Pratite nas

Religija i Vjera

Papa Franjo imenovao 17 novih kardinala Rimske biskupije

Objavljeno

na

Papa Franjo je na današnjem konzistoriju u Bazilici sv. Petra imenovao 17 novih kardinala. U svojoj se propovijedi osvrnuo na odlomak iz Lukina evanđelja, u kojem Isus svojim učenicima predstavlja svoj plan i program, kako bi prisutne uveo u ono što on naziva četiri stupnja mistagogije milosrđa: ljubiti, činiti dobro, blagoslivljati, moliti.

Naoko je riječ o nečem zdravorazumskom jer te stvari možemo lako činiti prijateljima i bližnjima, onima koji nam se sviđaju. No Isus kaže: ljubite svoje neprijatelje, dobro činite svojim mrziteljima, blagoslivljajte one koji vas proklinju, molite za one koji vas zlostavljaju (usp. Lk 6,27-28), naglasio je Sveti Otac.

Papa je svjestan kako ljudi ne povezuju ove riječi s neprijateljima, već je njihova instinktivna reakcija odbaciti, diskreditirati ili ih prokleti.

Često ih znamo i demonizirati, a Isus nas poziva da činimo upravo suprotno: one koji su nam neprijatelji, koji nas mrze, proklinju ili kleveću, te trebamo ljubiti, činiti im dobro, blagoslivljati ih i moliti za njih.

Neprijatelj je netko koga moram ljubiti, ta u Božjem srcu nema neprijatelja. Mi smo ti koji podižemo zidove i etiketiramo ljude. Božja ljubav je roditeljska ljubav koja nas nikad ne napušta, čak i kad odlutamo – rekao je Papa.

Rekao je kako naš Otac ne čeka da postanemo malo bolji prije nego što nas zavoli. On nas ljubi jer nas odlučuje ljubiti; ljubi nas jer nas je učinio svojim sinovima i kćerima. Ljubio nas je dok smo još bili neprijatelji (usp. Rim 5,10).

Očeva bezuvjetna ljubav prema ljudima je bila i jest istinski preduvjet obraćenja naših bijednih srca koja teže suditi, dijeli, suprotstavljati se i osuđivati. Upoznati Boga, koji i dalje ljubi one što ga odbijaju, neizmjeran je izvor pouzdanja i poticaj za našu misiju – poručio je Sveti Otac.

Papa je upozorio da živimo u vremenu u kojem polarizacija i isključivanje rastu te se smatraju jedinim načinom rješavanja sukoba.

Uočavamo kako brzo stranac, selilac ili izbjeglica dobiju status neprijatelja jer dolaze iz daleke zemlje, imaju drukčije običaje, drukčiju boju kože, drukčiji jezik ili društveni status. On dobije status neprijatelja jer misli drukčije ili je druge vjeroispovijesti. I polagano, a da to ne uviđamo, ovaj način ponašanja postaje dio našeg života i djelovanja.

Malo pomalo naše razlike postaju simptomi neprijateljstva, prijetnji i nasilja. Koliko li rana postaje dubljima zbog te epidemije animoziteta i nasilja, koja ostavlja tragove na tijelima mnogih koji se ne mogu braniti, zato što je njihov glas slab i utišan patologijom ravnodušnosti – rekao je papa Franjo.

Virus polarizacije i animoziteta prevladava u našem načinu razmišljanja, osjećanja i djelovanja, upozorio je.

Nismo imuni na njega i trebamo ga se čuvati ako ne želimo da se uvuče u naša srca jer bi to bilo protivno bogatstvu i univerzalnosti Crkve, koja je vidljiva u kolegiju kardinala – poručio je Papa.

Također, naglasio je kako svi dolaze iz dalekih zemalja.

Imamo različite tradicije, boju kože, jezike i društvenu pozadinu; razmišljamo drukčije i slavimo našu vjeru u različitosti obreda. Ništa od toga nas ne čini neprijateljima, već je jedno od naših najvećih bogatstava – rekao je.

Sveti Otac je istaknuo kako Isus nikad ne prestaje ‘silaziti s gore’, stalno teži ući u našu povijest da nam navijesti Evanđelje milosrđa.

Isus nas nastavlja pozivati te slati u ravan gdje žive ljudi. Poziva nas da provedemo naše živote podržavajući naš narod u nadi, tako da mogu biti znakovi pomirenja. Kao Crkva smo pozvani imati naše oči otvorene na rane tolike braće i sestara, koji su lišeni dostojanstva – kazao je.

Zatim se ponovno obratio novoimenovanim kardinalima.

Draga braćo novoimenovani kardinali! Putovanje prema nebu započinje u ravnicama, u tihom svakodnevnom darivanju svega onoga što jesmo. Naša gora je ova kvaliteta ljubavi; naš cilj i težnja je zajedno s Božjim narodom ustrajati na životnoj ravnici kako bismo postali osobe sposobne opraštati i miriti – kazao je i dodao:

Danas je svaki od vas pozvan njegovati u svom srcu kao i u srcu Crkve ovaj poziv da budemo milosrdni poput Oca, a isto tako shvatiti da ako ima nešto što nas treba uznemiravati i mučiti naše savjesti, onda je to činjenica da mnogo naše braće i sestara živi bez snage, svjetla i utjehe, koji se rađaju u prijateljstvu s Isusom Kristom; bez zajednice vjernih da ih podupire; bez smisla i cilja u životu (Evangelium Gaudium, 49) – zaključio je Papa.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Duhovi – ‘sila odozgor’ i rođendan Crkve!

Objavljeno

na

Objavio

Blagdan Duhova obilježava silazak Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, 50 dana nakon Kristova Uskrsnuća. Naziva se još i Blagdan Pedesetnice, i označava kraj vazmenog vremena.

Silaskom Duha Svetoga označen je svečani početak Crkve jer su na taj dan, prema Djelima apostolskim, apostoli ispunjeni Duhom Svetim počeli govoriti drugim jezicima, tako da su ih mogli razumjeti ljudi svih naroda i jezika, a mnoštvo se “dalo krstiti te su primili Duha Svetoga”.

Na nedjelju Duhova, kada je Duh Sveti sašao nad apostole, oni su dobili darove Duha Svetoga. Ti su im darovi pomogli ispuniti njihovu misiju, a to je propovijedati Evanđelje svim narodima. I nama ovi darovi, po sakramentu svete krizme, pomažu da živimo kršćanskim životom, da živimo u Kristu, Krist u nama. Nad Crkvom s tisuću kultura, jezika i rasa, izlijeva se Duh, koji je korijen jedinstva, i bogatstvo unutarnje Crkve. Svi narodi koji su prisutni u Crkvi, kulturno-jezičnoj različitosti, slušaju istu poruku Krista i ispovijedaju istu vjeru.

Naziv Duhovi u hrvatskom jeziku dolazi iz liturgije. On ne znači mnoštvo duhova, nego je ostatak starog naziva “Duhovi dani”.

Papa Ivan Pavao II. izdao je 1986. godine encikliku o Duhu Svetome kojoj je dao naslov po ovoj formuli iz Misnog vjerovanja “Dominum et vivificantem – Gospodina i Životvorca”. Njome je  želio katoličke vjernike pripraviti za odgovoran završetak drugog tisućljeća i plodan ulazak u treće tisućljeće kršćanstva.

U trećem dijelu ove enciklike razrađuje životvornu ulogu Duha u Crkvi koji djeluje po sakramentima vjere, obnavlja unutarnjeg čovjeka i cijelu Crkvu čini sakramentom spasenja u konkretnoj ljudskoj povijesti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Nadbiskup Barišić: Braniti život od začeća znači biti moderan, suvremen, biti čovjek znanosti!

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Splitsko-makarska nadbiskupija

„Izvor Hoda za život je u Bogu, izvoru života i životvorcu”, kazao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodeći misu za volontere Hoda za život u subotu, 19. svibnja, u ranim jutarnjim satima, u splitskoj katedrali sv. Dujma.

U svojoj se propovijedi osvrnuo na biblijska čitanja. Djela apostolska govore o apostolu Pavlu kojemu je ugrožen život, netko odlučuje o njegovom životu.

Međutim, on se ima na koga pozvati, na Crkvu, autoritet i tako je na svoj način zaštićen. „Od začeća do prirodne smrti imamo brojne situacije gdje je čovjek ugrožen, a pitamo se na koga se može pozvati? Je li se ljudi pozivaju na Gospodara života ili postaju gospodari života i smrti drugih? Nažalost, čovjek je uzeo u svoje ruke da bude gospodar života”, kazao nadbiskup Barišić.

Govoreći o Petrovom pitanju Gospodinu: a što s ovim, koje donosi evanđelist Ivan, nadbiskup je ustvrdio da „nažalost mnogi danas postavljaju to isto pitanje za začeto a još nerođeno dijete. Pitanje: ‘A što s ovim?’ upućeno za začeto dijeto govori kao da ono ugrožava, smeta.

To pitanje ne prestaje s tom fazom do rođenja nego se nastavlja i kasnije u srednjoj dobi. Život je ugrožen u živućima, koliko li je siromaha i nezaposlenih. Koliko li je ugrožen život u završnoj dobi?”, upitao je nadbiskup te nastavio: „Čudno je da je čovjek uzeo u ruke tu odluku. Čovjek sudi život a život je dar a ne posjed.”

Budući da neki, koji se pozivaju na znanost, govore da je ovaj Hod za život nešto nemoderno, nadbiskup je naglasio kako je reći da život počinje rođenjem i plačem, vraćanje u srednji vijek.

„Danas braniti život od začeća znači biti moderan, suvremen, biti čovjek znanosti. Vidimo da i znanost danas može biti protiv života a ne za život.

Zato je Hod za život potreban osobito danas u ozračju svetkovine Duhova. Potrebno je da duhovsko ozračje zahvati srca svih ljudi, da se ruke udruže jer ovo nije samo hod kršćana nego i drugih svjetonazora i ljudi dobre volje.

Geslo ovoga može biti da sva ljudska prava započinju začećem i zato je potrebno taj život pratiti u svim fazama a ne ga ugrožavati”, kazao je mons. Barišić zaključivši: „Želim da ohrabreni i osnaženi ovim koordinatama izvora i gospodara života nama budu na neki način orijentacija i putokaz da bismo mogli hodati za životom, odnosno da bismo ga mogli braniti i promovirati, da bi život mogao hoditi u nama.

Želio bih da ovaj Hod za život, koji se danas odvija u više hrvatskih gradova, uistinu bude duhovski događaj koji će nas učiniti svjedocima života.”

IKA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati