Pratite nas

Pregled

Papa Franjo: Čovječanstvo ima potrebu plakati, a ovo je čas da plačemo

Objavljeno

na

S onim ‘Što me se tiče?’ koje imaju u srcima ‘biznismeni’ ratova možda zarađuju mnogo, ali njihovo korumpirano srce izgubilo je sposobnost plača. Ono ‘Što me se tiče?’ sprječava plač.

“Rat je ludost. Rat uništava ono što je Gospodin stvorio kao najdraže – čovjeka, kazao je papa Franjo u homiliji tijekom mise u Redipugliji , pokraj Trsta, na spomen grobnici žrtava Prvog svjetskog rata.

S papom Franjom su misu koncelebrirali zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i bečki nadbiskup kardinal Christoph Schönborn, te biskupi iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Mađarske i talijanske pokrajine Friuli Venezia Giulia. Bilo je prisutno stotine svećenika iz država sudionica Prvog svjetskog rata od 1914.-1918. godine, te desetak tisuća vjernika.

„Na ovom mjestu, gdje se nalazim, mogu samo kazati: rat je ludost“, započeo je papa Franjo svoju današnju vrlo dirljivu homiliju tijekom koje je više puta kazao kako se svijet, čovječanstvo, ponaša kao da ga nije briga za rat, a svijet bi trebao plakati. Čovječanstvo ima potrebu plakati, a ovo je čas da plačemo, kazao je Franjo.

papa„Rat uništava. Uništava i ono što je Bog stvorio kao najljepše: ljudsko biće. Rat uništava sve, pa i bratsku povezanost. Rat je ludost, njegov plan razvoja je uništenje: željeti se razviti preko uništenja! “, kazao je papa Franjo. Danas se može kazati kako se u svijetu vodi treći rat s bitkama na pojedinim dijelovima zemlje, ali sa zločinima, pokoljima, uništenjima… „Pohlepa, netolerancija, ambicija za vlast…su razlozi koji potiču na ratne odluke, a takvi razlozi su često pravdani nekom ideologijom, ali prije dolazi poticaj za uništavanjem. Ideologijom se rat želi opravdati, ali kada nema ideologije onda postoji odgovor Kaina: ‘Što se mene tiče?, Jesam li ja čuvar svoga brata?’. Rat ne štedi nikoga: starce, djecu, majke, očeve..“, kazao je Franjo.

I iznad ulaska na prostor spomen grobnice u Redipugliji piše Kainova izjava: „Što se mene tiče ? “, kazao je Papa i dodao kako tu leže posmrtni ostaci osoba koji su imali svoje snove, svoje planove…ali su njihovi životi uništeni. „A čovječanstvo je reklo: ‘Što se mene tiče?’. Indiferentno držanje je upravo suprotno onome što od nas traži Isus u Evanđelju“, kazao je Franjo.

„Tu su tolike žrtve. Danas ih se sjećamo. Ima plača, ima boli. I od tuda spomen svim žrtvama svih ratova“, kazao je Franjo i pitao kako to da i danas ima mnogo žrtava tolikih ratova i odgovorio: „Moguće je jer i danas iza zavjesa postoje interesi, geopolitički planovi, žudnja za novcem i vlašću, jer postoji industrija oružja koja se čini toliko važnom. I ti planeri terora, ti organizatori sukoba, kao i poduzetnici oružja, imaju napisano u srcima: ‘Što se mene tiče?’. Potrebno je zaustaviti se. Mudri prepoznaju greške, osjećaju bol, kaju se, pitaju oprost i plaču.

S onim ‘Što me se tiče?’ koje imaju u srcima ‘biznismeni’ ratova možda zarađuju mnogo, ali njihovo korumpirano srce izgubilo je sposobnost plača. Ono ‘Što me se tiče?’ sprječava plač. Kain nije plakao. Sjena Kaina nas pokriva danas tu, na ovom groblju. Vidi se tu ta sjena. Vidi se u povijesti koja ide od 1914. do naših dana“, kazao je Franjo i zaključio: „Sa srcem djeteta, brata, oca, tražim od svih vas i za svih nas obraćanje srca kako bi se prešlo s onoga ‘Što se mene tiče?’ na plač. Za sve pale u ‘uzaludnim pokoljima’, za sve žrtve ludosti rata u svim vremenima, čovječanstvo ima potrebu plakati i ovo je čas za plakanje“.

Vrlo dirljiva i snažna homilija s molitvom da se od indiferentnosti prijeđe na plač zbog ratova koji se vode i dana u pojedinim dijelovima svijeta. Na koncu je papa Franjo svim kardinalima, dakle i Bozaniću, biskupima i svećenicima poklonio svjetiljku mira koju će upaliti tijekom misa u povodu stote obljetnice Prvog svjetskog rata.

SilvijeTomašević/VečernjiList

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Kako razvijenim zemljama reći: Nemojte privlačiti ljude iz Hrvatske, mi gubimo radnu snagu

Objavljeno

na

Objavio

Nova Europska komisija istaknula je negativne demografske trendove kao jedan od ključnih problema Europe. Ima li Europska unija demografsku politiku? Slijedi li Hrvatska samo demografske trendove i zašto mjere demografske politike ne zaustavljaju iseljavanje u emisiji Intervju tjedna odgovarao je demograf Anđelko Akrap.

Nismo čuli ni za kakve mjere koje bi se provodile na razini EU-a. Predsjednica Komisije rekla je: ‘Gospođa Šuica zna probleme’ i ništa više. Ne sumnjam u dobre namjere EK, ali radi se o dugoročnim politikama i ona treba biti nadnacionalna, što u ovom trenutku nie moguće, kazao je Akrap. Smatra kako svaka država EU mora imati drugačiju strategiju, a kao usporedbu naveo je probleme Zagreba i probleme Like.

“Moćni uvijek žele ostati moćni”

Kako razvijenim zemljama reći: ‘Nemojte privlačiti ljude iz Hrvatske, mi gubimo radnu snagu i postat ćemo neodrživi neodrživi. Odakle ćemo mi tu radnu snagu privući ili možda možemo pripremati za vas radnu snagu’.

Razvijene zemlje mogu puno toga učiniti. Zašto ne investiraju u područja iz kojih se iseljava. Moćni uvijek žele ostati moćni. Takva je politika unutar EU-a. Neće nikad protiv sebe raditi. Nisam tu da osuđujem nego da naglasim da Hrvatska mora sama rješavati svoje probleme, uz pomoć EU-a, kazao je Akrap.

“Veliki problem su rad na određeno vrijeme i veličina plaće”

Naglasio je kako Francuska ima gotovo na razini obnavljanja stanovništva broj rađanja, a Češka bilježi porast broja živorođenih. Mađarska, Slovačka, Češka – te zemlje ulažu, naglasio je Akrap dodajući kako ovo nije stvar jedne Vlade. Smatra da će demografske mjere dati rezultata samo uz dobru ekonomsku politiku.

Mlade najviše muči, dodao je – rad na određeno vrijeme, jer ne mogu riješiti egzsitencijalne probleme i stambeno pitanje. Po broju mladih koji rade na određeno vrijeme smo među vodećima u Europi. Grade se stanovi u praznoj Slavoniji, a nema stanova tamo gdje se radi, poručio je. Upozorio je i na problem visine plaća.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Marijana Petir: Podržat ću Kolindu zbog demografske politike i borbe za neradnu nedjelju

Objavljeno

na

Objavio

Nacional.hr je u Europskom parlamentu u Bruxellesu razgovarao s Marijanom Petir, europarlamentarkom u bivšem 8. sazivu. Ona je u Bruxelles došla na poziv organizacije Europskog molitvenog doručka a održala je i niz bilateralnih sastanaka s čelnicima Odbora za poljoprivredu, i drugim zastupnicima i organizacijama.

Lista Marijane Petir na europskim izborima dobila je gotovo 50 tisuća glasova. Petir je za Nacional najavila da će, kada predsjednička kampanja službeno počne, podršku dati aktualnoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović.

Kaže da je Grabar-Kitarović prepoznala najveći problem Hrvatske, lošu demografsku sliku te da je demografiju i traženje rješenja za populacijske mjere uspjela nametnuti kao glavne političke teme.

Ona tvrdi da je na međunarodnom planu Grabar-Kitarović napravila veliki iskorak i da danas gotovo ne postoji nitko na svijetu tko ne zna za Hrvatsku.

Osim navedenog Petir je još izjavila: ‘Posebno sam zadovoljna što je aktualna predsjednica podržala inicijativu o uvođenju slobodne nedjelje i dostojanstvenog radnog vremena.”

Marijana Petir planira izaći na parlamentarne izbore iduće godine.

Još ne otkriva o kojim se točno modelima i strategijama radi, ali naglašava da svakako ostaje u politici.

Kritički je govorila o svojoj bivšoj stranci HSS. O tomu je izjavila: “Ta stranka više ni na koji način ne brani interese poljoprivrednika i razvoja hrvatskog sela. Njen predsjednik Krešo Beljak bavi se temama koje su u njegovom uskom interesu i koje služe njegovoj osobnoj promociji, on nema nikakav osjećaj za poljoprivrednike, hrvatsko selo i hrvatski narod”.

 

Dobro, a što je radila svih ovih 5 godina?

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari