Pratite nas

Vijesti

Papa Franjo: Pokolj 1,5 milijuna Armenaca prvi je genocid 20. stoljeća

Objavljeno

na

Papa Franjo u nedjelju je pokolj oko 1,5 milijuna Armenaca koji se dogodio između 1915. i 1917., kada je Otomansko carstvo bilo pri kraju, nazvao “prvim genocidom 20. stoljeća”, uvelike riskirajući da time pogorša diplomatske odnose s Turskom, javljaju agencije.

Papa je u nedjelju zajedno s armenskim patrijarhom Nersesom Bedrosom XIX. Tarmounijem vodio misu po armenskom katoličkom obredu u spomen na 100. godišnjicu tog pokolja. Misi je nazočio i armenski predsjednik Serzh Sargasyan.

“U proteklom stoljeću čovječanstvo je doživjelo velike tragedije bez presedana. Orva, koja se uvelike smatra prvim genocidom 20. stoljeća, pogodila je vaš armenski narod”, kazao je Papa.

“Druge dvije tragedije počinili su nacisti i staljinisti. U novije vrijeme svjedočili smo masovnom istrebljenju ljudi u Kambodži, Ruandi, Burundiju, u Bosni”, dodao je papa Franjo.

Papa Franjo prvi papa koji je upotijebio riječ “genocid”

Iako je papa Ivan Pavao II. upotrijebio riječ “genocid” 2000. u zajedničkom dokumentu, a Jorge Bergoglio ju je koristio više puta prije nego što je postao Papa, ovo je prvi puta da ju javno izrekao jedan Papa.

Ovaj njegov potez mogao bi narušiti odnose s Turskom koja niječe da taj pokolj predstavlja genocid i tvrdi da je broj poginulih “prenapuhan”. Ankara ističe da su poginuli prije svega bili žrtve građanskog rata i nemira tijekom raspada Otomanskpg carstva. No, papa Franjo tvrdi da je dužnost štovati uspomenu na one koji su “bezumno” ubijeni.

“Prikrivanje ili negiranja zla je poput rane koju puštamo da i dalje krvari, bez da stavimo zavoj”, slikovito se izrazio papa Franjo.

Veliki broj zemalja priznalo pokolj kao genocid, Italija i SAD izbjegavaju taj termin

“Zazovimo božansku milost kako bi, za ljubav istine i pravde, zaliječili svaku ranu i povukli konkretne poteze mira i pomirbe između dvaju naroda koji još uvijek ne mogu postići razuman konsenzus oko tog pitanja”, poručio je Papa.

Turska tvrdi da se radi o građanskom ratu u kojem je smrt našlo 300.000 do 500.000 Armenaca i Turaka.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Predsjednica: Previše se govori o izborima i izbornim kampanjama, trebamo se koncentrirati na bitno

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović na novinarska pitanja u subotu u Rijeci rekla je kako u javnom prostoru previše govorimo o izborima i izbornim kampanjama u Hrvatskoj, a trebamo se koncentrirati na bitno – nova radna mjesta, da mladi ne odlaze iz Hrvatske, da se razvijaju i Rijeka i svi naši gradovi.

Predsjednica se u Rijeci susrela s vodstvom i članovima riječkog Kluba 100 kapi, a potom se pridružila procesiji u prigodi Dana svetog Vida, zaštitnika Riječke nadbiskupije, Katedrale sv. Vida i grada Rijeke

Na upit novinara smatra li, s obzirom da se nalazi u svom gradu, idealan trenutak za isticanje svoje kandidature za novi predsjednički mandat, predsjednica Republike Grabar-Kitarović odgovorila je najprije protupitanjem: “Mislite li vi da jest“, na što su, pak, novinari potvrdno odgovorili.

„Sve u svoje vrijeme, molim vas, dopustite mi da obnašam svoju dužnost. Pa nećemo valjda šest mjeseci razgovarati o izborima”, naglasila je hrvatska predsjednica.

“Mislim da previše govorimo o izborima i izbornim kampanjama u Hrvatskoj. Koncentrirajmo se na ono što je bitno, a to su nova radna mjesta, da mladi ne odlaze iz Hrvatske, da se razvije Rijeka i svi naši gradovi. Ukoliko neprestano razmišljamo o kampanjama nemamo vremena raditi“, zaključila je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, ponovivši: „Sve u svoje vrijeme.“

Svim Riječankama i Riječanima čestitala je Dan grada i blagdan sv. Vida.

Posjetivši riječki Klub 100 kapi, koji okuplja dobrovoljne darivatelje krvi, predsjednica Grabar-Kitarović im je zahvalila u svoje i u ime svih onih kojima su pomogli darujući svoju krv.

Kazala je da je Hrvatska, kada je riječ o tome, jedna do najhumanijih država u svijetu, jer se u mnogim zemljama krv, nažalost, prodaje. Najavila je da će u svom uredu s radošću organizirati susret svih hrvatskih klubova 100 kapi.

Klub 100 kapi u sklopu Gradskog društva Crvenog križa Rijeka okuplja dobrovoljne darivatelje krvi, muškarce sa 100 i više darivanja i žene sa 75 i više darivanja, odnosno sve darivatelje koji su svoju krv darivali gotovo cijeli radni vijek.

Nakon posjeta Klubu 100 kapi predsjednica Grabar-Kitarović se prodružila svečanoj procesiji, koja je krenula od Katedrale sv. Vida, a završila je na Trgu Riječke rezolucije, gdje je u povodu Dana sv. Vida održano središnje euharistijsko slavlje, koje je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić s biskupima.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Culej prijavio Pupovca zbog ‘prikrivanja ubojstva dr. Ivana Šretera’

Objavljeno

na

Objavio

Saborski zastupnik Stevo Culej potvrdio je maxportalu da je u petak prijavio Milorada Pupovca zbog njegovih saznanja o ubojstvu dr. Ivana Šretera.

“Još prije godinu dana u Saboru sam javno postavio pitanje u vezi ubojstva dr. Šretera i uloge Milorada Pupovca u njegovu ubojstvu.  S obzirom na to da mi niti nakon godinu dana nitko nije odgovorio o tragediji doktora Šretera, Pupovčevoj ulozi u njegovoj likvidaciji, odlučio sam sam se na prijavu pa neka policija radi svoje. Želim da ga inspektori konačno sjednu u stolac i postave mu konkretna pitanja. U ubojstvu dr. Šretera je previše slučajnosti”, kazao nam je Culej.

Na upit na čemu temelji prijavu, je li to knjiga Slavka Degoricije i njegove izjave, Culej je kazao da je policiji priložio i neke nove, dosad nepoznate dokumente.

“Samo na temelju onoga što je naveo Slavko Degoricija u  knjizi o Šreterovom ubojstvu ( “Nije bilo uzalud”; Nova Stvarnost, Zagreb, 2008.)  gdje se Pupovca konkretno sumnjiči za prikrivanje pa čak i sudjelovanje u tom zločinu, sada imamo i nove dokaze”, kazao je Culej.

O kakvim dokazima je riječ?

“Postoje sumnje da je Pupovac u trenucima Šreterovog ubojstva bio u izravnoj svezi s njegovim egzekutorima. Tu mislima na Branka Pavića, zapovjednika logora Bučje, zatim Jovu Vezmara (šef  policije i vođa pobune u Pakracu 1991., op. a)  i Veljka Džakulu, tada ključna osoba tvz. SAO Krajine na tom području

Sve se odvijalo u rujnu 1991. godine, a postoje i srpski spisi u kojima i sami Srbi izražavaju čuđenje da je Pupovac u to vrijeme normalno komunicirao i s jednom i s drugom stranom. Zato mislim da ga se treba ozbiljno ispitati”, kazao je Culej, piše Maxportal

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati