Pratite nas

Religija i Vjera

Papa imenovao 15 ‘bolesti’ Rimske kurije – među njima su materijalizam, ogovaranje, taština…

Objavljeno

na

Pope speaks during audience to exchange Christmas greetings with members of Roman CuriaPapa je svojim suradnicima u Vatikanu ponudio svojevrsni ‘ispit savjesti’ koji može poslužiti i svakome od nas

Na tradicionalnom susretu s djelatnicima Rimske kurije Papa Franjo je u govoru svojim suradnicima danas predložio svojevrstan “ispit savjesti”. Imenovao je 15 duhovnih ‘boleština’ koje, kako je rekao, muče zaposlenike Kurije i protiv kojh se valja boriti. Dodao je kako ove ‘boleštine’ nisu problem samo Rimske kurije, nego svakog kršćanina i svih zajednica, župa i biskupija koje postoje u Crkvi. Međutim, rekao je, bilo bi zgodno Kuriju promatrati kao “Crkvu u malom” u kojoj svi njezini članovi nastoje biti “jedno s Kristom”. Naveo je slijedeće ‘boleštine’:

1. Osjećaj besmrtnosti i važnosti

„Kurija koja ne njeguje samokritiku, koja ne pokušava poboljšati ono što radi, potpuno je bolesna”, rekao je Papa. Predložio je posjet groblju, gdje “leži puno njih koji su mislili da su besmrtni i jako važni” i rekao da je ovaj problem povezan s narcizmom.

2. Boleština pretjeranog rada

Od ove boleštine, rekao je Papa, boluju oni koji poput Marte u evanđelju previše rade umjesto da “odaberu bolji dio koji im se neće oduzeti”

3. Psihička i duhovna zatupljenost

Od nje boluju oni koji su “izgubili svoj unutarnji mir i životnost, te se sakrivaju iza papira i postali su strojevi,  a ne ljudi Boga.”

4. Pretjerano planiranje

Događa se kada “apostol sve detaljni isplanira i čineći tako misli da stvari idu naprijed kako i trebaju. Postaje on tada obični knjigovođa” koji se krije od Duha Svetog i njegova djelovanja.

5. Loša koordinacija

Događa se kada “zajednica izgubi svoju harmoniju i djelotvornost”, te postaje “orkestar koji proizvodi nekontroliranu buku”.

6. Duhovni Alzheimer

Progresivno uništavanje duhovnih vrlina kod ljudi koji žive u “potpunoj ovisnosti o svom, često imaginarnom, mišljenju”. Takvi su, kaže Papa, “izgubili sjećanje na svoj susret s Kristom”.

7. Rivalizacija i taština

“Kada pojavnost, boja habita i čast postanu prvi ciljevi nečijeg života…” Boleština koja, rekao je Papa, čini da postanemo lažni ljudi koji žive lažni misticizam.

8. Egzistencijalna šizofrenija

Boleština onih koji žive “dvostruki život”, rezultat “licemjerstva tipična za mediokritete i one koji razvijaju duhovnu prazninu koju akademske titule ne mogu ispuniti”. Oni stvaraju svoj svijet birokracije, izvan svakog istinskog dodira sa stvarnim ljudima.

9. Ogovaranje i zavjere

Osobe koje boluju od toga Papa je usporedio sa “sijačima razdora”, “hladnokrvnim ubojicama dobrog imena svoje braće i kolega”. Takve osobe nemaju hrabrosti govoriti ljudima u oči. “Prekinimo terorizam ogovaranja”, rekao je Papa.

10. Idoliziranje nadređenih

Neki “uzdižu svoje nadređene” i postaju žrtvama “karijerizma i oportunizma”. Žive svoj poziv misleći samo na ono “što moraju dobiti, a ne dati”. Nekada i nadređeni idoliziraju svoje podređene, jer ih tako žele potčiniti.

11. Neosjetljivost prema drugome

Događa se kada “svatko od nas misli samo na sebe i gubi istinitost i toplinu ljudskog odnosa”. Kada “iskusniji ne žele pružiti pomoć manje iskusnim kolegama, nego se raduju njihovim neuspjesima”.

12. Boleština izraza lica kao na pogrebu

Od nje pate ljudi koji misle kako, da bi bili ozbiljno shvaćeni, moraju imati lice kao na pogrebu ili ponašati se prema drugima bezdušno i arogantno. Povezano je to s strahovima i nedostatkom samopuzdanja.

13. Potreba za posjedovanjem

Neki apostoli prazninu u svom srcu ispunjavaju prikupljanjem materijalnih dobara, rekao je Papa, ne nužno zbog pohlepe, nego da bi se osjećali sigurni.

14. Boleština zatvorenih kružoka

Kada je pripadnost nekom zatvorenom krugu ljudi važnija nego pripadnost Mističnom Tijelu Kristovom.

15. Potreba za svjetovnim profitom i egzibicionizam

“Kada apostol svoju službu pretvori u moć, a moć u način da osigura svjetovni profit ili još veću moć. To je boleština onih ljudi koji neprestano traže da povećaju svoju moć. Da bi to postigli, spremni su ocrnjivati druge, čak i u medijima”.

Na koncu ovog ispita savjesti, koji može koristiti svima nama, a ne samo zaposlenima u Rimskoj kuriji, Papa je rekao da su “svećenici poput zrakoplova, postaju vijest tek kada padnu. Puno ljudi ih kritikuje, ali malo se moli za njih”.

“Svećenstvo je jako osjetljiva i delikatna služba, ali treba i zapamtiti koliko štete Crkvi učini onaj svećenik koji ‘padne’”, rekao je Papa i svojim suradnicima poručio da se mole za ozdravljenje od grijeha koji svatko od njih nosi u srcu, i zamolio ih da se mole i za njega.

Goran Andrijanić/Bitno.net

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Pokrenuta kampanja za obilježavanje 1700 km Zavjetnog hodočašća kroz Marijanska svetišta

Objavljeno

na

Objavio

Marijanski zavjet za Domovinu projekt je istoimene Bratovštine, koja je treću godinu zaredom organizirala zavjetno hodočašće kroz Marijanska svetišta dugo više od 1700 km.

Kako bi ruta hodočašća postala dostupna svima koji tim putem žele proći na svoju nakanu i svrhu tijekom cijele godine, pokrenuta je velika svjetska crowdfunding kampanja s ciljem prikupljanja sredstava za označavanje rute.

Tako bi i Hrvatska dobila svoju dugoočekivanu verziju poznatog španjolskog ”Camina” kojim već godinama prolaze na deseci tisuća hodočasnika, a doprinos tome može dati svatko.

S ciljem da ovo hodočašće postane dostupno, poznato i javno kako hrvatskim hodočasnicima, tako i onima iz cijelog svijeta, jučer, 12.prosinca 2017. pokrenuta je javna kampanja prikupljanja sredstava za označavanje rute hodočašća i to na dva načina: putem crowdfunding platforme dostupne u cijelom svijetu na sljedećem linku: https://www.generosity.com/faith-religion-fundraising/help-us-mark-the-way-of-our-lady-marijanski-zavjet/x/17817488 ili uplate na račun Bratovštine kao donaciju ”Za označavanje Zavjetnog hodočašća”.

U današnjem svijetu, u kojem nas puno toga ometa i izaziva stres, hodočašće pješice predstavlja poseban način postizanja unutarnjeg mira, boljeg upoznavanja sebe i drugih te promišljanja o smislu života, odlukama i ciljevima.

Ovim putem vas pozivamo da medijski podržite ovu inicijativu objavom sadržaja i linka kampanje kako bi svi zainteresirani dobili informaciju i imali mogućnost dati svoj doprinos označavanju Zavjetnog puta!

Više o Marijanskom zavjetnom hodočašću možete vidjeti u dokumentarnom filmu:

facebook komentari

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Sveta Lucija

Objavljeno

na

Objavio

Sv. Lucija (umrla 304.) se slavi 13. prosinca. Zaštitnica je vida i očiju, zaštitnica je također okulista – očnih liječnika i proizvođača pomagala za vid, kao i električara.

 

Četiri su poznate velike djevice i mučenice u Prvoj Crkvi sa Sicilije: sveta Janja (Agneza), sveta Agata, sveta Cecilija i sveta Lucija. Lucijino ime veoma rano ulazi u Rimski kanon – posvetnu molitvu u Misi.

svetalucijaKršćanska tradicija nam donosi tri različita razloga zašto mi u bolestima očiju zazivamo svetu Luciju ili zazivamo njeni zagovor za naše zdrave oči. Jedan od razloga je i taj što njeno ime na latinskom znači svijetlo (lux, lucis). Možda je drugi razlog još jači i privlačniji kada joj je krvnik za vrijeme mučenja izvadio oči, što danas umjetnici najviše slikaju Luciju sa parom očiju na pladnju. Međutim postoji i onaj razlog da je ona sama izvadila oči i ponudila ih onom poganinu koji joj se udvarao i hvalio da ima lijepe oči.

 

Zagovorom svete Agate Lucija je izmolila zdravlje za svoju majku i pohodila gob mučenice u Kataniji, a Lucija je bila iz Sirakuze.
Kazna joj je bila da bude spaljena, ali je plamen nije ni dotakao. Mislio je jedan od časnika da će je nožem u grlo dokrajčiti, ali je takva čak dočekala svećenika i primila skramente umirućih i izdhnula blago u Gospodinu.

Na dan  Svete Lucije, 13. prosinca, sije se pšenica, simbol života u katolika.

Na dan zaštitnice vida, svetice i mučenice Svete Lucije, 13. prosinca, sije se pšenica, simbol života u katolika. Njezine proklijale vlati zasjat će uz svjetlost svijeća u svom zelenilu na sam Božić.

lucija_213. Prosinca je blagdan Svete Lucije i to je dan na koji se u svakoj katoličkoj kući već tradicionalno obavlja sijanje božićne pšenice. U našoj obitelji sijanje božićne pšenice mi djeca smo to posebno doživljavali jer kako nas je bilo mnogo pa je mama uvijek imala puno posla i obveza, tako da bi joj olakšali mi djeca smo preuzimali brigu oko pšenice i svaki smo dan do Božića zalijevali pšenicu provjeravajući da li dobro napreduje. Omogućimo takav doživljaj i danas svoj djeci ili unučadi. Stoga ne zaboravimo ovu našu lijepu tradiciju i običaj i nemojmo u trgovačkim centrima kupovati „gotove“ kineske pšenice nego to učinimo zajedno sa svojom djecom i unučadi.

Smisao sijanja božićne pšenice je u našem pučkom vjerovanju da će cijela nadolazeća godina biti uspješnija i plodnija ako se pšenica do Božića lijepo zazeleni i bude gusta i visoka.

Od svete Lucije do Božića ima još samo 12 dana. Ime Lucija znači “svijetla”. Ona kao da na neki način već naviješta veliko svjetlo božićne noći. U našem puku vlada i uvjerenje da će naredne godine u pojedinim mjesecima biti onakvo vrijeme kakvo je kroz 12 dana od Svete Lucije do Božića.

Djeca su nam sama po sebi svjetlo, obiteljska sreća, toplina, nježnost, nevinost i život, pa neka nam stoga današnja Sveta Lucija pomogne da budemo kao djeca.

Kako posijati pšenicu?

Pšenicu staviti u malo vode preko noći kako bi nabubrila i kasnije uspješno klijala. Sljedećeg dana ona se stavlja u posudu sa zemljom (dva prsta manje od vrha), raspoređuje se po rahloj zemlji po cijeloj površini, a u sredini se ostavi malo prostora za stavljanje svijeća. Zatim se posuda stavlja uglavnom u prozor radi svijetla i topline za klijanje.

Što je pšenica gušća godina će biti bolja, rodnija, bogatija…

Do Božića pšenica lijepo naraste u posudi ispunjenoj vodom, te ukrašava božićni stol, dok tijekom božićnog vremena stoji pod borom ili uz jaslice. Nakon Božića pšenica se daje pticama jer se ništa iz tog svetog doba ne smije baciti. Prema narodnom vjerovanju, gustoća iznikle pšenice, boja i sočnost njezinih vlati, predskazat će bolju ili lošiju žetvu iduće godine.

Običaji i tradicija

Običaj sijanja pšenice vezan je uz bijeg Svete Obitelji. Bogorodica je, naime, bježeći pred Herodovim vojnicima, kaže legenda, zamolila težaka koji je na svojoj njivi sijao pšenicu da kaže progoniteljima kako su tim putem prošli u vrijeme kad je sijao. Kad su progonitelji stigli, pšenica je čudesno izrasla, zbog čega su odustali od daljnje potjere.

Inače, spomendan Svete Lucije je usred došašća, a kako joj ime dolazi od latinske riječi “lux, lucis” i znači “svjetlo”, simbolizira svjetlo u zimskoj tami i navješćuje Božić, kao rođendan Svjetla. Puk je rado spominje kao navjestiteljicu boljih vremena jer iza njezina spomendana dani su sve duži, pa se kaže i “sveta Lucija, mrak ubija”. Štuje se kao zaštitnica očiju, slijepih i nevino osuđenih, a uz blagdan Sv. Lucije povezani su mnogi pučki običaji i razne pobožnosti.

Od Lucije do Božića je 12 dana pa se, prema “brojanicama”, može predvidjeti vrijeme svakoga mjeseca sljedeće godine. Neudane djevojke, kako bi saznale hoće li se sljedeće godine udati, i za koga, na dan sv. Lucije ispisuju 11 papirića s imenima momaka koje priželjkuju, a jedna ostaje prazna. Papirići se potom preklope i zalijepe, svaki dan se spali po jedan, a ime momka na posljednjoj ime je njezina budućega muža. Ako ostane prazan papirić, ništa od udaje u dolazećoj godini. Prosinac nosi baš to ime zbog, blagdana svete Lucije. Na taj dan bi momci djevojkama davali naranču, a ako im ona ne bi vratila do Božića iduće bi godine bila svadba.

Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari