Pratite nas

Pregled

Papa Franjo: Čovječanstvo ima potrebu plakati, a ovo je čas da plačemo

Objavljeno

na

S onim ‘Što me se tiče?’ koje imaju u srcima ‘biznismeni’ ratova možda zarađuju mnogo, ali njihovo korumpirano srce izgubilo je sposobnost plača. Ono ‘Što me se tiče?’ sprječava plač.

“Rat je ludost. Rat uništava ono što je Gospodin stvorio kao najdraže – čovjeka, kazao je papa Franjo u homiliji tijekom mise u Redipugliji , pokraj Trsta, na spomen grobnici žrtava Prvog svjetskog rata.

S papom Franjom su misu koncelebrirali zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i bečki nadbiskup kardinal Christoph Schönborn, te biskupi iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Mađarske i talijanske pokrajine Friuli Venezia Giulia. Bilo je prisutno stotine svećenika iz država sudionica Prvog svjetskog rata od 1914.-1918. godine, te desetak tisuća vjernika.

„Na ovom mjestu, gdje se nalazim, mogu samo kazati: rat je ludost“, započeo je papa Franjo svoju današnju vrlo dirljivu homiliju tijekom koje je više puta kazao kako se svijet, čovječanstvo, ponaša kao da ga nije briga za rat, a svijet bi trebao plakati. Čovječanstvo ima potrebu plakati, a ovo je čas da plačemo, kazao je Franjo.

papa„Rat uništava. Uništava i ono što je Bog stvorio kao najljepše: ljudsko biće. Rat uništava sve, pa i bratsku povezanost. Rat je ludost, njegov plan razvoja je uništenje: željeti se razviti preko uništenja! “, kazao je papa Franjo. Danas se može kazati kako se u svijetu vodi treći rat s bitkama na pojedinim dijelovima zemlje, ali sa zločinima, pokoljima, uništenjima… „Pohlepa, netolerancija, ambicija za vlast…su razlozi koji potiču na ratne odluke, a takvi razlozi su često pravdani nekom ideologijom, ali prije dolazi poticaj za uništavanjem. Ideologijom se rat želi opravdati, ali kada nema ideologije onda postoji odgovor Kaina: ‘Što se mene tiče?, Jesam li ja čuvar svoga brata?’. Rat ne štedi nikoga: starce, djecu, majke, očeve..“, kazao je Franjo.

I iznad ulaska na prostor spomen grobnice u Redipugliji piše Kainova izjava: „Što se mene tiče ? “, kazao je Papa i dodao kako tu leže posmrtni ostaci osoba koji su imali svoje snove, svoje planove…ali su njihovi životi uništeni. „A čovječanstvo je reklo: ‘Što se mene tiče?’. Indiferentno držanje je upravo suprotno onome što od nas traži Isus u Evanđelju“, kazao je Franjo.

„Tu su tolike žrtve. Danas ih se sjećamo. Ima plača, ima boli. I od tuda spomen svim žrtvama svih ratova“, kazao je Franjo i pitao kako to da i danas ima mnogo žrtava tolikih ratova i odgovorio: „Moguće je jer i danas iza zavjesa postoje interesi, geopolitički planovi, žudnja za novcem i vlašću, jer postoji industrija oružja koja se čini toliko važnom. I ti planeri terora, ti organizatori sukoba, kao i poduzetnici oružja, imaju napisano u srcima: ‘Što se mene tiče?’. Potrebno je zaustaviti se. Mudri prepoznaju greške, osjećaju bol, kaju se, pitaju oprost i plaču.

S onim ‘Što me se tiče?’ koje imaju u srcima ‘biznismeni’ ratova možda zarađuju mnogo, ali njihovo korumpirano srce izgubilo je sposobnost plača. Ono ‘Što me se tiče?’ sprječava plač. Kain nije plakao. Sjena Kaina nas pokriva danas tu, na ovom groblju. Vidi se tu ta sjena. Vidi se u povijesti koja ide od 1914. do naših dana“, kazao je Franjo i zaključio: „Sa srcem djeteta, brata, oca, tražim od svih vas i za svih nas obraćanje srca kako bi se prešlo s onoga ‘Što se mene tiče?’ na plač. Za sve pale u ‘uzaludnim pokoljima’, za sve žrtve ludosti rata u svim vremenima, čovječanstvo ima potrebu plakati i ovo je čas za plakanje“.

Vrlo dirljiva i snažna homilija s molitvom da se od indiferentnosti prijeđe na plač zbog ratova koji se vode i dana u pojedinim dijelovima svijeta. Na koncu je papa Franjo svim kardinalima, dakle i Bozaniću, biskupima i svećenicima poklonio svjetiljku mira koju će upaliti tijekom misa u povodu stote obljetnice Prvog svjetskog rata.

SilvijeTomašević/VečernjiList

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Davor Domazet Lošo: Film ‘General’ je važan, prvi se put pokušala pojasniti cijela bit Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Čak 74.585 gledatelja pohrlilo je prošle godine u kina kako bi pogledalo “Generala”. Po tom je kriteriju ova saga o životu Ante Gotovine neupitno domaći filmski naslov godine.

Ovaj film s istoimenom serijom koja je svojevrsna njegova produžena verzija, na tronu je i po cijeni produkcije; u njega je ulupano čak 20 milijuna kuna samo iz javnih izvora. Najskuplji je to filmski projekt ne samo u prošloj godini nego i u hrvatskoj povijesti, piše Jutarnji list

Za njegovu realizaciju, osim novca, trebalo je i vremena – životni je to projekt Antuna Vrdoljaka, koji ga je pripremao više od deset godina. Sa 88 godina, “Generalom” se, kažu, oprostio od režiranja.

Kritika i publika nisu mu naklonjene. Iako je već prošlo vremena od premijere filma, u Puli, simbolično zakazanoj na Dan domovinske zahvalnosti, reakcije ne prestaju jer se ponedjeljkom uvečer još emitiraju epizode serije.

Malo je reći da u tom udarnom terminu, u kojem se serija na HRT-u prikazuje s nekoliko minuta razlike na dva kanala (s tim da je na jednom prilagođena slijepima i slabovidnima), društvene mreže gore. Zamjerki je bezbroj.

Promašeni senzibiliteti karaktera likova, izostanak događaja koji su bili ključni za razvoj života likova, nejasnoće o tome tko je u filmu tko, vremenska skakanja u kojima se neki glumci mijenjaju dok neki ostaju isti iako su prošli kroz isti period, krivi naglasci, izlizani dijalozi, neuvjerljivi monolozi, izostanak bilo koje vrste specijalnih efekata iako se radi o ratnom filmu…

Popis apsurda ide do toga da se neki pitaju je li cijeli projekt, zapravo, jedna velika ekstravagantno skupa parodija.

No, na stranu kritika i publika, o “Generalu” smo odlučili pitati one koji su u njega bili najdirektnije uključeni: ljude po kojima su nastali likovi te glumce koji su ih utjelovili. Reakcije su različite.

DAVOR DOMAZET LOŠO, umirovljeni admiral (glumi ga Tarik Filipović)

– Znam da ima onih koji napadaju projekt. Onih koji kažu da je u filmskom izričaju, scenariju i režiji on mogao biti bolji. Takvi pronalaze greške poput ruksaka koji je proizveden u 2009., a u seriji se pojavljuje u 1993. godini ili, pak, bočice Jane, koja tada također nije postojala.

No, smatram da je ‘General’ ipak važan. Prvi se put pokušala pojasniti cijela bit; a to je da je Domovinski rat bio obrambeni i najčišći rat, koji je spriječio genocid u Bosni i Hercegovini – kazuje Lošo u razgovoru za Jutarnji list.

Često ga, priča, na ulici zaustave pa pitaju jesu li se neki od ekraniziranih događaja doista tako odvijali. On im kaže da jesu, ali naglašava i da “General” nije dokumentarac.

Štoviše, njegova je igrana dimenzija vrlo izražena.

– Ono što se filmu može zamjeriti je to što nema dinamiku. Danas se filmovi drugačije snimaju. Prošla su vremena usporedne radnje i dugih dijaloga, a toga je u ‘Generalu’ puno – ocijenio je.

Naslovna uloga koju igra Goran Višnjić je, smatra Lošo, previše holivudska.

NEDOSTATAK TEMPA I DINAMIKE

– Filmski izričaj ne treba nužno slijediti želju za time da glumac fizički nalikuje na stvarnu osobu, nego da oslika njezin karakter. Mislim da je to ovdje izostalo. Gotovini su dodijeljeni brojni monolozi i dijalozi koje on nikada ne bi izgovorio.

On je bio operativni časnik, provodio je planove i zamisli nekoga tko je iznad njega. On je ratnik i trebalo ga je tako prikazati, a ne mu dati duge monologe. To je kompletno izvan njegova habitusa i karaktera – smatra.

Bit nije pogođena, smatra, ni u slučajevima sporednih likova, među kojima je i njegov.

– Do izražaja nije toliko došla bit pozicije admirala. Bio sam na svim bojištima kao načelnik obavještajne službe. Moje je bilo misliti i prosuditi koje su namjere protivničke strane – kaže Lošo.

Otkriva nam da ga je prije snimanja filma kontaktirao i glumac Tarik Filipović, koji ga je glumio.

– Rekao sam mu da glumi onako kako on misli da je najbolje. Jedino što sam posebno zamolio je da obavezno nosi brkove, koji su moj zaštitni znak. Nisam bio vidio scenarij, pa je naš dogovor bio jednostavan, a to je da Tarik napravi svoj posao – kaže Lošo.

Komunicirali su, priča, i nakon premijere filma i serije.

– Neki su rekli da je Tarik loše glumio, pa sam mu ja rekao da se ne obazire na takve ljude. Uvijek ima onih koji nisu dobronamjerni, koji su, da ne kažem, zločesti – kaže nam.

Iako Lošo filmu zamjera nedostatak tempa i dinamike, ne smetaju mu dramatične izjave, zamišljeni pogledi u daljinu, divljenja ljepoti mora u gotovo svakoj epizodi i druge slične situacije.

RAT STVARA MELODRAME

– Mora biti malo melodrame, po meni je dobro da je ima. Danas je u svijetu previše nasilja, okrutnosti i sirovosti, tako da je ovo dobar odmak. Slično se vidi i u najboljem hrvatskom filmu, ‘Tko pjeva, zlo ne misli’.

Rat nije samo pucanje, nitko ne stvara toliko melodrame kao rat. U ratu nastaju najbolje ljubavne priče – kaže Domazet.

U konačnici, zaključuje da ‘Generala’ smatra hvalevrijednim potezom unatoč manjkavostima.

– Dobro je da se vidi cjelovitost rata. Domovinskom se ratu svašta pripisuje, a ovdje se vidi da je etika ratovanja bila važna. Na samoj Oluji je primijenjena etika najvišeg stupnja jer su postojali koridori kroz koje su ljudi mogli izaći.

Spašavali su se srpski životi. Takve je stvari važno pokazati iako je film zanatski mogao bolje- kaže.

TOMO MEDVED, ministar branitelja, glumi ga BORIS BARUKČIĆ.

U “Generalu” se pojavljuje i umirovljeni brigadni general Hrvatske vojske te aktualni ministar branitelja Tomo Medved, čiji lik tumači mladi glumac Boris Barukčić.

Nekadašnji general Medved je jedan od rijetkih likova kojima se u filmu i seriji eksplicitno iznosi puno ime i prezime, što je mnoge začudilo s obzirom na to da se velikom broju likova ime niti ne zna.

Njegovu će ekranizaciju većina pamtiti po izjavi “Ja sam Medved, nisam rak”.

Ministar nam kaže da smatra da je iznimno važno snimati filmove s tematikom Domovinskog rata te tako “prenijeti na mlade naraštaje istinu o njemu”.

– Iznimno je zahtjevno snimati film o akterima koji su živi i koji su svjedoci tog vremena. Tematika Domovinskog rata vrlo je složena i iznimno ju je teško sažeti u nekoliko epizoda, odnosno u film, jer su svaki dan u ratu i svaki zasebni događaj imali neko značenje.

Nemoguće je sažeti sve bitne detalje i zadovoljiti očekivanja svih sudionika u ratu, branitelja – kaže nam ministar Medved.

I sam je u skupini onih kojima filmom nisu ispunjena sva očekivanja.

TUĐMANOVA NEPROCJENJIVA ULOGA

– U ‘Generalu’ nije prikazana cjelovita organizacija obrane u Domovinskom ratu, počevši od pozicije i uloge prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, koja je bila neprocjenjiva. Slično je i s ministrom obrane Gojkom Šuškom.

Kroz njih bi se postigla jasna slika o složenosti cijele bojišnice, odnosno svih parametara koji su specifični za to vrijeme i Domovinski rat, koji se istodobno, a različitim intenzitetom odvijao na svim bojišnicama – kaže ministar Medved.

On, kaže, ne bi komentirao dramaturški dio “Generala”, nego je koncentriran na “bitke, događaje i odluke”.

Ipak, smatra da, kada je riječ o njegovu liku, nije dovoljno komunicirao s glumcem Barukčićem.

– Čuli smo se, ali, nažalost, u nedovoljnoj mjeri. Mislim da je bolja priprema mogla dovesti do boljeg i jasnijeg prikaza aktivnosti tog vremena. Moglo se to i kvalitetnije odraditi.

Tako je i kod Gotovinina lika, kao i kod ostalih uloga. Da je tijekom pripreme scenarija bilo više konzultacija, vjerujem da bi se postigli i bolji učinci – kaže ministar dodajući da nipošto ne želi negativno kritizirati projekt.

– Svjestan sam da je scenarijem igranog filma jako teško vjerodostojno prenijeti događaje – zaključuje.

Kontaktirali smo i mladoga glumca Borisa  Barukčića, koji je u “Generalu” glumio ministra Medveda. Iako mu je ovo bio produkcijski najveći projekt na kojem je dosad bio angažiran, glumac je, vrlo neobično, u potpunosti odbio za javnost govoriti o vlastitoj ulozi.

Davor Domazet Lošo: Ugroza dolazi od migranata čiju je krizu izazvala anglosaksonska geopolitika

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Poljoprivrednici bi mogli jako profitirati od nastupa na Zelenom tjednu

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković izrazio je u petak na kraju dvodnevnog radnog posjeta Njemačkoj zadovoljstvo postignutim tijekom boravka u Berlinu te izrazio nadu da će nastup Hrvatske na poljoprivrednom sajmu Zeleni tjedan, na kojem je Hrvatska zemlja partner, dodatno ojačati gospodarske odnose dviju zemalja.

“Boravak u Berlinu iskoristili smo za nazočnost na Zelenom tjednu, gdje je Hrvatska kao zemlja partner ove godine zastupljena s gotovo 50 izlagača. Primjer Finske koja je prošle godine bila zemlja partner pokazuje kako je nakon sajma povećala izvoz svojih poljoprivrednih proizvoda za pedeset posto. Stoga očekujemo poticaj i za naše poljoprivredne proizvođače”, rekao je Plenković nakon obilaska štandova hrvatskih izlagača na Zelenom tjednu.

Hrvatski premijer je rekao kako su prve reakcije na hrvatski nastup na ovom sajmu vrlo pozitivne.

“Vidi se da Nijemci prepoznaju kvalitetu hrvatskih proizvoda, njihovu autohtonost, tradiciju i način pripreme”, zaključio je Plenković.

Prije toga je halu u kojoj se predstavlja hrvatska poljoprivredna proizvodnja posjetila i njemačka ministrica poljoprivrede Julia Kloeckner, a premijer Plenković je gradonačelniku Berlina Michaelu Muelleru poklonio i stablo hrvatske masline.

Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, koja je suorganizator organizacije hrvatskog nastupa na Zelenom tjednu, izrazio je nadu da bi ovaj nastup mogao potaknuti izvoz hrvatskih poljoprivrednih proizvoda.

”Trenutno izvozimo poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 2 milijarde eura, a možemo i trebamo puno više. Zeleni tjedan je odlična platforma za povećanje te brojke. Ovdje će prodefilirati više od pola milijuna ljudi iz cijelog svijeta i svima njima želimo pokazati da naše turističke ljepote prati i kvalitetna gastronomija i da naša poljoprivreda ima dugu tradiciju, ali i veliki potencijal”, rekao je Burilović.

Predsjednik hrvatske vlade osvrnuo se i na jučerašnji sastanak s kancelarkom Angelom Merkel kojeg je nazvao izuzetno kvalitetnim.

“Imali smo vrlo sadržajan susret s brojnim temama poput jugoistoka Europe, ali i globalnim i europskim temama budući da i Hrvatska i Njemačka ove godine predsjedaju Vijećem Europske unije”, rekao je Plenković.

On je još jednom ponovio što se očekuje od susreta na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana koji bi se u sklopu programa predsjedanja EU-om početkom svibnja trebao održati u Zagrebu.

“Mi želimo odaslati jasnu poruku s ovog skupa i želimo da to bude jedan politički samit i cilj nam je da na početku jednog desetljeća i rada novog saziva Europske komisije, Europskog parlamenta i jednog novog političkog trenutka damo jedan realni uvid i odredimo slijed zbivanja u godinama koje su pred nama”, rekao je Plenković.

On je zaključio kako ne bi više trebalo ponavljati eufemizme iz prošlosti poput “potencijalni kandidati” ili “europska perspektiva”.

“Sve je to važno, ali ono što mi želimo ovdje je politička rasprava i izvući u prvi plan elemente koji dosad nisu bili u prvom planu poput gospodarskog upravljanja”, zaključio je Plenković. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari