Pratite nas

Religija i Vjera

Papa Franjo poslao poruku mira i udijelio blagoslov Urbi et Orbi

Objavljeno

na

Papa Franjo u uskrsnom obraćanju Urbi et Orbi s balkona bazilike svetog Petra osudio je jučerašnji napad u Siriji u kojemu je ubijeno najmanje 112 ljudi i pozvao je na mir u svim zemljama pogođenim sukobima.

“U ovim vremenima na posebni način neka (Bog) podrži napore onih koji aktivno rade kako bi donijeli olakšanje i utjehu stanovništvu u Siriji. Žrtvama rata koji ne prestaje sijati užas i smrt. I jučerašnji napad vrijedan prezira na izbjeglice koje su bježale prouzročio je bezbrojne žrtve”, rekao je Papa.

U eksploziji automobila bombe nedaleko od sjevernog sirijskog grada Alepa u subotu je ubijeno najmanje 112 ljudi koji su bili u konvoju autobusa koji su prevozili ljude evakuirane iz sirijskih naselja.

Sveti Otac je također pozvao na mir u drugim zemljama pogođenim sukobima.

“Neka Gospodin podari mir cijelom Bliskom istoku, počevši od Svete zemlje, u Iraku i Jemenu. Neka ne izostane blizina dobrog pastira među narodima Južnog Sudana, Sudana, Somalije i DR Konga koji pate od neprekidnih sukoba pogoršanih glađu koja teško pogađa pojedine regije Afrike”.

Obratio se žrtvama rata, terorizma, tiranskih režima i gladi. “Uskrsli pastir je suputnik svima koji su prisiljeni napustiti svoju domovinu zbog oružanih sukoba, terorističkih napada, gladi, tiranskih režima. Prisilnim migrantima daje da susreću braću u svim podnebljima kako bi dijelili kruh i nadu na zajedničkom putu”.

Također je rekao da “uskrsli Gospodin vodi korake onih koji traže pravdu i mir”. “Daje vođama naroda hrabrost kako bi spriječili širenje sukoba i zaustavili trgovinu oružjem”.

Papa je dao potporu dijalogu i demokraciji u svojoj rodnoj Latinskoj Americi.

“Uskrsli Isuse, podrži posebice napore onih u Latinskoj Americi, koji se zalažu kako bi osigurali opće dobro društva, ponekad obilježeno političkim i socijalnim napetostima koje prelaze u nasilje.

Kako bi se mogli graditi mostovi dijaloga, ustrajati u borbi protiv rana korupcije i traženju mirnih rješenja sporova za napredak i konsolidaciju demokratskih institucija s punim poštivanjem vladavine prava”.

Prisjetio se Ukrajine, također pogođene sukobom, i Europe koju potresa nezaposlenost, posebice među mladima.

“Dobri pastiru, pomozi dragoj ukrajinskoj zemlji pogođenoj krvavim sukobom. Pronađi slogu i prati inicijative usmjerene na ublažavanje tragedije onih koji trpe”.

“Uskrsli Gospodin, koji nikada ne prestaje puniti europski kontinent svojim blagoslovom, neka udijeli nadu svima koji prolaze trenutke krize i teškoća, nadasve zbog nedostatka posla, posebice mladima”, rekao je Papa.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Papa proglasio pet svetaca, uključujući i britanskog katolika Newmana

Objavljeno

na

Objavio

Papa Franjo je u nedjelju pet osoba proglasio svecima, uključujući i kardinala Johna Henryja Newmana, istaknutog anglikanca iz 19. stoljeća koji se preobratio na katoličanstvo i postao jedan od najutjecajnijih kršćanskih figura modernog doba.

Ističući ugled Newmana u kršćanstvu, princ Charles, koji će stati na čelo Engleske Crkve kada postane kralj, nazočio je kanonizacijskoj misi na Trgu sv. Petra i kazao da je proglašenje Newmana svecem razlog za slavlje svih Britanaca.

“Koja god uvjerenja gajili i bez obzira koje tradicije slijedimo, možemo samo biti zahvalni Newmanu na darovima ukorijenjenim u njegovoj katoličkoj vjeri, a koje je dijelio s velikim dijelom društva”, kazao je princ Charles u članku za vatikanske novine.

Charles je imao samo riječi hvale za Newmana, prvog britanskog sveca u više od 40 godina i prvog Engleza rođenog nakon 1600. koji je kanoniziran, opisujući ga kao “velikog Britanca, velikog svećenika i, sada to možemo reći, velikog sveca”.

Newman je bio čovjek velikog intelekta koji je pisao o teologiji, filozofiji i povijesti, a pisao je također romane i poeziju. Na katoličanstvo se preobratio 1845., zaređen je za katoličkog svećenika 1847., a u rang kardinala je ušao 1879.

Njegova autobiografija “Apologia Pro Vita Sua”, napisana 1864., u kojoj opisuje evoluciju svojeg vjerskog razmišljanja, i dalje se uvelike čita i štampaju se nova izdanja.

Papa je također kanonizirao tri časne sestre: Giuseppinu Vannini (1859-1911), Talijanku i osnivačicu vjerskog reda, Mariam Thresiz Chiramelu Mandikiyn (1876-1926), Indisku koja je pomagala sirotinji, i Dulcu Lopes Pontes (1914-1992), Brazilku koja je bila posvećena obrazovanju radnika.

Među sveticama je završila i Marguerite Bays (1815-1879) iz Švicarske, laikinja i mističarka za koju tvrde da je imala stigme, pet rana razapetog Krista.

Svim novoproglašenim svecima se pripisuje da su posredovali kod Boga kako bi izvodili čuda. Crkva naučava da samo Bog izvodi čuda, ali da se sveci, za koje se vjeruje da su s Bogom, zauzimaju u ime ljude koji se njima obraćaju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Blagdan Blažene Djevice Marije od Krunice

Objavljeno

na

Objavio

Slavimo blagdan Blažene Djevice Marije od Krunice koji ima svoju daleku prošlost, a vezuje se uz osmanlijska osvajanja u 16. stoljeću.

Danas je blagdan Blažene Djevice Marije od Krunice. Kršćanska flota izborila je pobjedu kod Lepanta 7. listopada 1571. i zaustavila prodor Osmanskog carstva prema zapadnom Mediteranu.

Kršćanski mornari i vojnici, među njima mnogi Hrvati, prije početka boja molili su BDM od Krunice za hrabrost, odlučnost i pobjedu.

Blažena Djevica Marija od Krunice (ili Gospa od Ružarija) blagdan je nastao kao spomen na veliku pobjedu kršćanske flote nad turskom u glasovitoj bitki kod Lepanta 7. listopada 1571. Pobjeda se pripisuje molitvi krunice na koju je pozvao cijelo kršćanstvo tadašnji papa sveti Pio V.

Europa se tad našla pred velikom opašnošću od turske vojske koja je osvajala nove krajeve i ozbiljno zaprijetila kršćanskom Zapadu. Papa Pio V. pozvao je 1569. kršćanski svijet na molitvu svete krunice, kako bi vjernici i na taj način pomogli svojim braniteljima.

Do odlučne pomorske bitke došlo je 7. listopada 1571. kada je mornarica Svete lige pod zapovjedništvom Don Juana de Austria kod Lepanta, na ulazu u Korintski zaljev teško porazila tursku flotu. U mletačkoj mornarici spominju i galije s Krka, Cresa i Raba, Šibenika, Trogira, Hvara i Kotora.

U spomen na veliku pobjedu, izborenu pod zaštitom Blažene Djevice Marije, papa Pio V. je 7. listopada proglasio blagdanom Gospe od pobjede.

Papa Grgur 13. mijenja ime tog spomendana u blagdan Svete Krunice, a papa Pavao VI. naziva ga 1969. blagdanom Gospe od Krunice. U hrvatskim krajevima zovu ga i blagdanom Kraljice svete krunice te blagdanom Gospe od svetog Ružarija ili Gospe Ružarice.

Molitva krunice raširena je, i stoljećima omiljena u katoličkom puku. Po nekim legendama njezini korijeni sežu do 1208. i Marijinog ukazanja svetom Dominiku.

Ona je oblik pobožnosti i molitvenog razmišljanja usmjerenog na Isusa i Blaženu Djevicu Mariju. Teme razmišljanja zovu se otajstva jer se odnose na pojedine istine vjere i važne događaje iz Isusova života: od rođenja i djetinjstva, preko javnog djelovanja do muke i smrti te uskrsnuća, uzašašća i poslanja Duha Svetoga.

Krunica nas uvodi u stanje velikog milosrđa Božjeg čovjeka prema grešniku. Ona poziva čovjeka na pokajanje, potiče nadu i otkriva konačni smisao čovjeka u ljubavi i radosti Presvetoga Trojstva. Kroz ta otajstva vjere vodi nas Blažena Djevica Marija, puna milosti.

Ona nas vodi svojom majčinskom rukom Isusu Kristu i zato nas molitva svete krunice povezuje trajno s Isusom i Njegovom Majkom. (vjeraidjela.com)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari