Pratite nas

Papa Franjo i ja rastjerat ćemo stoljetne strahove i predrasude između Crkava

Objavljeno

na

Skori susret u Jeruzalemu, odnosi Katoličke i Pravoslavne Crkve, te stanje ekumenskog dijaloga danas samo su neke od tema o kojima je za Catholic News Service progovorio carigradski patrijarh Bartolomej I.

– Ja i papa Franjo obvezali smo se na ovo sveto hodočašće u sveti grad Jeruzalem kako bismo pokazali bratsku povezanost nas, nasljednika svete galilejske braće Petra i Andrije – riječi su kojima je carigradski patrijarh Bartolomej I. u razgovoru za Catholic News Service opisao skori susret sa poglavarom Katoličke Crkve u Jeruzalemu.

patrijarh-Bartolomej-i-papa

Pedeset godina nakon povijesnog susreta pape Pavla VI. i patrijarha Atenagore – prvim takve vrste nakon više od 500 godina – u Jeruzalemu će se susresti „Petar i Andrija naših dana“. Iako predstojeći susret nema povijesnu težinu onog prethodnog, ne smije ga se podcijeniti!

–  Susret pape i ekumenskog patrijarha u Jeruzalemu 50 godina nakon povijesnog susreta naših predšasnika, Pavla VI. i Atenagore, ne smije biti podcijenjen… Dijalog ljubavi i istine koji je uslijedio nakon tog sudbonosnog početka doveo je do značajnih uspjeha – iako je posljednji cilj potpunog i cjelovitog zajedništva još uvijek pred nama. Ali kao i u svakom hvale vrijednom nastojanju, putovanje prema njegovu ostvarenju jednako je vrijedno kao i njegov cilj – pojasnio  je carigradski patrijarh, a upravo će predstojeći susret dvojice poglavara potvrditi neprekinutu i iskrenu težnju za punim jedinstvom dvaju Crkava.

U spomenutom razgovoru Patrijarh se dotaknuo pontifikata trojice papa s kojima je imao priliku surađivati, izjavivši kako je „svaki od njih na jedinstven način u vinograd Božji dijalog unosio kršćansku ljubav, duh bratstva i pronicljiva vodstva“.

– Papa Ivan Pavao II., nedavno proglašen svetim, žarko je nastojao unijeti Evanđelje u sve dijelove ljudskog života…. Papa Benedikt XVI., teološki  oslonac svojeg predšasnika, nastavio je ekumenski put unijevši snažnu teološku kritiku… A sada s papom Franjom imamo vizionara i proročkog svjedoka istine Evanđelja, koji se ne boji suprotstaviti značajnim zaprekama koje stoje na putu. Kao ekumenski patrijarh, koji ponizno vrši službu prvoga u Pravoslavnoj Crkvi, u ovim odličnicima Rimske Crkve vidimo Božju providnost – rekao je Bartolomej I., inače i prvi ekumenski patrijarh koji je nakon raskola 1054. godine prisustvovao inauguraciji pape.

Na pitanje o postojanju određenog otpora ekumenizmu unutar Pravoslavlja, patrijarh je naglasio kako su sve autokefalne Pravoslavne Crkve složne u zalaganju oko teološkog dijaloga sa drugim Crkvama jer pred svima stoji apostolov poziv na „istinovanje u ljubavi“, te kako onoj braći kojoj nedostaje ljubavi i predanosti Evanđelju, treba pristupiti s ljubavlju, jer „jedino ljubav može odriješiti čvorove straha u ljudskom srcu“.

– Odbijanje susreta s drugima izvire iz straha, a strah, prepušten samom sebi, može prerasti u mržnju i nasilje. Zašto i danas gledamo strašne vjerske ratove? Nije li upravo strah od drugoga izazvao najprimitivnije nagone? – upitao je Patrijarh.

Govoreći o ekumenskom dijalogu, Bartolomej I. je istaknuo kako on mora sadržavati prihvaćanje prava drugoga na njegovo (samo)razumijevanje, inače bi se dijalog pretvorio u monolog – „jednostrani solilokvij pun straha i predrasuda“.  Međutim, ovo prihvaćanje ne znači i prihvaćanje svega pod svaku cijenu.

–  Sve strane u ekumenskom dijalogu moraju dopustiti različitost i suočiti se s njom bez straha, imajući na umu da nas Bog, koji nas je stvorio različitima, jednako voli. Naša je odgovornost „govoriti istinu u ljubavi“ jedni drugima, čak i kada je to bolno. Time će ekumensko gibanje biti usporeno, ali istinsko – izjavio je carigradski patrijarh.

Na kraju, Patrijarh je komentirao i situaciju u Ukrajini rekavši kako postoje oni koji žele podijeliti ukrajinski narod na vjerskoj osnovi i okrenuti katolike na pravoslavne ili pravoslavne na pravoslavne, ali da ta „cinična strategija neće proći jer podcjenjuje plemenitost Ukrajine i njezinu slavnu kršćansku prošlost“.

–  Ostaje nam vidjeti kako će dragocjeni ukrajinski narod povezati svoju budućnost sa čudesnom prošlošću.  Potrebno je dopustiti miran razvoj njihova identiteta, nacionalne svijesti i duhovnih vrijednosti. Svako drugo rješenje uništit će krhku demokraciju koja je mukom nastala nakon sloma ateističkog sovjetskog razdoblja – zaključio je patrijarh Bartolomej I.

 

Miodrag Vojvodić / Bitno.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Barcelona obilježava godišnjicu napada na Rambli

Objavljeno

na

Objavio

Foto: AP

Godinu dana nakon napada u Kataloniji u kojima je život izgubilo 16 ljudi, Barcelona u petak odaje počast žrtvama u nazočnosti kralja Filipa VI. u blizini avenije Ramble gdje se tragedija dogodila.

“Nismo odustali od svojih vrijednosti i uvjerenja koja su, godinu dana poslije, snažnija no ikad. Jesmo i bit ćemo grad mira, odvažan grad koji na teror uzvraća ljubavlju”, rekla je u četvrtak, uoči komemoracije, gradonačelnica Barcelone Ada Colau dok je sa suzama u očima čitala imena poginulih.

Svečanost, na kojoj neće biti govora, počet će u 10.30 sati po mjesnom i srednjoeuropskom vremenu na Katalonskom trgu, na vrhu Ramble. U njoj će sudjelovati obitelji i prijatelji žrtava, predstavnici vlasti, među kojima predsjednik vlade Pedro Sanchez i kralj Filip VI.

Prije same svečanosti položit će se vijenci na mozaik barcelonskog umjetnika Joana Miroa u središtu Ramble gdje se završila smrtonosna vožnja kamioneta kojim je upravljao Younes Abouyaaqoub.

Taj 22-godišnji Marokanac je 17. kolovoza 2017. u 16.30 sati svojim vozilom gazio pješake na glasovitoj ulici i pritom ubio 14 ljudi, među kojima sedmogodišnjeg Australca i trogodišnjeg Španjolca te ozlijedio više od sto ljudi, nakon čega je ostavio kamionet.

Zatim je ukrao drugo vozilo čijeg je vozača ubio i pobjegao. Policija ga je ubila nakon četverodnevne potjere nedaleko od Barcelone.

Nekoliko sati nakon napada na Rambli, petorica njegovih kolega izvode sličan napad noću na 18. kolovoza, zaletjevši se automobilom u prolaznike u ljetovalištu Cambrilsu, južno od Barcelone i napadajući ih nožem. Jedna je žena izbodena na smrt.

Odgovornost za oba napada preuzela je džihadistička skupina Islamska država. No istražitelji još nisu uspjeli dokazati povezanost ćelije u Ripolliju, u podnožju katalonskih Pireneja, gdje je jedan imam radikalizirao desetke mladih marokanskog podrijetla, s vrhom te organizacije u inozemstvu.

Napadi su snažno potresli španjolsku javnost, ali su ubrzo ostali u sjeni političkih napetosti zbog pokušaja odcjepljenja Katalonije u listopadu.

Godinu dana poslije, napetost se pojačala zbog dolaska kralja Filipa VI. na svečanost u petak. Kralja su pristaše katalonske neovisnosti lani zvižducima dočekali na skupu organiziranom nakon napada.

Organizacije koje zagovaraju neovisnost nisu za petak najavile prosvjede protiv kralja, ali će održati posebne komemoracije kako ne bi morale biti u društvu s Filipom VI.

U takvu ozračju obitelji žrtava pozvale su vlasti da poštuju uspomenu na poginule i ostave političke sukobe po strani.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

VIDEO – 17. kolovoza 1990. – početak tzv. ‘Balvan revolucije’

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan 17. kolovoza 1990. u okolici Knina počela je otvorena oružana pobuna Srba poznata pod imenom Balvan revolucija.

Hrvatski Srbi blokirali su 17. kolovoza 1990. prometnice uokolo Knina čime su fizički započeli oružanu pobunu koja je zbog stavljanja velikih balvana i krupnog stijenja prozvana „balvan revolucijom“.

Na današnji dan prije 27 godina na cestama u okolici Knina osvanule su prve barikade uz koje su stražarili naoružani civili.

Takozvana balvan-revolucija početak je oružane pobune dijela srpskog stanovništva u Hrvatskoj protiv demokratski izabrane vlasti. Krajnji cilj bilo je pripajanje dijela teritorija Hrvatske paradržavnoj tvorevini u sladu s planovima o stvaranju Velike Srbije. Dva dana nakon postavljanja barikada na prometnicama, pokrenut je i referendum za srpsku autonomiju unutar Hrvatske.

U Obrovcu i Kninu oružje rezervne policije podijeljeno je srpskim civilima i milicajcima te su pobunjenici organizirali straže te kamenjem, drvećem i vozilima blokirali prometnice. Time je prekinuta veza između kontinentalne Hrvatske i Dalmacije, i to usred turističke sezone.

Predsjednik općine Knin Milan Babić proglasio je ratno stanje, iako je to ubrzo negirao na Radio Kninu. Bio je to šok i sramota za zemlju koja je veliki dio novca ostvarivala upravo od turizma. Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman zapovjedio je hitnu intervenciju. Oklopne transportere koji su krenuli Ličkom magistralom u Titovoj Korenici zaustavilo je srpsko stanovništvo pa su se povukli prema Slunju.

Također su poslana tri helikoptera s pripadnicima specijalne policije koje su kod Ogulina presrela tri MIG-a Jugoslavenske narodne armije i prisilila ih da odustanu od obavljanja zadaće.

Iako su Srbi 20. rujna kod Civljana pucali na policijsku ophodnju situacija se za nekoliko dana smirila. Ipak „balvan revolucija“ jasno je najavila da će Hrvatska svoju slobodu i samostalnost od agresije morati braniti oružjem.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari