dana.

Reagirao je i tehnički premijer Miro Cerar izjavivši da je spomenuti događaj “apsolutno nedopustiv”, te da skupina iz Maribora tako “bespotrebno potiče strahove i širi mržnju”. Slovenija je sigurna država, a policija i vojska vrlo dobro obavljaju svoj posao, te očekujem da će mjerodavna tijela odmah poduzeti mjere protiv odgovornih, kazao je Cerar.

Vođa skupine iz Maribora Andrej Šiško, nekadašnji vođa navijača tamošnjeg nogometnog kluba, kontroverzna je figura “krajnje desnice” koja po podacima medija ima i kriminalnu prošlost, ali je medijski eksponiran već niz godina, a lani se pojavljivao i na televizijskim ekranima kao jedan od kandidata za predsjednika države. U vrijeme hrvatsko-slovenskih polemika oko graničnih pitanja javno je na skupovima podržavao “borca za južnu granicu” Joška Jorasa, a od organizacije referenduma protiv ulaska Hrvatske u NATO u vrijeme kad je predsjednik vlade bio Pahor, odustao je tek nakon što je s njime na razgovor pristao sam premijer koji se s njime tada susreo u Mariboru.Šiško je u ponedjeljak za medije potvrdio da je doista on na snimcima objavljenim na društvenim medijima, na kojima u karakterističnoj crvenoj šilterici koju je lani nosio i u predsjedničkoj kampanji daje uputstva “štajerskoj straži” od nekoliko desetaka maskiranih muškaraca srednje dobi, ali je zanijekao da je riječ o “paravojnoj formaciji”.

“Objavljeni snimci nastali su u subotu prilikom postrojavanja Maistrove bojne koju čini stotinjak članova”, kazao je Šiško, prenose slovenski mediji, dodajući da on zagovara stvaranje sličnih formacija na regionalnoj razini i u drugim dijelovima zemlje.
Potvrdio je i to da neki članovi grupe imaju i oružje. Nije potrebno da imaju dozvolu države za nošenje oružja, to je osnovno ljudsko pravo, kazao je Šiško. Kako prenose slovenski mediji, Šiško se i prije deklarirao kao krajnji nacionalist i predstavnik krajnje desnice, te kao “štajerski patriot”.

No, prenose da je on oštro zanijekao povezanost sa skupinama koje navodno planiraju veliki prosvjed u Ljubljani 13. ovog mjeseca, kad bi u parlamentu trebala biti potvrđena i stupiti na dužnost nova vlada mandatara Marjana Šarca kojoj kritičari i oporba zamjeraju neke radikalno lijeve poteze i sumnjiče da će imati previše popustljiv pristup pitanju migracija i zaštite nacionalnih interesa.

Slovenski mediji prenose mišljenja stručnjaka za sigurnost i sociologa da je stvaranje takve oružane skupine vrlo opasno i nimalo naivan događaj jer upozorava na političku polarizaciju u atmosferi sve izraženijeg fenomena neprijateljskog raspoloženja u politici i dijelu javnosti prema slabijim društvenim skupinama, migrantima i strancima općenito. Policija je u ponedjeljak priopćila da provodi izvide u vezi s pojavom Šiškove skupine.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Prekrasna slika iz Kölna: Tisuće navijača ispunilo katedralu Svetog Petra (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Njemački klub Köln se vrlo brzo vratio u prvu Bundesligu, a navijači spomenutog kluba su poznatu katedralu Svetog Petra, inače jednu od najpoznatijih crkvi na svijetu, ispunili u potpunosti kako bi se pomolili za uspjeh kluba uoči važne utakmice, ali i zahvalili za sve ono što je do sada klub napravio. A napravio je puno ekspresnim povratkom u najjaču njemačku ligu.

Naime, prije nego će navijači otići na stadion na kojem je kultni njemački klub, Köln, u drugom kolu Bundeslige dočekao moćnu Borussiju Dortmund, skoro pet tisuća navijača Kolna ispunilo je spomenutu katedralu. Koln je poražen od daleko jačeg kluba iz Dortmunda, ali su navijači već pobijedili. U katedrali su otpjevali i klupsku himnu te razvukli šalove.

Kako je to zaista izgledalo možete se i sami uvjeriti.

 

Podsjetimo, katedralna crkva u Koln Svetog Petra i Djevice Marije inače je i sjedište Kölnske biskupije, a posvećena je Svetom Petru i Blaženoj Djevici Mariji te je poznati je spomenik njemačkog kršćanstva, gotičke arhitekture te ustrajne vjere i opstojnosti stanovnika Kölna, prenosi narod.hr

Izgradnja katedrale je počela davno, još tamo u 13. stoljeću, a dovršena je uz prekide krajem 19. stoljeća. Godine 1996. godine upisana je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao jedno od najpoznatijih građevina u Njemačkoj i znamenitost grada Kölna, te kao “iznimno djelo ljudske kreativne genijalnosti…”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Poljska od Njemačke želi odštetu za Drugi svjetski rat

Objavljeno

na

Objavio

Poljska se priprema za obilježavanje 80. godišnjice početka Drugog svjetskog rata, a vlada u Varšavi želi s Njemačkom ponovo razgovarati o ratnoj odšteti. No može li se novčano odrediti patnja jednog naroda?

Kad je brujanje njemačkih bombardera u zoru 1. rujna 1939. probudilo 11-godišnju Zofiju Burchacinsku, mislila je da čuje krave. Ni njezina majka nije očekivala da upravo počinje rat, vjerovala je da je riječ o ranije planiranim vježbama.

“Bolje ti je da ustaneš”, kazala je majka netom prije no što im se srušio krov. Obje su morale bosonoge pobjeći iz zgrade, još uvijek u spavaćicama.

Wielun je bio prvi grad bombardiran u Drugom svjetskom ratu. Tada se nalazio samo 21 kilometar od njemačke granice, nije imao vojsku, protuzračnu obranu ni industriju. Poginulo je nekoliko stotina građana.

Burchacinska se u grad vratila 1945. i više ga nije prepoznala.

“Otac mi je morao pokazati put do škole. Bio je to potpuno drugi grad”, rekla je.

“Gdje su bile kuće, ostale su samo ruševine”.

Danas 91-godišnja Burchacinska jedna je od mnogih Poljakinja koje vjeruju da Njemačka mora isplatiti ratnu odštetu.

Prema anketi novina Rzeczpospolita iz svibnja, gotovo polovica Poljaka podržava ideju da se od Njemačke zatraže reparacije. Gotovo četvrtina njih tomu se protivi.

“Rat koji su započeli Nijemci jako je osiromašio zemlju”, kazala je Burchacinska. “Velik broj umjetničkih djela je ukraden ili uništen”, dodala je.

Pitanje ratne odštete ponovno je pokrenuto 2015. kada vlast preuzima stranka Pravo i pravda (PiS). Parlamentarni odbor koji predvodi njezin zastupnik Arkadiusz Mularczyk trenutno procjenjuje koliku je štetu Poljska pretrpjela u ratu.

Neslužbena brojka, temeljena na poslijeratnom izvještaju prilagođenom inflaciji, trošak procjenjuje na više od 880 milijardi dolara.

Njemački povjesničari Karl Heinz Roth i Harmut Ruebner, koji će u listopadu objaviti knjigu o ratnim odštetama, procjenjuju da je rat koji je započela Njemačka u ukupno 21 državi nanio štetu od 7,5 bilijuna eura.

Čak i ako se od te brojke oduzme gotovo bilijun eura koju je Njemačka već isplatila, ova golema brojka dvostruko je veća od njemačkog godišnjeg BDP-a, ističe Roth. Takva svota ne može se tražiti čak ni od ekonomske velesile poput Njemačke.

Roth smatra kako bi dodatni bilijun eura, koje bi podijelilo 15 država, bio i dalje ogroman, ali realističan zahtjev.

Povjesničar smatra kako bi to bio značajan doprinos “europskoj periferiji” koji bi ujedno podržao europski integracijski proces.

Poljska zasad nema planove zahtijevati ratnu odštetu, ali “teško je kazati da je to poglavlje zatvoreno”, rekao je nedavno poljski ministar vanjskih poslova Jacek Czaputowicz.

“Usporedite gubitke drugih država s poljskim gubicima”, naglašava ministar. “Ima država koje su izgubile mnogo manje, no dobile su odštetu”, zaključio je.

Poljska je tijekom rata pretrpjela strahovite ljudske žrtve i materijalne gubitke. Poginulo je otprilike šest milijuna poljskih građana, među njima tri milijuna židovskog porijekla. Uništen je velik broj gradova i sela.

Ni kraj rata nije Poljskoj donio slobodu jer je njemačku okupaciju zamijenila sovjetska koja je trajala gotovo pola stoljeća.

Na konferenciji u Potsdamu 1945. dogovoreno je da će Poljska primiti dio odštete namijenjene Sovjetskom Savezu. No Staljin je primorao Varšavu da u zamjenu u Sovjetski Savez izvozi ugljen po jako niskoj cijeni.

Za današnju njemačku vladu pitanje odštete više ne može biti tema rasprave, rekao je početkom kolovoza u Varšavi njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. Prema izvještaju njemačkog parlamenta iz srpnja, Poljska je propustila priliku tražiti reparacije 1953. i 1970. godine.

Czaputowicz, međutim, ističe da se u obzir moraju uzeti pravednost i moralnost procesa, ne samo njegova legalnost.

Za gradonačelnika Wieluna, danas udaljenijeg od njemačke granice zbog poslijeratne promjene teritorija, ratna odšteta je od sekundarne važnosti.

“Izgrađujemo dobre odnose s našim partnerskim gradovima u Njemačkoj i želimo da tako ostane”, rekao je Pawel Okrasa.

“Ne bi htjeli da se oni zbog odšteta pogoršaju”, zaključio je gradonačelnik.

I sama Burchacinska vjeruje kako se moraju održati dobri poljsko-njemački odnosi.

“Meni je teško oprostiti, no vjerujem da generacija mojih sinova, unuka i praunuka ne smije imati tu mržnju prema Nijemcima jer ona ne vodi nikuda”. (Hina)

 

Ante Čuvalo: Mi još i ne shvaćamo kakve i kolike su zločine počinili komunistički režimi

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari