Pratite nas

Religija i Vjera

Papa Franjo: Sjećam li se čudesa koja je Gospodin učinio u mom životu?

Objavljeno

na

U svojem hodu vjere, Crkva i svaki pojedini kršćanin trebaju paziti da se ne zatvore u sustav normi, nego trebaju dati prostora „sjećanju“ na darove koje su primili od Boga, dinamizmu „proroštva“ i horizontu „nade“.

[ad id=”93788″]

Papa Franjo razmotrio je te tri ključne riječi u jutrošnjoj homiliji na misi u Domu sv. Marte.

Struktura zakona koji sve razgraničava te oslobađajući dah proroštva koji potiče ponad granica. U životu vjere preveliko povjerenje u normu – napomenuo je papa Franjo – može ugušiti vrijednost sjećanja i dinamizam Duha. Isus, u današnjem evanđeoskom odlomku, to očituje pismoznancima i farizejima – koji su ga htjeli ušutkati – koristeći prispodobu o vinogradarima ubojicama.

Najamnici, kojima je vlasnik povjerio dobro organiziran vinograd, odlučuju se pobuniti, mrmljajući i ubijajući sluge koje je gospodar poslao kako bi uzeli dio uroda koji mu pripada. Na koncu, ubijaju i vlasnikova jedinoga sina, čime su zli vinogradari željeli prigrabiti čitavo njegovo nasljedstvo.

Ubojstvo slugu i sina – koji su slika biblijskih proroka i Krista – pokazuje sliku „naroda koji je zatvoren sam u sebe, koji se ne otvara Božjim obećanjima, koji ne očekuje Božja obećanja. Narod bez sjećanja, bez proroštva i bez nade“ – ustvrdio je papa Franjo. Narodne glavare zanima podizanje zakonskih zidova, „zatvorenog pravnog sustava“ i ništa drugo.

Sjećanje ih ne zanima. A proroštvo? Bolje da ne dolaze proroci. Što je s nadom? Svatko će ju ionako vidjeti – tako je Papa opisao sustav „zakonoznanaca, teologa koji su uvijek išli putem kazuistike i nisu dopuštali slobodu Duha Svetoga; nisu prepoznali Božji dar, dar Duha te su ga željeli uokviriti, jer“ – kako je rekao – „ne dopuštaju proroštvo i nadu“. Tom se vjerskom sustavu obraća Isus; sustavu koji, prema Papi, sv. Petar u svojoj prvoj poslanici opisuje kao „pokvaren, monden i požudan“.

I sam je Isus bio kušan da izgubi sjećanje na svoje poslanje, da ne dadne mjesta proroštvu; da prednost pruži sigurnosti umjesto nadi – što je, smatra Papa, bit napasti u pustinji. „Te je ljude Isus opominjao, zato što je sam poznavao to iskušenje: ‘Vi obilazite pola svijeta kako biste stekli jednog obraćenika, i kad ga pronađete, činite ga robom“. Taj tako organiziran narod, ta tako organizirana Crkva stvara robove! Stoga se razumije Pavlova reakcija kad govori o ropstvu zakona i slobodi koju daje milost. Oslobođen narod, oslobođena Crkva koja ima sjećanje, koja daje mjesta prorocima, koja ne gubi nadu“.

Dobro organiziran život – istaknuo je Sveti Otac – „slika je naroda Božjega, slika Crkve, a također i slika naše duše“, za koju se Otac brine s „velikom ljubavlju i nježnošću“. Pobuniti se protiv njega, poput vinograda ubojica, znači „izgubiti sjećanje na dar“ koji smo primili od Boga. Važno je „uvijek se vraćati na korijene“, kako bismo imali živo „pamćenje i da ne bismo pogriješili u hodu“.

„Sjećam li se čudesa koja je Gospodin učinio u mom životu? Sjećam li se Gospodinovih darova? Mogu li otvoriti srce prorocima, to jest onima koji mi kažu: ‘Ovo nije dobro, trebaš ići tamo; idi naprijed, riskiraj’? To čine proroci… Jesam li otvoren tome ili sam ispunjen strahom te se radije zatvaram u kavez zakona? I na koncu: ufam li se u Božja obećanja, kao što je to činio naš otac Abraham, koji je otišao iz svoje zemlje, ne znajući kamo ide, samo zato što se uzdao u Boga? Bilo bi nam dobro postaviti si ta pitanja“ – ustvrdio je na koncu papa Franjo.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Religija i Vjera

Tko je biskup koji će naslijediti Ratka Perića?

Objavljeno

na

Objavio

U posljednjih desetak godina iz BiH je imenovano osam biskupa koji su preuzeli vođenje važnih biskupija, uglavnom u BiH, Hrvatskoj, ali i drugim državama, poput Norveške, te dobili pozicije papinskog izaslanika. Trenutačno podrijetlom iz BiH čak je dvanaest biskupa, od kojih su dvojica umirovljena, piše Večernji list BiH.

U sljedećem razdoblju očekuju se promjene na čelu triju biskupija, a jedna je praktički i formalizirana ustoličenjem nasljednika. Prema crkvenim propisima, svi biskupi kada navrše 75 godina života šalju Papi svoju molbu za umirovljenje.

Prošle je godine formalno istekao mandat mostarsko-duvanjskom biskupu mons. Ratku Periću koji je rođen 1944. godine. No, on nije otišao automatizmom u mirovinu, kao što je to, primjerice, bio slučaj s njegovim vršnjakom mons. Ilijom Janjićem koji je, kada je prošle godine navršio određene godine starosti, ipak umirovljen.

Na poziciju kotorskog biskupa Papa je imenovao mons. Rroka Gjonlleshaja. Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić ove godine također navršava 75 godina života. Njemu je sveti otac Franjo praktički već odredio nasljednika imenujući na početku ove godine koadjutorom mons. Tomu Vukšića, inače vojnog biskupa BiH.

Karmelićanin biskup

Tijekom 2021. potrebne godine starosti za umirovljenje navršava i banjolučki biskup Franjo Komarica, najmlađi od aktualne trojke. Tamošnji pomoćni biskup je Marko Semren. Iako nije formalno navršio godine za umirovljenje, na njegov zahtjev ipak je ranije umirovljen pomoćni sarajevski biskup Pero Sudar.

Uz BiH, koja očekuje značajniju promjenu na vrhu Crkve, iz ove zemlje imenovano je više svećenika za biskupe u Hrvatskoj. Posljednje imenovanje bilo je ono mons. Bože Radoša za varaždinskog biskupa, koji je rođen 5. rujna 1964. u Crvenicama kod Tomislavgrada u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji. Nekoliko godina poslije njegova obitelj preselila se u Hrvatsku. Dekretom od 28. travnja 2016., na prijedlog hrvatskih biskupa, imenovala ga je Kongregacija za kler na službu rektora Papinskoga hrvatskoga zavoda svetoga Jeronima u Rimu gdje ga je zateklo imenovanje varaždinskim biskupom prošle godine.

U javnosti nije dovoljno poznato da je i gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić podrijetlom iz Bosne i Hercegovine. On je rođen u Johovcu, župa Foča, kod Doboja. Veći dio života proveo je kao redovnik karmelićanin, a ujedno je prvi svećenik iz toga reda koji je imenovan biskupom u Hrvatskoj. I on je obnašao brojne dužnosti, uključujući i provincijala Hrvatske karmelske provincije, zatim generalnog vikara karmelićana, a bio je i rektor karmelićanskog međunarodnog zavoda “Teresianum” u Rimu do 2016. godine kada je zaređen za biskupa. 
Još jedan Tomislavgrađanin Dražen Kutleša imenovan je za biskupa Porečke i Pulske biskupije u lipnju 2012. godine. Ovo se imenovanje vezivalo uz rješavanje statusa samostana na Dajli.

Papin prelat

Mons. Berislav Grgić, biskup je koji je na čelu vjerojatno najsjevernije biskupije na svijetu. Nalazi se u gradu Tromsø u Norveškoj. Papa ga je biskupom imenovao 2008. godine. Njega su s vjernicima iz rodne Kotor Varoši prognale ratne srpske vlasti te je najprije došao u Hrvatsku, a zatim 1996. kao izbjeglica u Norvešku.

Mons. Petar Rajič, hrvatskih korijena iz BiH, trenutačni je nuncij za Litvu. Bio je u bliskoj pratnji pape Ivana Pavla II., a 2003. povjerena mu je vrlo osjetljiva služba – prelata predvorja pape Ivana Pavla II. Istu mu službu povjerava i papa Benedikt XVI. nakon svojega izbora 19. travnja 2005. Tijekom 2009. imenovan je nadbiskupom nuncijem za Arapski poluotok

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

9. Srpnja – Blažena Marija od Propetog Isusa Petković

Objavljeno

na

Objavio

Redovnica, utemeljiteljica Kćeri milosrđa.

Danas slavimo blaženu Mariju od Propetog Petković. Marija je rođena u brojnoj obitelji u mjestu Blato na Korčuli 10. prosinca 1892. godine. U mladosti je položila privatni zavjet čistoće, a kao mlada djevojka bila je zauzeta u društvenom i crkvenom životu rodnoga mjesta.

Davala je i pouke siromašnoj djeci. Na poticaj tadašnjeg dubrovačkog biskupa je, na blagdan svetoga Franje 1920. godine, osnovala dužbu Kćeri Milosrđa koja pripada trećem samostanskom redu svetoga Franje, s ciljem promicanja Božje ljubavi i milosrđa među potrebitima.

Po osnivanju družbe uzima ime Marija Propetog Isusa, te družbu uspješno vodi sve do svoje smrti. Družba se uskoro širi i izvan Dubrovačke biskupije i Hrvatske, a sestre vode brigu o brojnoj siročadi i pomažu siromašnima i udovicama. Preuzimaju brigu o dječjem domu u Subotici, a zatim otvaraju brojna sirotišta po Slavoniji, Vojvodini, Makedoniji i užoj Srbiji. Uskoro Družba prelazi i preko oceana, pa u Argentini sestre vode brigu o djeci u vrtićima i školama kao i o teško oboljeloj djeci.

Marija je sve vrijeme budno pratila rad Družbe, čak i kad više nije mogla osobno sudjelovati u apostolatu i usmjeravati karizmu družbe, očitovanje Božjeg milosrđa ljudima u potrebi. Umrla je u Rimu na današnji dan 1966. godine. Pokopana je na rimskom groblju, nakon tri godine kosti su joj prenesene u generalnu kuću Družbe u Rimu, a zatim u kuću maticu u Blatu na Korčuli, gdje i danas počivaju.

Nakon što se dvadeset mornara potopljene peruanske podmornice spasilo po njezinu zagovoru, priznate su joj herojske kreposti pa ju je papa Ivana Pavao II. tijekom svoga trećeg posjeta Hrvatskoj 2003. u Dubrovniku proglasio blaženom.

Družba Kćeri Milosrđa svetog Franje danas broji više od 400 sestara, a djeluje u zemljama Europe, Južne i Sjeverne Amerike. Matična kuća zajednice i svetište blažene Marije Propetog Isusa nalazi se u Blatu na Korčuli, vrhovna uprava Družbe je u Rimu, a u Zagrebu sjedište Hrvatske provincije Krista Kralja. (HKM)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari