Pratite nas

Herceg Bosna

Papa Franjo predvodio misu u Betlehemu: Kada društvo prihvaća i štiti novorođene, postaje bolje i čovječnije

Objavljeno

na

Papa Franjo neplanirano se zaustavio u nedjelju u palestinskom gradu Betlehemu ispred sigurnosnog zida koji je Izrael sagradio na Zapadnoj obali.

papa betlehemPapa je sišao iz otvorena vozila kako bi zastao na nekoliko minuta isped visokog betonskog zida mjestimice išarana grafitima, od kojih je neke prije par dana prekrila bojom jedna izraelska tvrtka.

Oslonivši čelo o betonski zid što su ga Izraelci podignuli prije 10 godina za vrijeme vala palestinskih samoubilačkih napada, da bi – kako su objasnili – zajamčili sigurnost svojim građanima, tiho se pomolio na mjestu na kojemu je netko crvenim sprejem ispisao “Slobodna Palestina”. Iznad njegove glave na lošem je engleskom bio ispisan grafit: “Betlehem izgleda kao varšavski Geto”.

Papa Franjo zaustavio se nenadano na putu prema trgu u Betlehemu gdje je trebao služiti misu, a neposredno nakon susreta s palestinskim predsjednikom Mahmudom Abasom koji mu je pokazao “odurni zid koji Izrael gradi brutalnom silom na našoj zemlji”.

Za jedne ‘zid apartheida’, za druge ‘sigurnosna ograda’

“Izvijestili smo Njegovu Svetost o sustavnom izraelskom djelovanju na promjeni identiteta i karaktera Istočnog Jeruzalema i gušenju njegova palestinskog stanovništva, kršćanskog i muslimanskog, kako bi ga istjerao”, izjavio je u nedjelju Abas na konferenciji za tisak održanoj s Papom u Betlehemu.

Izraelski vrhovni sud pod pritiskom stanovnika Doline Cremisan, ognjišta palestinske kršćanske baštine, naredio je u veljači ministarstvu obrane da opravda trasu sigurnosnog zida, a novo ročište u procesu predviđeno je za 30. srpnja.
Gradnja zida koji su Palestinci prozvali “zidom apartheida”, a Izrael “sigurnosnom ogradom” za sprečavanje napada, počela je 2002. Dvije trećine zida dovršene su, a konačna duljina trebala bi iznositi 712 km.

Trasa zida zahvaća Zapadnu obalu u razini 85 posto, izolirajući 9,4 posto palestinskog teritorija, među kojim istočni Jeruzalem, po UN-u. Međunarodni sud pravde ocijenio je 9. srpnja 2014. izgradnju zida nezakonitom te je zatražio njegovo rušenje, jednako kao i Glavna skupština UN-a.

Peres i Abas pozvani u Vatikan na molitvu za mir

Na kraju mise u Betlehemu, papa Franjo je pozvao izraelskog predsjednika Shimona Peresa i njegova palestinskog domaćina Mahmuda Abasa na zajedničku molitvu za mir u “njegovu domu” u Vatikanu.

“Ovdje u Betlehemu u kojemu je rođen Princ mira, želim pozvati gospodina predsjednika Mahmuda Abasa i gospodina predsjednika Shimona Peresa da mi se pridruže u molitvi iz srca upućenoj Gospodinu da nam podari mir”, rekao je Papa prije početka molitve Kraljice neba kojom je završio misu. Novinari o Papinoj poruci nisu bili unaprijed obaviješteni.

“Kao mjesto zajedničke molitve nudim svoj dom u Vatikanu. Svi želimo mir, a mnogi na njemu svakodnevno rade malim koracima. Brojni među njima upravo su oni koji pate i strpljivo podupiru mnoge napore i pokušaje da se mir postigne. Izgraditi ga težak je posao, no muka je živjeti bez njega”, kazao je u Papa u pozivu bez presedana.

Na novinarsko pitanje da komentira Papin poziv Peresova glasnogovornica odgovorila je da izraelski predsjednik “uvijek prihvaća bilo koji ljubazan poziv na promicanje mira”.

[divide]

Svako dijete koje se rađa i odrasta u svim dijelovima našeg svijeta je dijagnostički pokazatelj koji nam omogućuje utvrditi zdravstveno stanje naših obitelji, naših zajednica, našega naroda, rekao je papa Franjo u svojoj današnjoj homiliji na misi na Trgu jasala ispred Bazilike Rođenja Isusova u Betlehemu drugoga dana svoga apostolskog pohoda Svetoj zemlji.

Velika je milost slaviti euharistiju na mjestu gdje se rodio Isus! Dijete Isus, rođeno u Betlehemu, je znak koji daje Bog onima koji su čekali spasenje i ostaje zauvijek znak Božje nježnosti i prisutnosti u našem svijetu, rekao je Papa na početku svoje homilije. Djeca su i danas znak. Ona su znak nade, znak života, ali i “dijagnostički” pokazatelj, biljeg što pokazuje zdravlje obitelji, društva i čitavog svijeta. Gdje god su djeca prihvaćen, voljena, štićena i zaštićena, obitelj je zdrava, društvo postaje bolje i svijet čovječniji.
Betlehemsko Djetešce je krhko, nastavio je Papa, kao i sve novorođene djece. Ne zna govoriti, a ipak je ono Riječ tijelom postala, koja je došla preobraziti srce i živote svih muškaraca i žena. To dijete, poput svakog drugog djeteta, je ranjivo, treba pomoć i zaštitu. I danas, djeca trebaju prihvaćanje i zaštitu, od trenutka svoga začeća.
Nažalost, u ovom našem svijetu, sa svom njegovom visoko razvijenom tehnologijom, veliki broj djece i dalje žive u neljudskim uvjetima, na rubu društva, u periferijama velikih gradova ili na selu. Mnoga su djeca i danas izložena izrabljivanju, zlostavljanju, ropstvu, nasilju i ilegalnoj trgovini. Mnoštvo djece živi u izbjeglištvu, neka se od njih utope u moru, posebice u vodama Mediterana. Danas, dok to priznajemo, osjećamo sram pred Bogom, pred Bogom koji je postao dijete, rekao je Papa.

I moramo se zapitati: tko smo mi pred djetetom Isusom? Tko smo mi pred današnjom djecom? Jesmo li poput Marije i Josipa, koji su prigrlili Isusa i brinuli se za njega s očinskom i majčinskom ljubavlju? Ili smo poput Herodu, koji ga je želio ukloniti? Jesmo li poput pastirâ, koji su pohitali pokloniti mu se i dati mu svoje skromne darove? Ili smo ravnodušni? Jesmo li možda slatkorječivi ili ljudi koji koriste pobožne riječi, ljudi koji iskorištavaju slike siromašne djece i od toga zarađuju novac? Jesmo li spremni stati uz tu djecu, “gubiti vrijeme” s njima? Znamo li ih slušati, brinuti se za njih, moliti za njih i s njima? Ili ih zapostavljamo, jer smo previše zaokupljeni vlastitim poslovima?, zapitao je Papa u homiliji na misi u Betlehemu.
„I evo vam znaka: naći ćete novorođenče…”. Možda je to dijete uplakano. Plače jer je gladno, jer mu je hladno, jer želi da ga netko zagrli… I danas, djeca plaču, plaču puno, a njihov plač predstavlja izazov za nas. U svijetu u kojem se svakodnevno baca na tone hrane i lijekova ima djece koja plaču zbog gladi i lako izlječivih bolesti, ali se njihov plač ne čuje. U dobu u kojem se proklamira zaštita maloljetnika, cvate trgovina oružjem koje završava u rukama djece-vojnika; postoji tržište za proizvode koje proizvode mala djeca robovi. Njihov je vapaj zatomljen: ona se moraju boriti, ona moraju raditi, ona ne mogu plakati! No, njihove majke plaču za njih, poput Rahele: one plaču za svoju djecu i ne žele se utješiti (usp. Mt 2, 18), rekao je Papa.

Dijete Isus, rođeno u Betlehemu, svako dijete koje se rađa i odrasta u svim dijelovima našeg svijeta, je dijagnostički pokazatelj koji nam omogućuje utvrditi zdravstveno stanje naših obitelji, naših zajednica, našega naroda. Takva iskrena i poštena dijagnoza može nas dovesti do novog načina života u kojem naši odnosi neće više biti u znaku sukoba, ugnjetavanja i konzumerizma, već bratstva, opraštanja i pomirenja, solidarnosti i ljubavi, rekao je Papa u homiliji koju je zaključio molitvom: Marijo, Majko Isusova, ti koja si prihvatila, nauči nas prihvaćati, ti koja si se klanjala, nauči nas klanjatsei , ti koja si slijedila, nauči nas slijediti.

Na kraju mise Papa je s okupljenim vjernicima izmolio molitvu Kraljice neba, a potom je pozvao palestinskoga predsjednika Mahmouda Abbasa i izraelskog predsjednika Shimona Peresa da dođu u Vatikan i pridruže mu se u molitvi Bogu za dar mira.

“Nudim svoj dom u Vatikanu kao mjesto za taj molitveni susret”, rekao je Papa nakon molitve Kraljice neba u Betlehemu a izvještava Radio Vatikan.

Papa je istaknuo da svi želimo mir, a mnogi ga grade dan po dan malim gestama i djelima. Takođe je upozorio na dužnost sviju a posebno onih koji su u službi svojih naroda da budu instrumenti i djelatnici mira, posebno po svojim molitvama. Graditi mir je teško, no živjeti bez mira je trajna muka, rekao je Papa, dodajući da muškarci i žene tih zemalja i cijeloga svijeta traže od nas da stavimo pred Boga njihovu žarku nadu za mirom.

Putujući od Predsjedničke palače do Trga jasala u Betlehemu papa Franjo je spontano sišao s džipa kojim je putovao te zastao pred zidom razdvajanja na Zapadnoj obali koji dijeli Izrael od palestinskih područja, prenosi Radio Vatikan. Papa se zadržao nekoliko minuta u molitvi pred zidom.

Podsjetimo, Papin pohod u Svetu zemlju započeo je njegovim jučerašnjim dolaskom u Jordan, gdje je u prijestolnici Ammanu u popodnevnim satima predvodio euharistijsko slavlje. Papa će u pohodu biti do sutra, kada će posjetiti Izrael.

Hina/IKA/Bitno.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Da nije bilo HVO-a Mostar bi doživio sudbinu Sarajeva

Objavljeno

na

Objavio

bljesak.info

Lipanjske zore – Političke i vojne prilike tijekom 1992. godine” naziv je javne tribine koja se održala sinoć u Mostaru

”Želimo, na neki način, promijeniti sliku koja je stvorena o Hrvatima koji su sotonizirani bez ikakve osnove na ovim prostorima i u cijeloj BiH”, rekao je predsjednik Udruge Hrvatske zajednice Herceg Bosne Vladimir Šoljić, prije početka javne tribine “Lipanjske zore – Političke i vojne prilike tijekom 1992. godine” koja se održala u ponedjeljak u Mostaru u Hrvatskom domu “Herceg Stjepan Kosača”. ”U tom dijelu rata spriječeno je okruženje Grada Mostara. Inače da je Grad Mostar došao u okruženje jednostavno bilo bi pitanje kako bi se rat u BiH vodio. Lipanjske zore imale su dakle, bitan utjecaj na daljnji razvoj događaja”, ocijenio je Šoljić, prenosi bljesak.info

”Lipanjske zore nešto su najsvjetlije u bližoj povijesti hrvatskog naroda ovih prostora i to je nešto čime se doista ponosimo jer je oslobodilačkim operacijama Lipanjskih zora spriječena potpuna blokada Mostara”, izjavio je u ponedjeljak u Mostaru nekadašnji načelnik Općinskog stožera HVO-a Mostar Rade Bošnjak.

”Lipanjske zore obilježavamo na jedan dostojanstven način s ciljem i željom da to prenesemo i na mlađe generacije kako bi živjele istinu, a ne nešto što se danas svakodnevno iz raznoraznih razloga i putem raznih kanala nameće kao neistina”, ustvrdio je Bošnjak uoči tribine. Naglasio je kako je oslobodilačkim operacijama Lipanjskih zora spriječena potpuna blokada Grada Mostara, odnosno spriječen je scenarij koji se namijenio Mostaru, jednako kao i Sarajevu. ”Zahvaljujući pravodobnim, hrabrim i odvažnim odlukama našega hrvatskoga čelništva koje su donosili u pravo vrijeme, blokada Mostara se nije dogodila jer se Hrvatski narod organizirao na obranu i nismo dopustili takav scenarij”, kazao je Bošnjak.

Govoreći o političkim i vojnim prilikama 1992. godine Hrvoje Mandić povjesničar u ”Hrvatskom dokumentacijskom centru Domovinskog rata”, rekao je da je ondašnja socijalistička BiH suočena s agresijom JNA i paravojnih srpskih postrojbi. “Još od travnja 1992. godine RBiH je bila u ratu, međutim pravi rat je počeo u listopadu 1991. godine još kod Ravnog, praktički neki ga smještaju u dolazak rezervista u drugoj polovici rujna 1991. godine od kada je BiH u tinjajućem sukobu koji je u travnju 1992. eksplodirao u pravi oružani sukob. Međutim ni to nije dovoljno bilo središnjoj vladi Socijalističke Republike BiH u Sarajevu da proglasi ratno stanje, koje je kao što znamo proglašeno 20. lipnja 1992. godine. Do tada su u operaciji Lipanjske zore Hrvatske snage i Hrvatsko vijeće obrane (HVO), HOS i Samostalni mostarski bataljon, jedna postrojba od 240 muslimana – bošnjaka, sudjelovali u oslobađanju grada”, rekao je Mandić, dodajući kako treba istaknuti da je krizni stožer općine Mostar odnosno uža gradska vlast 29. svibnja 1992. donijela odluku da Mostar povjerava obrani HVO-a,  jer, kako kaže, središnja vlast se pokazala nekoliko puta nesposobnom. Tada je, kaže, krenula operacija Lipanjske zore. ”Ono što treba istaknuti, je da bi Mostar doživio sudbinu Sarajeva da nije bilo hrabrih branitelja HVO-a, koji su zaustavili JNA u Kruševu i Galcu, iz tih smjerova su 11. lipnja krenuli napadi, tako da se taj dan je osvojeno brdo Hum, jer tko god drži Hum držao je dolinu Neretve. S tih polaznih područja krenula su oslobađanja koja su trajala do završetka Lipanjskih zora. To je bila prva pobjeda Hrvatskog vijeća obrane protiv velikosrpskog agresora JNA u ratu”, zaključio je Mandić.

Izlagači na tribini su Vladimir Šoljić, Rade Bošnjak i Željko Raguž. Organizatori javne tribine su Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskoga rata u BiH, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskoga rata HR HB Mostar. (bljesak.info)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Stopostotni HRVI posjetili Lašvansku dolinu i odali počast stradalim Hrvatima

Objavljeno

na

Objavio

U okviru projekta koji provode – “Put istine Domovinskoga rata” – 47 članova Udruge 100-postotnih hrvatskih invalida I. skupine, predvođeno predsjednikom Udruge Đurom Glogoškim i tajnikom Markom Radošem, protekloga je vikenda posjetilo Lašvansku dolinu.

Sa svojim domaćinima, članovima udruga proisteklih iz Domovinskoga rata, gosti iz Hrvatske posjetili su travničko ratno groblje “Pravulje”, gdje su položili vijenac, zapalili svijeće i prigodno se molili za duše ukopanih u ratu poginulih i ubijenih Travničana.

Posjetili su zatim i Novi Travnik, spomen-obilježje “Osmica” u Vitezu, mjesto gdje je granata ispaljena s bošnjačkih položaja na mjestu ubila osmero viteških mališana i šestero ranila, te najveće hrvatsko stratište u Domovinskom ratu u BiH – Križančevo Selo.

U Busovači, uz spomen-obilježje poginulim braniteljima, gdje je, kao i na prethodnim mjestima, položeno cvijeće i zapaljene svijeće, gostima se obratio ratni zapovjednik Duško Grubešić.

Predsjednik Udruge Glogoški je kazao: – Obogatili smo se spoznajama o krvavoj borbi koju su naša subraća u nemogućim uvjetima i okolnostima, o njihovim stradanjima, o njihovoj herojskoj borbi za rodnu grudu, što su najvećom mogućom cijenom platili.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori