Pratite nas

BiH

Papa Franjo u Sarajevu neće biti gost nego domaćin

Objavljeno

na

Nakon otvorenog pisma određenih bošnjačkih političkih elita i njihovih marioneta supotpisnika, za koje sam siguran da ga je papa više puta pažljivo pročitao i o njemu razmišljao, postala je jasna kriva percepcija papinog posjeta Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

[ad id=”68099″]

Za razumijevanje problematike, možda bi najpreciznije bilo Sarajevo promatrati kao europski Jeruzalem ili kratkotrajni igrokaz multietničnosti i vjerskog pluralizma, s obzirom da oni nemaju neku vidno vjerojatno egzistenciju.

Postoji možda i previše otežavajućih okolnosti

Nedavno je i Nino Raspudić napravio malu kontekstualnu digresiju kada je u kolumni došao do možebitnog zaključka da bi se papi Franji u Sarajevu najviše obradovali Srbi, aludirajući na papino osuđivanje genocida koji su Turci počinili kada su ubili 1.5 milijun Armenaca. Svakako se slažem s tim da će biti zanimljivo popratiti unutarbošnjačke nedoumice oko toga je li papa Franjo populistički pozitivan, s obzirom da je za genocid prozvao zemlju koja gotovo da ima neku vrstu mentalno oportunističke koncesije nad glavnim gradom Bosne i Hercegovine.

S druge pak strane, Franjin posjet nikako se ne može uspoređivati s posjetom Ivana Pavla II. Iako su obojica, svaki na svoj način, pioniri multietničnosti i vjerske tolerancije, Franjo ipak ima drukčiji zadatak od Ivana Pavla II. Dok je posjet Ivana Pavla II. bio akt smirivanja stvari, i to izuzetno uspješan, papa Franjo će morati piće ohladiti, a jelo podgrijati. Ne sumnjam da će to i učiniti, samo treba biti oprezan i znati da je tanka linija između skretanja pozornosti na jedan narod i društveno kontroverznog ponašanja, pogotovo u sredini kakvo je Sarajevo. Dosada nisam komentirao papu, i to samo zbog razloga što smatram da je pogrešno suditi knjigu po koricama, koje su kod Franje izuzetno lijepo sjajile. Nakon nekoliko stranica, čini se da je sjaj bio samo uvertira u ekumenizacijsko ljudske vrijednosti.

Posjet rubnim dijelovima ruralnog kršćanstva  najbolja je poruka

Papa stila svakako ima, a i hrabrosti. Zanimljv, ali i reflektivan je izbor zemalja koje je papa dosad posjetio. Nakon Jordana, Albanije, Turske, Južne Koreje i Filipina, papa dolazi u europski Jeruzalem, još jedno od rubnih područja katoličanstva, ali i kršćanstva, ako izuzmemo Filipine koji su većinski katolička zemlja. Naravno, ni tamo papa nije išao kao turist, što se može zaključiti iz činjenice da u Filipinima već duže vrijeme frcaju dalekometne iskre od strane jednog dijela pobunjenog muslimanskog stanovništva. Jasno je da je Papa svoju službu shvatio kao neodgodiv zadatak za promicanje kulture poštivanja i očuvanja prava onih malobrojnijih, kao što je to kao kardinal radio i prije pontifikata. Upravo zbog toga, papin posjet našoj zemlji nikako ne možemo promatrati kao želju Argentinca da vidi bosansku raju, već kao pomno smišljen plan za očuvanje međuljudskih odnosa u detoniranoj Bosni i Hercegovini.

Mnogi se bune zbog tog što papa ne dolazi u Hercegovinu, ili negdje drugo gdje su katolici većina. Iako na prvu misao možda i zanimljivo pitanje, ne treba previše razmišljati da bi se došlo do zaključka da taj posjet u tom slučaju ipak ne bi bio korak naprijed u političko socijalnom smislu za Hrvate, već možda samo jedno veliko slavlje, a političko progresivno stagniranje. Žustriju, da ne kažem pozitivno provokativniju poruku političkim elitama, svakako će manifestirati tisuće hrvatskih i vatikanskih zastava u Sarajevu, a internacionalni potencijalni lobi će na taj način sigurno ofenzivnije reagirati. Neupitno je da će pojedinci, odnosno velik broj pojedinaca, papin posjet nastojati iskoristiti za propagiranje bosanskohercegovačke idile, koja će ipak postojati tek u molitvama tog 6. lipnja.

Nije svaki suvenir dobar suvenir

Papa će sa sobom iz Sarajeva zasigurno ponijeti i suvenir. Iako bi mnogi radikalisti kojih je u Bosni i Hercegovini sve više vjerojatno htjeli da taj suvenir bude olovni metak, mislim da će ipak papa ponijeti nešto što će ga puno bolje podsjećati na predivne, ali napaćene narode koji žive u Bosni i Hercegovini. Iako nesmotreno i nadasve promašeno, pismo papi Franji ne treba promatrati kao ogledalo mišljenja većine, već samo šačice kontradiktornih. Držim da je potrebno naglasiti i da Papa na kraju krajeva kao vrhovni poglavar katoličke crkve dolazi u posjet sjedištu vrhbosanske nadbiskupije. To svakako znači da papa Franjo u Sarajevu nikako ne može biti gost, već samo domaćin.

Piše: Marijan Knezović

>>‘Dragi Papa Franjo, najsvetiji oče, dajte malo pritisnite klerofaš… katolike u Bosni da se odreknu vjere i nacije i postanu građani Bošnjakistana’

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

BiH

27 godina od stradanja i progona Hrvata iz općine Fojnica

Objavljeno

na

Objavio

Početkom srpnja navršava se 27 godina od progona Hrvata iz općine Fojnica. Za zločine nad Hrvatima Fojnice, ubojstva i progone te uništavanje imovine i rušenje katoličkih vjerskih objekata u Fojnici još uvijek nitko nije procesuiran, piše Večernji list BiH.

Iskrivljivanje istine

Upravo ovu sramotnu činjenicu mnogi koriste kako bi iskrivili povijest, Hrvate prikazali kao zločince, a tzv. Armiju BiH “osloboditeljem” Fojnice.

– Sedam brigada tzv. Armije BiH iz 11 smjerova napalo je Fojnicu “oslobađajući” je od Hrvata uništavajući im imovinu i katoličke vjerske objekte. Po verziji koja se svake godine plasira u bošnjačkim medijima i javnosti, ispada da smo mi sami sebe protjerali iz Fojnice.

Prije toga smo “opljačkali” vlastitu imovinu, sedam hrvatskih obitelji “žive zapalili”, do temelja “spalili” crkvu u Šćitovu… – kaže nam Branko Stanić, jedan od ratnih zapovjednika HVO-a u Fojnici i potpisnik sporazuma o uspostavi “zaštićene sanitetske zone” u ovoj općini.

Taj su sporazum potpisali i Nihad Kamenjaš, predstavnik tzv. Armije BiH, te tadašnji zapovjednik snaga UNPROFOR-a u BiH francuski general Filip Morion. Napadom na Fojnicu sporazum je grubo prekršila bošnjačka strana, tvrdi Stanić koji je jedan od svjedoka odglumljenog zajedništva koje je funkcioniralo dok tzv. Armija BiH nije ojačala te stvorila preduvjete za ostvarenje plana etničkog čišćenja Fojnice te zauzimanja Kiseljaka.

Ljeto 1993. fojnički Hrvati pamte kao najteže u novijoj povijesti. U srpnju 1993. počinjen je masovni progon hrvatskog stanovništva.

Među najtežim zločinima Armije BiH nad Hrvatima Fojnice ubojstva su 23 civila, 76-godišnja Luca Barbić i njezina kći Ana spaljene su žive u selu Šćitovu, kao i još nekoliko hrvatskih obitelji.

Ubojstva u samostanu

Za tijelima troje ubijenih civila Snježane Zelenike, Berislava Bošnjaka i Zorana Penezića još se traga. Među ubijenima su i fra Nikica Miličević i fra Leon Migić, gvardijan i vikar franjevačkog samostana u Fojnici.

Na njegovu pragu 13. studenoga 1993. ubio ih je Miralem Čengić, pripadnik tzv. Armije BiH koji je zbog tog zločina osuđen pa više puta pomilovan od bošnjačkog političkog vrha. Odavno je na slobodi.

Hrvati Fojnice s pravom sumnjaju u istragu. Njihove sumnje prije 10-ak godina potkrijepio je i Hasib Mušinbegović, zapovjednik postrojbe čiji je pripadnik bio ubojica fojničkih fratara tvrdeći da su na dan ubojstva Čengić i pomagači bili izuzeti od njegova zapovijedanja.

Poginulo je i oko 100 pripadnika HVO-a, 300 je ranjeno, 50 Hrvata prošlo je kroz logore Armije. Svim zločinima tzv. Armije BiH zajedničko je da za njih ni nakon 27 g. nitko nije odgovarao. Od prijeratnih 5500, nakon lanjskog blagoslova kuća u župi Fojnici popisano je oko 2300 Hrvata katolika, kazao nam je fra Luka Šekerija, župni vikar u Fojnici. Broj Hrvata u ovoj općini SBŽ-a davno je prepolovljen.

Ana Popović/Večernji list 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Zaraženi liječnici i medicinski djelatnici u oba doma zdravlja u Mostaru

Objavljeno

na

Objavio

Više djelatnika oba Doma zdravlja u Mostaru oboljelo je od koronavirusa, izvijestile su u petak medicinske ustanove, navodeći da nije ugrožen sustav u tom gradu.

U Domu zdravlja Mostar zabilježeni su pozitivni slučajevi među osobljem Hitne medicinske pomoći kod dva liječnika i jedne medicinske sestre, dok je koronavirusom zaražen i jedan medicinski tehničar u Hitnoj službi Doma zdravlja „Stari Grad“ Mostar.

Nakon što je testiranjima potvrđena zaraza, poduzete su sve neophodne higijensko-epidemiološke mjere, te je spriječeno širenje zaraze, rekli su nadležni. Obje ove zdravstvene ustanove su nastavile s radom.

Svi zaraženi medicinari imaju blage simptome bolesti. Ravnatelj Doma zdravlja Mostar Mario Kordić izjavio je kako ova situacija ne iznenađuje s obzirom da su djelatnici ove institucije svaki dan u kontaktu s velikim brojem ljudi zbog prirode posla kojega obavljaju.

U posljednja 24 sata u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar na virus Sars-CoV-19 testirano je 243 uzoraka od čega je deset bilo pozitivnih.

Osam slučajeva zaraze je zabilježeno u Mostaru te po jedna u Stolcu i Čitluku. U covid-bolnici trenutačno se liječe 4 bolesnika. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati