Pratite nas

Herceg Bosna

Papa Franjo predvodio misu u Betlehemu: Kada društvo prihvaća i štiti novorođene, postaje bolje i čovječnije

Objavljeno

na

Papa Franjo neplanirano se zaustavio u nedjelju u palestinskom gradu Betlehemu ispred sigurnosnog zida koji je Izrael sagradio na Zapadnoj obali.

papa betlehemPapa je sišao iz otvorena vozila kako bi zastao na nekoliko minuta isped visokog betonskog zida mjestimice išarana grafitima, od kojih je neke prije par dana prekrila bojom jedna izraelska tvrtka.

Oslonivši čelo o betonski zid što su ga Izraelci podignuli prije 10 godina za vrijeme vala palestinskih samoubilačkih napada, da bi – kako su objasnili – zajamčili sigurnost svojim građanima, tiho se pomolio na mjestu na kojemu je netko crvenim sprejem ispisao “Slobodna Palestina”. Iznad njegove glave na lošem je engleskom bio ispisan grafit: “Betlehem izgleda kao varšavski Geto”.

Papa Franjo zaustavio se nenadano na putu prema trgu u Betlehemu gdje je trebao služiti misu, a neposredno nakon susreta s palestinskim predsjednikom Mahmudom Abasom koji mu je pokazao “odurni zid koji Izrael gradi brutalnom silom na našoj zemlji”.

Za jedne ‘zid apartheida’, za druge ‘sigurnosna ograda’

“Izvijestili smo Njegovu Svetost o sustavnom izraelskom djelovanju na promjeni identiteta i karaktera Istočnog Jeruzalema i gušenju njegova palestinskog stanovništva, kršćanskog i muslimanskog, kako bi ga istjerao”, izjavio je u nedjelju Abas na konferenciji za tisak održanoj s Papom u Betlehemu.

Izraelski vrhovni sud pod pritiskom stanovnika Doline Cremisan, ognjišta palestinske kršćanske baštine, naredio je u veljači ministarstvu obrane da opravda trasu sigurnosnog zida, a novo ročište u procesu predviđeno je za 30. srpnja.
Gradnja zida koji su Palestinci prozvali “zidom apartheida”, a Izrael “sigurnosnom ogradom” za sprečavanje napada, počela je 2002. Dvije trećine zida dovršene su, a konačna duljina trebala bi iznositi 712 km.

Trasa zida zahvaća Zapadnu obalu u razini 85 posto, izolirajući 9,4 posto palestinskog teritorija, među kojim istočni Jeruzalem, po UN-u. Međunarodni sud pravde ocijenio je 9. srpnja 2014. izgradnju zida nezakonitom te je zatražio njegovo rušenje, jednako kao i Glavna skupština UN-a.

Peres i Abas pozvani u Vatikan na molitvu za mir

Na kraju mise u Betlehemu, papa Franjo je pozvao izraelskog predsjednika Shimona Peresa i njegova palestinskog domaćina Mahmuda Abasa na zajedničku molitvu za mir u “njegovu domu” u Vatikanu.

“Ovdje u Betlehemu u kojemu je rođen Princ mira, želim pozvati gospodina predsjednika Mahmuda Abasa i gospodina predsjednika Shimona Peresa da mi se pridruže u molitvi iz srca upućenoj Gospodinu da nam podari mir”, rekao je Papa prije početka molitve Kraljice neba kojom je završio misu. Novinari o Papinoj poruci nisu bili unaprijed obaviješteni.

“Kao mjesto zajedničke molitve nudim svoj dom u Vatikanu. Svi želimo mir, a mnogi na njemu svakodnevno rade malim koracima. Brojni među njima upravo su oni koji pate i strpljivo podupiru mnoge napore i pokušaje da se mir postigne. Izgraditi ga težak je posao, no muka je živjeti bez njega”, kazao je u Papa u pozivu bez presedana.

Na novinarsko pitanje da komentira Papin poziv Peresova glasnogovornica odgovorila je da izraelski predsjednik “uvijek prihvaća bilo koji ljubazan poziv na promicanje mira”.

[divide]

Svako dijete koje se rađa i odrasta u svim dijelovima našeg svijeta je dijagnostički pokazatelj koji nam omogućuje utvrditi zdravstveno stanje naših obitelji, naših zajednica, našega naroda, rekao je papa Franjo u svojoj današnjoj homiliji na misi na Trgu jasala ispred Bazilike Rođenja Isusova u Betlehemu drugoga dana svoga apostolskog pohoda Svetoj zemlji.

Velika je milost slaviti euharistiju na mjestu gdje se rodio Isus! Dijete Isus, rođeno u Betlehemu, je znak koji daje Bog onima koji su čekali spasenje i ostaje zauvijek znak Božje nježnosti i prisutnosti u našem svijetu, rekao je Papa na početku svoje homilije. Djeca su i danas znak. Ona su znak nade, znak života, ali i “dijagnostički” pokazatelj, biljeg što pokazuje zdravlje obitelji, društva i čitavog svijeta. Gdje god su djeca prihvaćen, voljena, štićena i zaštićena, obitelj je zdrava, društvo postaje bolje i svijet čovječniji.
Betlehemsko Djetešce je krhko, nastavio je Papa, kao i sve novorođene djece. Ne zna govoriti, a ipak je ono Riječ tijelom postala, koja je došla preobraziti srce i živote svih muškaraca i žena. To dijete, poput svakog drugog djeteta, je ranjivo, treba pomoć i zaštitu. I danas, djeca trebaju prihvaćanje i zaštitu, od trenutka svoga začeća.
Nažalost, u ovom našem svijetu, sa svom njegovom visoko razvijenom tehnologijom, veliki broj djece i dalje žive u neljudskim uvjetima, na rubu društva, u periferijama velikih gradova ili na selu. Mnoga su djeca i danas izložena izrabljivanju, zlostavljanju, ropstvu, nasilju i ilegalnoj trgovini. Mnoštvo djece živi u izbjeglištvu, neka se od njih utope u moru, posebice u vodama Mediterana. Danas, dok to priznajemo, osjećamo sram pred Bogom, pred Bogom koji je postao dijete, rekao je Papa.

I moramo se zapitati: tko smo mi pred djetetom Isusom? Tko smo mi pred današnjom djecom? Jesmo li poput Marije i Josipa, koji su prigrlili Isusa i brinuli se za njega s očinskom i majčinskom ljubavlju? Ili smo poput Herodu, koji ga je želio ukloniti? Jesmo li poput pastirâ, koji su pohitali pokloniti mu se i dati mu svoje skromne darove? Ili smo ravnodušni? Jesmo li možda slatkorječivi ili ljudi koji koriste pobožne riječi, ljudi koji iskorištavaju slike siromašne djece i od toga zarađuju novac? Jesmo li spremni stati uz tu djecu, “gubiti vrijeme” s njima? Znamo li ih slušati, brinuti se za njih, moliti za njih i s njima? Ili ih zapostavljamo, jer smo previše zaokupljeni vlastitim poslovima?, zapitao je Papa u homiliji na misi u Betlehemu.
„I evo vam znaka: naći ćete novorođenče…”. Možda je to dijete uplakano. Plače jer je gladno, jer mu je hladno, jer želi da ga netko zagrli… I danas, djeca plaču, plaču puno, a njihov plač predstavlja izazov za nas. U svijetu u kojem se svakodnevno baca na tone hrane i lijekova ima djece koja plaču zbog gladi i lako izlječivih bolesti, ali se njihov plač ne čuje. U dobu u kojem se proklamira zaštita maloljetnika, cvate trgovina oružjem koje završava u rukama djece-vojnika; postoji tržište za proizvode koje proizvode mala djeca robovi. Njihov je vapaj zatomljen: ona se moraju boriti, ona moraju raditi, ona ne mogu plakati! No, njihove majke plaču za njih, poput Rahele: one plaču za svoju djecu i ne žele se utješiti (usp. Mt 2, 18), rekao je Papa.

Dijete Isus, rođeno u Betlehemu, svako dijete koje se rađa i odrasta u svim dijelovima našeg svijeta, je dijagnostički pokazatelj koji nam omogućuje utvrditi zdravstveno stanje naših obitelji, naših zajednica, našega naroda. Takva iskrena i poštena dijagnoza može nas dovesti do novog načina života u kojem naši odnosi neće više biti u znaku sukoba, ugnjetavanja i konzumerizma, već bratstva, opraštanja i pomirenja, solidarnosti i ljubavi, rekao je Papa u homiliji koju je zaključio molitvom: Marijo, Majko Isusova, ti koja si prihvatila, nauči nas prihvaćati, ti koja si se klanjala, nauči nas klanjatsei , ti koja si slijedila, nauči nas slijediti.

Na kraju mise Papa je s okupljenim vjernicima izmolio molitvu Kraljice neba, a potom je pozvao palestinskoga predsjednika Mahmouda Abbasa i izraelskog predsjednika Shimona Peresa da dođu u Vatikan i pridruže mu se u molitvi Bogu za dar mira.

“Nudim svoj dom u Vatikanu kao mjesto za taj molitveni susret”, rekao je Papa nakon molitve Kraljice neba u Betlehemu a izvještava Radio Vatikan.

Papa je istaknuo da svi želimo mir, a mnogi ga grade dan po dan malim gestama i djelima. Takođe je upozorio na dužnost sviju a posebno onih koji su u službi svojih naroda da budu instrumenti i djelatnici mira, posebno po svojim molitvama. Graditi mir je teško, no živjeti bez mira je trajna muka, rekao je Papa, dodajući da muškarci i žene tih zemalja i cijeloga svijeta traže od nas da stavimo pred Boga njihovu žarku nadu za mirom.

Putujući od Predsjedničke palače do Trga jasala u Betlehemu papa Franjo je spontano sišao s džipa kojim je putovao te zastao pred zidom razdvajanja na Zapadnoj obali koji dijeli Izrael od palestinskih područja, prenosi Radio Vatikan. Papa se zadržao nekoliko minuta u molitvi pred zidom.

Podsjetimo, Papin pohod u Svetu zemlju započeo je njegovim jučerašnjim dolaskom u Jordan, gdje je u prijestolnici Ammanu u popodnevnim satima predvodio euharistijsko slavlje. Papa će u pohodu biti do sutra, kada će posjetiti Izrael.

Hina/IKA/Bitno.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

HNS: Presuda ratnom zločincu Enveru Buzi zabrinjavajuće je negiranje opsega okrutnih zločina protiv Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Prvostupanjska presuda Suda Bosne i Hercegovine ratnom zločincu Enveru Buzi, bivšem zapovjedniku bataljuna Prozor Armije BiH, pod čijim se vodstvom počinio masakr u Uzdolu nad hrvatskim civilima i pripadnicima HVO-a, zabrinjavajuće je negiranje opsega okrutnih zločina protiv Hrvata u BiH, priopćeno je iz Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat GV HNS-a, javlja Hrvatski Medijski Servis.

U nizu nepravdi koje osporavaju raspone ratnih zločina, pokolja i ugnjetavanja pripadnika hrvatske nacionalnosti, Odjel za branitelje HVO-a i Domovinski rat GV HNS-a BiH apelira na postizanje pravde za žrtve i mira za obitelji ubijenih.

“Devaloriziranje žrtava i okrutnosti zločina putevi su koji Bosnu i Hercegovinu vraćaju u bolnu prošlost i oni za koje se BiH ne smije opredijeliti”, stoji u priopćenju.

Iz Odjela za branitelje GV HNS-a ističu kako je jaka i funkcionirajuća pravna država prioritet razvoja Bosne i Hercegovine, koja će u sukladnosti s ovlastima i djelovanjem pružiti okvir za mirnu i stabilnu budućnost zajedničke domovine.

“Put stabilnosti, pravičnosti, suživota i zajedništva neophodni su za mir i razvoj Bosne i Hercegovine, te naša odgovornost prema žiteljima BiH”, priopćeno je iz Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat Glavnog vijeća HNS-a./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

28 godina od okupacije Mostara od strane tzv. JNA i rezervista

Objavljeno

na

Objavio

Prije 28 godina, 19. rujna 1991. u Mostar su došli navjestitelji rata, srpski i crnogorski rezervisti JNA. Zbog navodnog osiguranja Zračne luke, u Mostar i Hercegovinu dolazi više od pet tisuća rezervista, pripadnika titogradskog i užičkog korpusa tzv.JNA.

Nedugo nakon dolaska, tzv.JNA zauzima položaje na brdima oko Mostara i zračne luke, pripremajući opsadu grada koja će početi s proljećem 1992. godine.

Za dolazak rezervista u Mostar (19. rujna 1991.) iako nenajavljen, mostarski krizni stožer bio je pripravan. U suradnji s hrvatskim kadrovima u republičkom MUP-u zaustavljen je prvi nasrtaj rezervista da uđu u samo središte grada. Zaustavljeni su u Gnojnicama i Zračnoj luci, gdje je tadašnji MUP postavio svoje policijske punktove, piše HMS.

U Mostar je ilegalno donesena radio-oprema koju su kupili Hrvati u Njemačkoj. Svakodnevno je sve veći broj dragovoljaca pristupao obrani Mostara, oružje koje je dolazilo ilegalno raspoređivalo se preko glavnog stožera u Grudama. U to vrijem gradom su kružile razne dezinformacije i zlonamjerne glasine koje je širio KOS što je među građane unosilo nemir, pa se krizni stožer morao suprotstaviti i takvom vidu specijalnog rata protiv KOS-a.

Dok je rat praktično pred vratima, oporbene stranke u Mostaru organiziraju razne mitinge podrške za JNA.

Od tada pa do početka ratnih događanja u Mostaru, skoro svakodnevno  dolazilo je i do incidenata u koje su bili uključeni rezervisti tzv.JNA. Sporadična pucnjava s okolnih brda prema Katedrali, strašenje građana s dugim cijevima na ulicama, bombe u kafićima, pijančevanje i tuče, te pucnjava na vozila u okolici Mostara, ali i međusobni obračuni rezervista, unijeli su osjećaj straha, nemira i nesigurnosti među stanovnike Mostara.

U listopadu 1991. je napadnuto i selo Ravno u sjeverozapadnom dijelu Popova polja, što je događaj kojim de facto počinje rat u Bosni i Hercegovini, za kojeg tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović je kazao da nije „naš rat“.

Jedinice JNA smještene u Mostaru su trebale, zajedno s kninskim korpusom, zauzeti Split i srednju Dalmaciju. Kako to nisu uspjeli učiniti, užički i podgorički korpus ostaju na ovom području.

Užički korpus je preimenovan u ”bilećki”, a poslije i u ”hercegovački”. Djelovao je na području Mostara. Titogradski korpus je djelovalo na području Popova polja, Neuma, Stona i Dubrovnika.

Pod zapovjedništvom ovih korpusa su kasnije bile i brojne paravojne formacije iz Srbije i istočne Hercegovine, koje su počinile i zločin na Uborku gdje je mučki ubijeno 114 civila iz mostarskog naselja Zalik i Sutina, a za koji nitko nije odgovarao. Bio je to jedan od prvih masovnih zločina nad civilima tijekom četverogodišnjeg rata u BiH.M. L./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari