Pratite nas

Religija i Vjera

Papa Franjo optužuje kritičare da mu zabijaju nož u leđa

Objavljeno

na

Foto: Reuters

Papa Franjo optužio je kritičare rekavši da mu zabadaju nož u leđa te da se “ne boji” raskola u Crkvi, prenosi u srijedu BBC.

Govoreći nakon putovanja Afrikom, Papa je prigovorio konzervativnim svećenicima koji ga kritiziraju.

Ti ljudi “ne žele dobro Crkvi”, jedino se brinu za “promjenu papa, promjenu stilova, stvaranje raskola”, rekao je.

Američki katolički čelnici napadali su Papu Franju zbog njegovih stajališta.

Ovo je prvi put da Papa tako otvoreno progovara o mogućnosti raskola u Crkvi, koja ima više od milijardu vjernika širom svijeta.

Franjo je svoje je komentare izrekao tijekom leta u Rim nakon boravka na Madagaskaru, Mauricijusu i u Mozambiku.

Novinar ga je pitao o napadima konzervativnih katoličkih čelnika, tv kanala i internetskih stranica u SAD-u.

Neki katolički čelnici, posebno u SAD-u ali i u drugim zemljama Papu su optužili za razvodnjavanje vjere i čak pozvali na ostavku.

Nezadovoljni su njegovim stavovima o okolišu i imigraciji, a posebno se protive koracima da dopusti davanje sakramenata rastavljenim i ponovno oženjenim katolicima.

“Ne bojim se raskola”, rekao je Papa Franjo dodavši da se to puno puta dogodio u povijesti Crkve.

“Molim se da se ne dogodi, zbog duhovnog zdravlja mnogih koji ovise o tome”, kazao je.

Papa Franjo natuknuo je da su kritički stavovi o njemu okaljani političkim ideologijama. “Stvari koje sam rekao o društvenim pitanjima jednake su onima koje je rekao papa Ivan Pavao. Kopirao sam ga (a oni kažu) ‘Papa je previše komunist'”, rekao je novinarima.

Pohvalio je “konstruktivnu kritiku”, no ne i kritiku onih koji “se smiju dok vam zabadaju nož u leđa”.

“Kritike ne dolaze samo od Amerikanaca, nego odasvud, uključujući i kuriju”, rekao je misleći na vladajuće tijelo Katoličke Crkve.

U dvijetisućljetnoj povijesti Katolička Crkva razdijelila se više puta, najoštrije 1054. kad se istočna Pravoslavna Crkva odcijepila od Rima.

Drugi raskoli vodili su usponu protupapa, ljudi koji su tvrdili da su pape i odbijali pokoriti se Rimu.

Protupapa Benedikt XIII. sveučilištu u St.Andrewsu u Škotskoj priznao je sveučilišni status 1413.

U nedavnoj povijesti, francuski nadbiskup Marcel Lefebvre zaredio je četiri biskupa bez papinskog priznanja 1988. (Hina)

 

Alojzije Stepinac-pravednik među narodima

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Papa imenovao Tomu Vukšića nadbiskupom

Objavljeno

na

Objavio

Sveti Otac papa Franjo imenovao je vojnog biskupa u Bosni i Hercegovini mons. Tomu Vukšića nadbiskupom koadjutorom Vrhbosanske nadbiskupije, objavio je 22. siječnja 2020. Tiskovni ured Svete Stolice.

U isto vrijeme vijest o imenovanju pročitao je apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Luigi Pezzuto u prostorijama Svećeničkog doma Vrhbosanske nadbiskupije u Sarajevu tijekom prigodnog imendanskog čestitanja nadbiskupu metropolitu vrhbosanskom kardinalu Vinku Puljiću pred okupljenim svećenicima, redovnicima i redovnicama.

Mons. dr. sc. Tomo Vukšić je rođen 9. siječnja 1954. u Studencima, u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji. Nakon što je pohađao filozofsko-teološki studij u Sarajevu, i odslužio vojsku (1977-1978), bio je zaređen za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije u Studencima, 29. lipnja 1980. Bio je župni vikar u katedrali u Mostaru od 1980. do 1982.

Zatim, kao stipendista Propaganda Fide, postigao je magisterij iz ekumenske teologije na Papinskom orijentalnom institutu (1984.) te onaj iz kanonskoga prava na Papinskom sveučilištu Urbaniana (1986.). Od 1986. do 1988. vršio je službu tajnika Biskupije i biskupa Pavla Žanića. Poslije toga bio je pitomac Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu (1988.-1991.), i ponovno student na Papinskom orijentalnom institutu, gdje je postigao doktorat (1991.) tezom: „Odnosi među katolicima i pravoslavcima u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1903.“

Vrativši se u domovinu, bio je pročelnik Teološkog instituta u Mostaru (od 1991. do 1994.); predavač na Teološkom institutu u Dubrovniku (1992.-1997.); vicerektor Bogoslovije u Sarajevu (od 1993. do 1998.); sudski vikar u Mostarsko-Duvanjskoj biskupiji (1993.-2009.); ravnatelj Katoličke tiskovne agencije Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (od 1998. do 2005.), član Mješovitoga povjerenstva za primjenu Temeljnog ugovora između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine.

Sveti Otac Benedikt XVI. osnovao je, 1. veljače 2011. Vojni ordinarijat za Bosnu i Hercegovinu te imenovao generalnog vikara Mostarsko-duvanjske biskupije i profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu dr. don Tomu Vukšića za prvog biskupa vojnog ordinarija. Za biskupa je zaređen 2. travnja 2011. u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve.

Odlično poznaje talijanski jezik; zna također njemački i francuski. Autor je brojnih i cijenjenih publikacija iz teologije, kanonskoga prava, povijesti Crkve, suvremenih pitanja. (kta)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Europski biskupi ističu važnost EU u zaštiti slobode vjere

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Europski biskupi u ponedjeljak su na sastanku s premijerom Andrejom Plenkovićem istaknuli važnost Europske unije u promicanju i zaštiti prava na slobodu vjere, priopćeno je iz Banskih dvora.

Hrvatska do srpnja predsjeda Europskom unijom pa je Plenković tim povodom primio predstavnike Vijeća biskupskih konferencija EU na čelu s njegovim predsjednikom, luksemburškim nadbiskupom kardinalom Jean-Claude Hollerichom i predstavnike Konferencije europskih crkava predvođene pastorom Christianom Kriegerom.

Nakon što su saslušali prioritete hrvatskog predsjedanja, biskupi su istaknuli značaj i ulogu Europske unije u promicanju i zaštiti prava na slobodu vjere i uvjerenja unutar svojih granica, kao i u odnosima s trećim zemljama.

Kako se navodi u priopćenju, sudionici su razgovarali o važnim temama za Europu, od demografije i digitalizacije do migracija i ekologije.

Naglašena je i važnost međukulturnog i međureligijskog dijaloga, kao i suradnja s vjerskim zajednicama.

S obzirom da polovina država članica EU-a, uključujući Hrvatsku, ima negativan prirodan prirast, Plenković je govorio o naporima hrvatskog predsjedništva u osnaživanju demografske revitalizacije i položaja obitelji na europskoj razini, nakon što je demografija na zahtjev Hrvatske uključena u strateški program EU-a za idućih pet godina.

Na sastanku su bili i predsjednik HBK monsinjor Želimir Puljić, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i prvi čovjek Sabora Gordan Jandroković. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari