Pratite nas

Religija i Vjera

Papa imenovao 15 ‘bolesti’ Rimske kurije – među njima su materijalizam, ogovaranje, taština…

Objavljeno

na

Pope speaks during audience to exchange Christmas greetings with members of Roman CuriaPapa je svojim suradnicima u Vatikanu ponudio svojevrsni ‘ispit savjesti’ koji može poslužiti i svakome od nas

Na tradicionalnom susretu s djelatnicima Rimske kurije Papa Franjo je u govoru svojim suradnicima danas predložio svojevrstan “ispit savjesti”. Imenovao je 15 duhovnih ‘boleština’ koje, kako je rekao, muče zaposlenike Kurije i protiv kojh se valja boriti. Dodao je kako ove ‘boleštine’ nisu problem samo Rimske kurije, nego svakog kršćanina i svih zajednica, župa i biskupija koje postoje u Crkvi. Međutim, rekao je, bilo bi zgodno Kuriju promatrati kao “Crkvu u malom” u kojoj svi njezini članovi nastoje biti “jedno s Kristom”. Naveo je slijedeće ‘boleštine’:

1. Osjećaj besmrtnosti i važnosti

„Kurija koja ne njeguje samokritiku, koja ne pokušava poboljšati ono što radi, potpuno je bolesna”, rekao je Papa. Predložio je posjet groblju, gdje “leži puno njih koji su mislili da su besmrtni i jako važni” i rekao da je ovaj problem povezan s narcizmom.

2. Boleština pretjeranog rada

Od ove boleštine, rekao je Papa, boluju oni koji poput Marte u evanđelju previše rade umjesto da “odaberu bolji dio koji im se neće oduzeti”

3. Psihička i duhovna zatupljenost

Od nje boluju oni koji su “izgubili svoj unutarnji mir i životnost, te se sakrivaju iza papira i postali su strojevi,  a ne ljudi Boga.”

4. Pretjerano planiranje

Događa se kada “apostol sve detaljni isplanira i čineći tako misli da stvari idu naprijed kako i trebaju. Postaje on tada obični knjigovođa” koji se krije od Duha Svetog i njegova djelovanja.

5. Loša koordinacija

Događa se kada “zajednica izgubi svoju harmoniju i djelotvornost”, te postaje “orkestar koji proizvodi nekontroliranu buku”.

6. Duhovni Alzheimer

Progresivno uništavanje duhovnih vrlina kod ljudi koji žive u “potpunoj ovisnosti o svom, često imaginarnom, mišljenju”. Takvi su, kaže Papa, “izgubili sjećanje na svoj susret s Kristom”.

7. Rivalizacija i taština

“Kada pojavnost, boja habita i čast postanu prvi ciljevi nečijeg života…” Boleština koja, rekao je Papa, čini da postanemo lažni ljudi koji žive lažni misticizam.

8. Egzistencijalna šizofrenija

Boleština onih koji žive “dvostruki život”, rezultat “licemjerstva tipična za mediokritete i one koji razvijaju duhovnu prazninu koju akademske titule ne mogu ispuniti”. Oni stvaraju svoj svijet birokracije, izvan svakog istinskog dodira sa stvarnim ljudima.

9. Ogovaranje i zavjere

Osobe koje boluju od toga Papa je usporedio sa “sijačima razdora”, “hladnokrvnim ubojicama dobrog imena svoje braće i kolega”. Takve osobe nemaju hrabrosti govoriti ljudima u oči. “Prekinimo terorizam ogovaranja”, rekao je Papa.

10. Idoliziranje nadređenih

Neki “uzdižu svoje nadređene” i postaju žrtvama “karijerizma i oportunizma”. Žive svoj poziv misleći samo na ono “što moraju dobiti, a ne dati”. Nekada i nadređeni idoliziraju svoje podređene, jer ih tako žele potčiniti.

11. Neosjetljivost prema drugome

Događa se kada “svatko od nas misli samo na sebe i gubi istinitost i toplinu ljudskog odnosa”. Kada “iskusniji ne žele pružiti pomoć manje iskusnim kolegama, nego se raduju njihovim neuspjesima”.

12. Boleština izraza lica kao na pogrebu

Od nje pate ljudi koji misle kako, da bi bili ozbiljno shvaćeni, moraju imati lice kao na pogrebu ili ponašati se prema drugima bezdušno i arogantno. Povezano je to s strahovima i nedostatkom samopuzdanja.

13. Potreba za posjedovanjem

Neki apostoli prazninu u svom srcu ispunjavaju prikupljanjem materijalnih dobara, rekao je Papa, ne nužno zbog pohlepe, nego da bi se osjećali sigurni.

14. Boleština zatvorenih kružoka

Kada je pripadnost nekom zatvorenom krugu ljudi važnija nego pripadnost Mističnom Tijelu Kristovom.

15. Potreba za svjetovnim profitom i egzibicionizam

“Kada apostol svoju službu pretvori u moć, a moć u način da osigura svjetovni profit ili još veću moć. To je boleština onih ljudi koji neprestano traže da povećaju svoju moć. Da bi to postigli, spremni su ocrnjivati druge, čak i u medijima”.

Na koncu ovog ispita savjesti, koji može koristiti svima nama, a ne samo zaposlenima u Rimskoj kuriji, Papa je rekao da su “svećenici poput zrakoplova, postaju vijest tek kada padnu. Puno ljudi ih kritikuje, ali malo se moli za njih”.

“Svećenstvo je jako osjetljiva i delikatna služba, ali treba i zapamtiti koliko štete Crkvi učini onaj svećenik koji ‘padne’”, rekao je Papa i svojim suradnicima poručio da se mole za ozdravljenje od grijeha koji svatko od njih nosi u srcu, i zamolio ih da se mole i za njega.

Goran Andrijanić/Bitno.net

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Papa Franjo primio u audijenciju kardinala Vinka Puljića

Objavljeno

na

Objavio

Papa Franjo primio je u audijenciju vrhbosanskoga nadbiskupa kardinala Vinka Puljića koji ga je tom prigodom, među ostalim, izvijestio o stanju Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini.

– Papa je bio vrlo raspoložen čuti i s velikim zanimanjem je pratio sav moj izvještaj koji sam mu prenio o stanju Katoličke Crkve, o situaciji koju mi sada proživljavamo. I zato sam mu zahvalan, posebno sam spomenuo naše razne potrebe te naša očekivanja, posebno očekujemo nekoliko programa; proglašenje blaženim Sluge Božjega Petra Barbarića i svetim blaženoga Alojzija Stepinca – kazao je kardinal Puljić.

Rekao je kako je Sveti Otac s očinskim sluhom pratio sve što mu je rekao, te da je na njemu u njegovim suradnicima da rade na tome. Upoznao ga i sa stanjem Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini, s naglaskom na Sarajevo, Vrhbosnu koju vodi kao Nadbiskupiju već 27 godina.

– I on je itekako pratio tu moju problematiku koju sam mu prikazao, jer sam prije rata imao 528 tisuća katolika, a sada otprilike ta brojka je spala ispod 200 tisuća, (pri čemu) što posebno zabrinjava novi val odlaska, tako da zapravo, to je ono što sam mu prikazao, u čemu je problematika tih odlazaka, jer ostaje onda upitno, hoće li uspjeti se oduprijeti Katolička Crkva tim izazovima i opstati na tim područjima.

On je posebno ohrabrio i mene kao Pastira, i nas biskupe a i svećenike na tom području da s jednom nadom i pouzdanjem se nosimo sa svim tim izazovima koje proživljavamo- rekao je Puljić.

Kardinal Puljić: Daytonski sporazum nije proveden u praksi i ponajviše su prepatili katolici Hrvati

facebook komentari

Nastavi čitati

Religija i Vjera

18. veljače sveti Šimun Jeruzalemski

Objavljeno

na

Objavio

Nakon mučeničke smrti svetog Jakova Mlađeg, prvog jeruzalemskog biskupa, oko godine 62, izabrali su preostali Isusovi učenici Šimuna za njegovog nasljednika. To je u svojoj „Crkvenoj povijesti“ zapisao otac crkvene povijesti Euzebije iz Cezareje.

Sveti Šimun, drugi jeruzalemski biskup, nasljednik apostola Jakova Mlađega. Šimun je bio roda Davidova, vjerojatno sin Kleofe, jednoga od dvojice učenika kojima se Isus ukazao na putu u Emaus, rođak svetoga Josipa i Blažene  Djevice Marije, pa prema tome i samog Gospodina Isusa.

Za progonstva cara Trajana, koji je na poseban način progonio kršćane koji su bili Davi­dova potomstva i u rodbinskoj povezanosti s Isusom, Šimun je otpužen da je kršćanin i Davidov potomak.

Godine 107., za konzularnog legata Tiberija Klaudija  Atika,  uhvatili su ga,  dugo mučili  i razapeli na križ. Šimun je, premda starac od 109 godina, strpljivo i predano sve to podnio tako što su se gledatelji, pa i sam Atik, čudili i divili.

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari