Pratite nas

Vijesti

Papa Franjo danas u jednodnevnom posjetu Albaniji

Objavljeno

na

Papa Franjo doputovao je u Albaniju, malenu i siromašnu državu većinski muslimanskog stanovništva, u jednodnevni posjet tijekom kojeg će se susresti s društvom gdje različite vjeroispovijesti žive u skladu a Crkva je manjinska ali dinamična.

Zrakoplov Pape sletio je u zračnu luku Majka Tereza glavnog grada Tirane. Putovanje u Albaniju popraćeno je izvanrednim mjerama sigurnosti jer su nepotvrđene informacije ukazivale na moguću opasnost od napada pokreta džihadista.

Papa Franjo će u Albaniji govoriti o vjerskoj toleranciji u jeku međunarodne mobilizacije protiv džihadističke skupine Islamske države.

papa-franjo-danas-u-posjeti-albaniji_1411282311_2

Na povratku iz Južne Koreje u kolovozu, papa je u razgovoru s novinarima u zrakoplovu pohvalio albansku vladu nacionalnog jedinstva kao modela kohabitacije muslimana, pravoslavnih i kršćana.

Rekao je i da želi odati počast žrtvama totalitarnog režima Envera Hohxe, jednog od najokrutnijih u komunističkom bloku. Hoxha je zabranio sve religije 1967., zatvorio katoličke svećenike, neke i ubio, i zaplijenio ili uništio njihove crkve.

Rimokatolika u Albaniji danas ima samo oko deset posto. Međutim, najpoznatije albansko lice u svijetu je katoličko – dobitnice Nobela za mir Majke Tereze, beatificirane 2003. godine.

U Tirani će se papa Franjo sastati s albanskim političkim čelnicima, uključujući socijalističkog premijera Edija Ramu, slaviti misu na trgu posvećenom Majci Terezi, razgovarati s lokalnim vjerskim vođama i posjetiti dom za djecu.

Franjo je drugi papa koji će posjetiti Albaniju. Sveti Ivan Pavao II. bio je tamo 1993., u ranim danima problematične postkomunističke tranzicije.

A jučer je papa Franjo ustanovio posebno povjerenstvo za reformu crkvenoga postupka proglašenja ništavnosti ženidbe. To novo tijelo treba izraditi prijedloge za pojednostavnjenje i skraćenje postupka pri čemu će ostati nedirnuto načelo nerazrješivosti braka. Odluka o ustanovljenju povjerenstva, kojemu je na čelu dekan Rimske rote mons. Pio Vito Pinto i koje treba odmah započeti s radom, donijeta je još u kolovozu, izvijestila je Ika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Nova knjiga ‘Hrvatski pokret otpora’ mladog hrvatskog intelektualca, dr. Wollfy Krašić!

Objavljeno

na

Objavio

Knjigu povjesničara Wolffyja Krašića “Hrvatski pokret otpora – Hrvatske državotvorne organizacije i skupine 1945.-1966.”, u kojoj se prvi put historiografski obrađuje problematika nastanka i djelovanja ilegalnih državotvornih organizacija i skupina u Hrvatskoj, objavio je zagrebački nakladnik AGM.

Ova monografija prvi je historiografski prilog o problematici nastanka i djelovanja ilegalnih državotvornih organizacija i grupa u Hrvatskoj u periodu od završetka Drugog svjetskog rata do sredine šezdesetih godina.

Dočim je historijska znanost do sada producirala niz priloga o dugim vidovima otpora i opozicije (Katolička crkva, križarska gerila, Hrvatska seljačka stranka), ovaj je element ostao izvan njena interesa.

Sastav spomenutih organizacija i grupa, njihova raširenost, programi i načini djelovanja te postignuća, ukazuju da je time učinjen znatan propust kao i da je kreiranje slike o hrvatskom državotvornom otporu i opoziciji za cijelog postojanja komunističke Jugoslavije bez uzimanja ovoga faktora u obzir manjkavo. Također, pozornost je posvećena načinima razbijanja ilegalnih organizacija i grupa od represivnog sustava jugoslavenskog komunističkog režima te tretiranju političkih osuďenika.

Naglasak je stavljen na ilegalnu organizaciju Hrvatski pokret otpora, koju su osnovali zagrebački studenti i čiji se idejni začetnik i spiritus movens, Jakša Kušan, kasnije prometnuo u jednog od najpoznatijih hrvatskih političkih emigranata. Među brojim razlozima poradi kojih je spomenuta organizacija zavrijedila ovakvo izdvajanje, jest zasigurno i taj što je u njenome programu udaren temelj ideološko-političkom pravcu koji će se kasnije nazivati ideja o hrvatskom miru ili pomirenju., tj. potrebi suradnje nekada zaraćenih Hrvata iz vremena Drugog svjetskog rata i njihovih potomaka na stvaranju samostalne i demokratske hrvatske države.

Wollfy Krašić roďen je 12.7.1988. godine u Rijeci. Osnovnu školu pohaďao je u Mrkoplju, a potom završio Prvu riječku hrvatsku gimnaziju u Rijeci. Godine 2007. upisao je preddiplomski dvopredmetni studij arheologije i povijesti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, a 2010. godine diplomski studij moderne i suvremene povijesti, na kojem je diplomirao s temom „Djelovanje dr. Ante Cilige u Kraljevini Jugoslaviji i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1936. do 1944.“ (stipendist Grada Rijeke). Poslijediplomski studij moderne i suvremene povijesti započeo je 2012. godine na istome fakultetu, završivši ga u srpnju 2016. godine obranom doktorskog rada naslova „Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija“ (stipendist udruge FOHS).

Objavljena su mu tri izvorna znanstvena članka, dok su još četiri prihvaćena za objavljivanje, kao i jedna znanstvena monografija. Objavio je i jedan prikaz knjige. Nadalje, objavljen mu je i veći broj publicističkih radova historiografskog karaktera u novinama, časopisima i Internet portalima: u Jutarnjem listu četiri rada u šest nastavaka; u rubrici Večernjeg lista Moja Hrvatska četiri rada; u Magazinu Glasa Slavonije tri rada u šest nastavaka; u Fenix magazinu deset radova u četrnaest nastavaka…

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Simbolika jasenovačkih kolona

Objavljeno

na

Objavio

Priča o dvije kolone u Jasenovcu je, s jedne strane priča o nastojanju nasljednika ubojica s Križnoga puta i ubilačke političke namjere uništenja svake klice hrvatske državnosti, zadržati svoje pravo na uništenje, te, s druge strane, priča o državnoj vlasti koja ne smije zbog izbora javno reći ono što ovi prvi misle i govore, ali im svojom kolonom i poklonom pred odavno kompromitiranim odnosom prema stvarnim žrtvama, daje za pravo, piše Marko Ljubić.

Prema tome, iako fizički imamo dvije kolone, u biti je to jedna pogubna kolona.

Pupovac, Kraus i Habulin su samo ružno političko, društveno i vrijednosno naličje hrvatske realnosti, kojoj još uvijek privid nekakve pristojnosti daju Kolinda Grabar Kitarović i Andrej Plenković sklanjajući se iza pojmova i uspomena na dane obnove države uz pomoć nekolicine sudionika tih događaja.

Baš me zanima hoće li se njih dvoje usuditi pokazati minimum samopoštovanja i poštovanja prema vlastitom narodu, pa upozoriti strane veleposlanike da bi priključenje Pupovčevoj, Habulinovoj i Krausovoj koloni bilo težak diplomatski i civilizacijski gaf, izravno usmjeren protiv državne vlasti i prije svega, hrvatskog naroda.

Kad ih već ne smiju pozvati u Knin na Dan pobjede, ili u Bleiburg na komemoraciju hrvatskoj žrtvi, bilo bi primjereno upozoriti ih da je državi domaćinu neprihvatljivo da sudjeluju u održavanju besramne krivotvorine koja je uz sve ostalo, za račun srpskih imperijalnih nastojanja, odavno ponizila realne jasenovačke žrtve.

Marko Ljubić

Kraus: Ne idemo na zajedničku komemoraciju u Jasenovac

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari