Pratite nas

Papa Franjo i Benjamin Netanyahu nisu se mogli složiti kojim je jezikom govorio Isus

Objavljeno

na

Posljednjega dana svoga posjeta Svetoj Zemlji papa Franjo susreo se s izraelskim predsjednikom Šimonom Peresom. U govoru je Papa zatražio zaštitu svetih mjesta Židova, kršćana i muslimana, te upozorio da svaki oblik nasilja ili nesnošljivosti prema Židovima, kršćanima ili muslimanima mora biti odlučno zaustavljen.

Pope-Netanyahu-AP

Sveti Otac je ohrabrio mirovna nastojanja za rješenje izraelsko-palestinskog sukoba i međuvjerskih napetosti, odbacio svaki oblik nesnošljivosti i potaknuo na poštivanje prava kršćanske zajednice kao i prava drugih vjerskih skupina i svih manjina u Izraelu. Jeruzalem mora biti grad mira. “Kako je dobro kada hodočasnici i stanovnici uživaju slobodan prilaz svetim mjestima i mogu slobodno sudjelovati u vjerskim svečanostima”, rekao je Papa. Izraelskoga 90-godišnjeg predsjednika nazvao je čovjekom mira i mirotvorcem, te obećao svoje molitve za mir, sigurnost, napredak i “ono što je najljepše” bratstvo.

Izraelski predsjednik nazvao je Papu u svome govoru borcem protiv diskriminacije, antisemitizma i rasizma, te istaknuo da vjera ponekad može donijeti “trule plodove”, misleći na zloporabu vjere u terorističke svrhe.

Na ulazu u Predsjedničku palaču izraelski predsjednik predstavio je, kako je izvijestio Radio Vatikan, Papi skupinu bolesne djece oboljele od karcinoma koja su izrazila želju vidjeti Svetoga Oca. Prigodom susreta Papa i predsjednik Peres posadili su maslinovo drvo u vrtu palače. Susret je održan u nazočnosti političkih, vjerskih i društvenih uglednika, te nekoliko stotina djece različitih vjeroispovijesti.

Nakon susreta s izraelskim predsjednikom Papa se privatno susreo i s premijerom Benjamin Netanyahuom u Centru Notre Dame gdje je kasnije s pratnjom i ručao.

Papa Franjo porječkao se s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom oko jezika kojim je govorio Isus, prenosi Reuters.

‘Isus je živio ovdje, na ovoj zemlji. Govorio je hebrejskim jezikom’, kazao je Netanyahu Papi u ponedjeljak u Jeruzalemu pokušavajući oslikati jaku vezu koja oduvijek postoji između židovstva i kršćanstva. ‘Isus je govorio aramejski’, odvratio mu je Papa Franjo. ‘Govorio je aramejski, ali je znao i hebrejski’, nije se dao Netanyahu.

Drugi nesporazum između Pape i izraelskog premijera dogodio se prije dva dana kada je Sveti Otac neplanirano zastao pokraj spomenika za žrtve terorizma koje se nalazi u blizini Zida plača.

‘Palestinci su teroristi i krvoločni! Za razliku od njih koji svoju djecu uče ubijanju, mi svoju učimo da budu miroljubivi. I to je bio jedan od razloga podizanja zaštitnog zida pokraj kojeg ste zastali i molili’, opomenuo je Netanyahu Papu koji mu je bez ustezanja odvratio: ‘I vi otimate zemlju Palestincima i gradite židovska naselja… To nije miroljubiva politika’.

(IKA/dnevnik.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Penava otkrio za koga je na predsjedničkim izborima, jer mnogi potenciraju dilemu

Objavljeno

na

Objavio

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava na svojem je Facebook profilu otkrio kako će njegov glas na predstojećim izborima pripasti aktualnoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović.

“U pokušaju da unesu nemir i pomutnju mnogi potenciraju lažnu dilemu za koga ću glasati na predstojećim predsjedničkim izborima.

Moj je stav kao sudionika prve predizborne kampanje Kolinde Grabar Kitarović, kada smo ostvarili teško zamislivu pobjedu, da su neki brzo zaboravili vrijeme dvojice njenih prethodnika i koliko je veliki iskorak u smislu nacionalnog ponosa i naboja ona napravila. U jednom detalju samo, imati svoju predsjednicu u nacionalnom dresu danas nam je normalno međutim nekada nije bilo tako.

Naravno da je tijekom mandata bilo propusta koji se nisu trebali dogoditi ali tko ih nema?

Većina Hrvata zna tko je tko, neće one koji su unesrećili državu i vukli je u region, a neće ni eksperimentirati s nekim drugim kandidatima.
Naravno, neovisna smo, demokratska država, svatko ima pravo birati i biti biran.

Ne mislim da je moj stav previše važan ali ću ponoviti koliko puta bude potrebno kako ne bi bilo dileme, moj glas ima aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović jer mislim da ga je zaslužila. Laku noć svima”, napisao je Penava na Facebooku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Suradnja domovine i svjetske hrvatske znanstvene dijaspore

Objavljeno

na

Objavio

Fotografije: Hina, HMI - Snježana Radoš

U sklopu ovog programskog paketa Hrvatske zaklade za znanost financirano je 23 projekta iz svih znanstvenih područja te svaki projekt ima suvoditelja iz hrvatske znanstvene dijaspore. Projekti od kojih se, u trogodišnjem roku, očekuju vrhunski rezultati već su u tijeku. Sudionicima su se predstavili voditelji projekata i ukratko ih prikazati prisutnima u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu 9. prosinca 2019.

Predstavljanje programa Hrvatske zaklade za znanost (https://www.hrzz.hr/default.aspx?id=7) koji provodi suradnju domovinske akademske zajednice s  hrvatskim znanstvenicima u dijaspori održalo se  9. prosinca u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu.  Program je financiran sredstvima Europskoga socijalnog fonda u okviru Specifičnoga cilja 10.ii.3. Bolje istraživačko okruženje za ljudske potencijale Operativnoga programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. te sredstvima iz Državnoga proračuna Republike Hrvatske.

Ovom prigodom predstavljene su aktivnosti Hrvatske zaklade za znanost vezane uz suradnju s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori, kao i rad i djelovanje Hrvatske matice iseljenika, te Association of Croatian American Professionals (https://croampro.com/) s kojima Zaklada surađuje tijekom provedbe ovoga programa i planiranja novih suradničkih projekata s dijasporom.

U sklopu ovog programskog paketa financirano je 23 projekta iz svih znanstvenih područja te svaki projekt ima suvoditelja iz hrvatske znanstvene dijaspore. Projekti od kojih se, u trogodišnjem roku, očekuju vrhunski rezultati već su u tijeku. Sudionicima su se predstavili voditelji projekata i ukratko ih prikazati prisutnima.

Svrha programa suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori, odnosno „Znanstvena suradnja“ prijenos je znanja i privlačenje ulaganja u sustav znanosti RH te posredno i u sustav gospodarstva uz suradnju znanstvenika iz Hrvatske i hrvatskih znanstvenika u dijaspori. Suradnja se ostvaruje na principu voditelj projekta iz Hrvatske, a znanstvenik iz dijaspore suvoditelj moguća je tek ako  suvoditelj ima hrvatsko državljanstvo ili dokaz o nacionalnosti te je zaposlen u znanstvenoj organizaciji u inozemstvu. Natječajnom procedurom Programa predviđena je provedba znanstveno-istraživačkih projekata u svim znanstvenim područjima najdulje do 31. svibnja 2023. godine te zapošljavanje najmanje dvaju mladih znanstvenika po projektu – jednog doktoranda, a ostalih doktoranda ili postdoktoranda u ranoj fazi razvoja karijere. Zaposleni mladi znanstvenici mogu biti iz Hrvatske ili inozemstva, a zapošljavaju se na matičnoj ustanovi provedbe Projekta u Hrvatskoj, uz mogućnost odlaska na kratkoročne mobilnosti (do šest mjeseci) na ustanove ili laboratorije suvoditelja projekta u inozemstvo.

Uvodne govore okupljenima održali su ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, zamjenik predsjednika Upravnog odbora Zaklade prof. dr. sc. Dean Ajduković s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, putem videopoziva predstavnik Association of Croatian American Professionals (ACAP) Mario Škarica, MD, i prof. dr. sc. Stipan Jonjić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, član Upravnog odbora Zaklade i izvršna direktorica Zaklade dr. sc. Irena Martinović Klarić.

Okupljenim znanstvenicima i gostima u ime domaćina – Hrvatske matice iseljenika prigodno se obratio ravnatelj Mijo Marić, prof.

Zadovoljstvo mi je vas sve skupa pozdraviti kao ravnatelj ustanove koja uspješno surađuje s hrvatskim iseljeništvom gotovo sedam desetljeća. Zahvaljujem vodstvu Hrvatske zaklade za znanost što je za današnju svečanu prezentaciju inovativnih znanstveno-istraživačkih projekata iz programa „Znanstvena suradnja“ odabrala upravo našu ustanovu. Svrha Programa koji je ovdje okupio voditelje 23 pobjednička projekta je prijenos znanja. Vaš konačni cilj, kojeg Matica  podupire svojim svekolikim djelovanjem, jest poticanje zapošljavanja znanstvenika u ranoj fazi razvoja karijere u matičnoj zemlji i umrežavanje sa znanstvenicima u dijaspori. Uvjeren sam da će vaš istraživački rad kojeg planirate provesti u iduće tri godine ublažiti odljev mozgova i oplemeniti ljudski kapital naše domovinske akademske zajednice u svim znanstvenim područjima. Matica je i dosad sudjelovala u svim nacionalnim programima popularizacije znanstvene suradnje s našom iseljenom akademskom zajednicom. Najveći smo rezultat u tom smislu postigli  podupirući biblioteku Ugledni hrvatski znanstvenici u svijetu u suradnji s profesorom Jankom Herakom. Taj Herakov i Matičin knjižni niz o vrhunskim hrvatskim znanstvenicima u dijaspori ima ukupno 9 knjiga koje opsežu skoro 2000 stranica, zaključio je ravnatelj Marić.

Svoje projekte u Matici su ukratko predstavili voditelji i njihovi zamjenici : Vesna Vašiček, Ružica Brečić, Miljenko Jurković, Ivana Vinković Vrček, Željka Krsnik, Mirta Boban, Ilija Brizić, Jasminka Krištić (zamjena za voditelja Gordana Lauca), Ana Previšić, Mihael Makek, Nikša Krstulović, Sonja Lesjak (zamjena za voditeljicu Ivu Tolić), Vilko Mandić, Berislav Marković (zamjena za voditelja Igora Đerđa), Jasminka Popović, Krunoslav Užarević, Sandi Orlić, Mirela Kopjar, Tomislav Šmuc, Hrvoje Pandžić, Vesna Županović, Dalibor Carević i Zdenko Tonković.

Programom se financira provođenje znanstvenog istraživanja, nabava opreme, plaće mladih znanstvenika, mobilnost i neizravni troškovi. Ukupni iznos financiranja je od 1.000.000,00 HRK do 2.000.000,00 HRK po projektu, a natječajem – koji je zatvoren u veljači ove godine – odabrana su 23 projekta predstavljena u Hrvatskoj matici iseljenika.

Izvršna direktorica Hrvatske zaklade za znanost Irena Martinović Klarić istaknula je da su među dobitnicima financijske potpore predstavnici Sveučilišta Zagreba, Osijeka i Rijeke. Ukupna vrijednost programa je 45 milijuna kuna prema njezinim riječima, pojasnivši kako su već svi projekti krenuli te da su dobili i prve rate za financiranje.

Državni tajnik Zvonko Milas je ocijenio kako bi svi ovi programi suradnje trebali donijeti više optimizma. Ljudski potencijal i znanje najvrjednije je ono čime Hrvatska raspolaže, dodavši da su hrvatski znanstvenici radeći u dijaspori svojim radom afirmirali hrvatski narod u svijetu. Naglasio je kako će Vlada ovaj program snažno podupirati.

Početak ovakve suradnje pozdravio je i zamjenik predsjednika Upravnog odbora HRZZ-a Dean Ajduković ocijenivši važnom vezu između izvornoga identiteta znanstvenika s identitetskim sastavnicama zemlje u kojoj rade i žive naši vrhunski znanstvenici. Na natječaj programa „Znanstvena suradnja“ pristiglo je više od sedamdeset projekata od kojih je jedna trećina dobila financijsku potporu, rekao je Ajduković.

Član Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost vrhunski znanstvenik u području medicine akademik Stipan Jonjić ocijenio je kako Hrvatska, ako se želi približiti uspješnijim zemljama – onda mora i više i bolje raditi. Sad imamo oko 700 znanstvenih projekata, istaknuvši kako bismo ih mogli imati oko tisuću. Prema Jonjićevim riječima za bolju uspješnost i kompetitivnost potrebna su nam tri čimbenika – odabir najboljih, selektivnost i mobilnost.

Moguća pitanja mogu se uputiti  Zakladi na adresu elektroničke pošte [email protected]hrzz.hr.

Diana Šimurina-Šoufek

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari