Pratite nas

Religija i Vjera

Papa Franjo beatificirao sedmoricu grkokatoličkih biskupa mučenika komunističkog režima

Objavljeno

na

Foto Vatican Media

Papa Franjo je posljednjeg dana boravka u Rumunjskoj u nedjelju 2. lipnja u nazočnosti oko osamdeset tisuća vjernika na prostranom Polju slobode u istočnom predjelu grada Blaja zajedno s rumunjskim grkokatoličkim biskupima služio božansku liturgiju tijekom koje je proglasio blaženima sedmoricu grkokatoličkih biskupa, mučenika komunističkog režima.

To su mons. Vasile Aftenie, mons. Valeriu Traian Frenţiu, mons. Ioan Suciu, mons. Tit Liviu Chinezu, mons. Ioan Bălan, mons. Alexandru Rusu i kardinal Iuliu Hossu.

U propovijedi se osvrnuo na njihov herojski život i istaknuo kako su radije žrtvovali svoj život nego li slobodu savjesti, koju im je nametnuo ondašnji režim. Papa nije ni ovog puta spomenuo komunizam, već se služio pojmovima “ateistička ideologija” i “diktatura”. Ovo mjesto podsjeća, prema Papinim riječima, na jedinstvo rumunjskog naroda, koje se ostvaruje u različitostima vjerskih iskustava. To je neprocjenjivo duhovno bogatstvo, koje obogaćuje i obilježava rumunjsku kulturu i identitet.

Novi blaženici su trpjeli i žrtvovali svoje živote, boreći se protiv neliberalnih i prisilnih mjera ideološkog sustava, koji nije poštivao temeljna ljudska prava. U ono vrijeme katolička zajednica bila je izložena teškim iskušenjima diktatorskog i ateističkog režima. Svi biskupi grkokatoličkog i latinskog obreda bili su pozatvarani. Sedmorica novih blaženika bila su odvedena u zatvor 25. listopada 1948. gdje su i umrli i pokopani u zajedničke rovove kako bi se spriječilo vjernike da ih se spominju. Među njima je bio i kardinal Iuliju Hossu, koji je odlučio ostati uz svoje vjernike, odustajući od premještaja u Rim i od podjele kardinalskog šešira, kojeg mu je ponudio Pavao VI.

Na obzorju papa Franjo vidi Europu, kojoj prijete slične, ako ne i gore nove opasnosti, kao što je velika i brza sekularizacija, liberalizam i konzumizam. ”I danas se pojavljuju nove ideologije koje se podmuklo nastoje nametnuti i iskorijeniti u ljudima bogatu kulturnu i vjersku tradiciju. Ideološke kolonizacije koje preziru osobne, životne i obiteljske vrednote, nanose štetu svojim ateističkim prijedlozima kao što su činili i oni prošli posebno među mladima i djecom, ostavljajući ih bez korijena”, rekao je Papa i primjetio kako ljubav pobjeđuje sva ideološka tlačenja.

Rumunjskim je vjernicima preporučio da budu čvrsti svjedoci slobode i milosrdni kao što su bili ovi blaženici. Sada se mi moramo boriti protiv tih novih ideologija, prenoseći suvremenicima svjetlo Evanđelja, rekao je Sveti Otac.

Nakon mise i prije molitve Kraljice neba Papa se još jednom osvrnuo na svjedočanstvo grkokatoličke Crkve, zahvalio za srdačan doček i odvijanje posjeta te povjerio Rumunjsku i njezine vjernike Majci Božjoj, moleći je da pomogne rumunjskom narodu u potrazi za istinskim napretkom i mirom kao i izgradnji sve pravednije i bratskije domovine. (IKA)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Svetkovina Presvetog Trojstva, najvećeg otajstva kršćanske vjere

Objavljeno

na

Objavio

‘U ime Oca i Sina i Duha Svetoga!’

„Sveti Augustin htio je napisati knjigu o Presvetomu Trojstvu, ali mu nikako nije polazilo za rukom. Tada je usnuo san: vidio je sebe kako šeće obalom mora i vidi dijete na plaži. Dijete je školjkom presipalo morsku vodu u rupu u pijesku. Augustin ga je upitao: ‘Što radiš?’ – Dijete je odgovorilo: ‘Želim presuti more u ovu rupicu.’ – Tu su se velikom filozofu otvorile oči: ‘Upravo tako nemoguću stvar pokušavam i ja jer želim svojim ograničenim razumom shvatiti tajnu Presvetoga Trojstva.’“

Tajna Presvetog Trojstva najveće je otajstvo kršćanske vjere, otajstvo iz kojeg je izašla povijest spasenja.

Kršćanska vjera je vjerovanje u jednoga Boga u Tri Osobe. Svetkovina Presvetog Trojstva slavi se drugačije od ostalih blagdana u crkvenoj godini. Ovdje se slavi temeljna istina vjere o Bogu koji je, kako Katekizam Katoličke Crkve kaže, ‘jedan u trim božanskim osobama: Ocu, Sinu i Duhu Svetomu’.

Crkva i svaki vjernik, slaveći Presveto Trojstvo, zahvaljuje Bogu na djelima stvaranja, otkupljenja i posvećenja ljudskog roda i pojedinačno svakog čovjeka. Ovim blagdanom ispovijedamo da je Bog nad svim, sve je po njemu i on je u svemu. Nad svime kao Otac, sve je stvorio po svome Sinu, a u svemu prebiva u Duhu Svetomu.

Vjerujemo da je sa svima nama milost Gospodina našega Isusa Krista, ljubav Boga Oca i zajedništvo Duha Svetoga. Već na ulazu u Crkvu, nakon što smo prstom dotaknuli blagoslovljenu vodu i prekrižili se izgovarajući riječi: ‘U ime Oca i Sina i Duha Svetoga!’ ispovijedamo Presveto Trojstvo – vjeru u jednoga jedinoga Boga u tri osobe: Oca i Sina i Duha Svetoga. I sav naš kršćanski život, od krštenja do smrti, nosi pečat vjere u Presveto Trojstvo.

(laudato.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

U Notre-Dame održana misa sa zaštitnim kacigama

Objavljeno

na

Objavio

Točno dva mjeseca nakon katastrofalnog požara – u pariškoj katedrali Notre-Dame služila se prva misa.

Održana je u kapeli u istočnom dijelu zdanja, iza glavnog oltara, jer je svod središnjeg dijela katedrale znatno oštećen.

Svećenici i vjernici na glavama su tijekom mise imali zaštitne kacige. Misu je uživo prenosila katolička televizija KTO-TV.

U požaru katedrali Notre-Dame uništen je krov sagrađen u 12. stoljeću te kupola iz 19. stoljeća.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari