Pratite nas

Religija i Vjera

Papa Franjo: Postoji milost u Međugorju. Ne može se poreći, ljudi se obraćaju

Objavljeno

na

Govoreći o Međugorju papa Franjo je istaknuo: ‘Bog čini čuda u Međugorju!’

Iako Majka Božja ‘ljubi sve’ i ‘nije šefica poštanskog ureda kako bi svakodnevno slala poruke’, istaknuo je papa Franjo govoreći o Međugorju: ‘Bog čini čuda u Međugorju!’

To su samo neka od promišljanja Svetog Oca iz razgovora s tajnikom vatikanskoga Dikasterija za laike, obitelj i život o. Alexandreom Awijem Mellom objavljena u knjizi ‘Ona je moja majka. Susreti s Marijom’ na talijanskom (originalno je objavljena na portugalskom 2013. godine).

‘Osobna poslušnost Crkvi’, istaknuo je Papa, kriterij je za razlučivanje kada postoje navodna ukazanja i kada postoje ‘poruke’ koje proizlaze iz mogućih ‘posebno nadarenih ljudi’, prenosi HKM.

Dok je još bio nadbiskup u Buenos Airesu Jorge Bergoglio je zabranio sastanak u crkvi na temu Međugorja jer je jedan od vidioca tada izjavio da će mu se Gospa ukazati u 16.30 sati. To je bio razlog zašto je nadbiskup Bergoglio rekao da ne želi da se taj sastanak održi.

Unatoč njegovom prethodnom neslaganju na temu Međugorja, papa Franjo je istaknuo kako primjećuje brojna svjedočanstva o obraćenju.

– Papa Franjo je odredio da je moguće organizirati hodočašća u Međugorje uvijek pazeći da ne budu tumačena kao priznanje poznatih događaja koji još zahtijevaju ispitivanje sa strane Crkve, tj. da ne stvaraju na bilo koji način zabludu i dvosmislenost u doktrinalnom smislu – pročitao je Papinu odluku poljski nadbiskup Henryk Hoser početkom svibnja ove godine.

Međugorski fenomen se veže uz tvrdnje tadašnje šestero djece kojima se Gospa počela ukazivati od 1981. Nekolicini od njih se Gospa, navodno prema njihovim tvrdnjama, ukazuje i danas.

 

Henryk Hoser: U Međugorju smo svjedoci spektakularnih obraćenja koja se događaju svakodnevno

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Djeca su Božji upitnik poslan ljudima da Bog vidi kakvi smo

Objavljeno

na

Objavio

Fb stranica - Tomislav Ivančić

Djeca su Božji upitnik poslan ljudima da Bog vidi kakvi smo. Na djeci se vidi jesmo li dobri i jesmo li dostojni biti ljudi. Djeca su vapaj da se spustimo u srce i da im dadnemo život. Djeca su krik za slobodom, mirom i zaštićenošću. Djeca su nenaoružana, ona se ne znaju boriti, djeca nikome ne čine zlo, ona samo čeznu da ih se voli.

Djeca mole za komadić života, za jedan poljubac, topli pogled i riječ utjehe i hrabrosti. Djeca traže od nas mali zalogaj kruha, topla prsa majke, krevetić, lijepu riječ i priču. Djeca nas trebaju. Kako odgovaramo djeci, takvi smo. Kako volimo djecu, takvi smo mi. Kako se divimo djeci, takvi smo.

Kad smo prestali voljeti i željeti djecu, kad nam nije bilo drago da se ona rađaju, kad nismo imali vremena za djecu i kad su nam stvari postale važnije, tad je sam Bog postao čovjekom i javlja se kao dijete među nama. Ne znaš u kojem djetetu ćeš ga prepoznati, i u kojem će te djetetu on spasiti.

Tko voli djecu, taj ima nepokvareno srce. Djeca su među nama da bi nas odvela u nebo.

(Oaze života)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

22. kolovoza – Blažena Djevica Marija Kraljica

Objavljeno

na

Objavio

Tijekom cijele liturgijske godine Crkva pred nas svakog mjeseca stavlja neki marijanski blagdan. Danas je blagdan Blažene Djevice Marije Kraljice, svojevrsna dopuna blagdana Marijina uznesenja na Nebo ili Velike Gospe.

U nizu velikih i vjernicima dragih ljetnih marijanskih blagdana danas slavimo Blaženu Djevicu Mariju Kraljicu. Blagdan je uveo papa Pio XII. godine 1954. kao krunu proslave Marijanske godine i kao posljedicu nastojanja i prijedloga brojnih marioloških kongresa. Po svome uznesenju Marija je postala i Kraljica neba i zemlje, a nauk o njezinom dostojanstvu kraljice izložio je Pio XII. u svojoj enciklici Ad caeli Reginam.

Blagdan je najprije slavljen 31. svibnja, a nakon Drugog vatikanskoga sabora premješten je tjedan dana nakon Velike Gospe, zbog toga što u sebi krije ista otajstva kao i slavljenje Marijina uznesenja na Nebo, kako to stoji u saborskom dokumentu Lumen gentium: „Bezgrešna Djevica (…) ispunivši tijek zemaljskoga života, s dušom i tijelom bila je uznesena u nebesku slavu i od Gospodina bila uzvišena kao kraljica svih stvari, da bude potpunije u skladu sa svojim Sinom, Gospodarom gospodara i pobjednikom nad grijehom i smrću.“

Naslov „kraljice“ ide među one Marijine oznake što joj dade vjerničko razmišljanje, a još više pučka pobožnost. Marija se u pobožnosti ne naziva samo „kraljica“, već i „gospodarica“, „vojvotkinja“, pa čak i „carica“, u našem starom jeziku „cesarica“. Da li je pridavanje Mariji takvih naslova teološki opravdano? – Jest, jer se ona kao Majka i službenica Gospodinova dostojnom pokazala takove časti. Njezino kraljevsko dostojanstvo proizlazi iz njezina Bogomajčinskoga dostojanstva. No, ako liturgija kaže „da Bogu služiti znači kraljevati“, onda je Marija kao najodličnija Gospodinova službenica i iz toga razloga prava kraljica.

Zanimljivo je kako je kršćanska pobožnost Marijin naslov kraljice često vezala uz pojam milosrđa, kako to svjedoči ona lijepa, u srednjem vijeku nastala molitva „Zdravo, Kraljice, Majko milosrđa“! Ona označuje vjeru u Marijinu dobrotu i spremnost da nas grešnike pred Gospodinom zagovara, da nam od njega prosi oproštenje i milost. Marija se kao kraljica sagiba nad našu ljudsku bijedu i pritječe nam u pomoć.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari