Pratite nas

Iz Svijeta

Papa kritizirao zemlje koje ne žele prihvatiti izbjeglice

Objavljeno

na

Papa Franjo je u subotu u litavskom glavnom gradu Vilniusu, gdje je počeo svoju četverodnevnu turneju po baltičkim zemljama, osudio europske zemlje koje ne žele prihvatiti izbjeglice, pohvalivši “toleranciju i gostoprimstvo” Litavaca.

Označio je tu većinom katoličku zemlju kao primjer međunarodnoj zajednici i posebno Europskoj uniji. Njegove su se kritičke riječi odnosile prvenstveno na zemlje Višegradske skupine (Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka) čije vlasti nisu htjele primiti na svoj teritorij izbjeglice i ekonomske migrante pristigle masovno u Grčku i Italiju.

U govoru pred litavskim vlastima i diplomatskim zborom, okupljenima pred predsjedničkom palačom, Papa je spomenuo “glasove koji siju podjelu i sukobljavanje”, stvarajući nesigurnost ili sukobe, ili “naglašavaju da je jedini mogući način jamstva sigurnosti i preživljavanja kulture u naporu oko eliminiranja, brisanja ili protjerivanja drugih”.

U tom smislu, nastavio je on, “vi, Litavci, vi imate originalnu izreku: ‘prihvatiti razlike’. Dijalogom, otvaranjem i razumijevanjem, razlike mogu postati most koji spaja istok i zapad Europe”.

Papina četverodnevna turneja odvest će ga u ponedjeljak u većinski protestantsku Latviju te u utorak u Estoniju, u kojoj većina građana nisu vjernici.

Papa voli pružiti ruku najmanjim katoličkim zajednicama na planetu, izražavajući istodobno bliskost s ostalim kršćanskim religijama.

Njegovo 25. putovanje u inozemstvo unaprijed se smatra neproblematičnim, nakon akrobatskog vikenda krajem kolovoza u Irskoj, obilježenog prosvjedima zbog seksualnog zlostavljanja klera.

Papu Franju optužio je talijanski crkveni vjerodostojnik da je dugo svjesno zanemarivao djelovanje utjecajnog američkog kardinala Theodorea McCarricka, na kraju smijenjenog u srpnju zbog starog seksualnog zlostavljanja nad jednim adolescentom.

Iako pritisnut brojnim glasovima Crkve da se izjasni, šef 1,3 milijardi katolika nije se izjasnio prije putovanja u baltičke zemlje.

No, uoči odlaska za Vilnius, papa Franjo morao je opet objaviti dvije nove ostavke čileanskih biskupa.

U utorak će njemačka crkva objaviti službeno izvješće, čiji su dijelovi već procurili u tisak, o tome kako je najmanje 3677 djece bilo žrtvom seksualnog zlostavljanja za koje je odgovorno 1670 pripadnika klera između 1946. i 2014. godine.

Papa će se posebno u subotu susresti s mladima Litavcima rođenima nakon nezavisnosti, na trgu ispred katedrale u Vilniusu.

Litva i ostale baltičke zemlje doživjele su brz gospodarski razvoj ali i pojavu društvenih nejednakosti te masovnu migraciju mladih prema Zapadu koja predstavlja ozbiljan problem.

Važan trenutak očekuje se u nedjelju kad će se Papa ići pomoliti ispred spomenika žrtvama geta u Vilniusu.

Do 1940. Litva je bila domovina više od 200.000 Židova a Vilnius, zbog njegova duhovnog utjecaja, prozvan je Jeruzalemom Sjevera. Gotovo su svi smrtno stradali tijekom nacističke okupacije između 1941. i 1944. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Nova šefica Europske komisije stavila Hrvatsku među top tri države

Objavljeno

na

Objavio

Nakon Pariza i Varšave nova šefica Europske komisije Ursula von der Leyen sljedeći tjedan, najvjerojatnije u utorak, stiže u Zagreb kako bi razgovarala o Schengenu i predsjedanju, ali i pokazala zahvalnost, piše u srijedu Večernji list.

Detalji dolaska Ursule von der Leyen još se dogovaraju, no teme razgovora s hrvatskim premijerom Plenkovićem ticat će se onih uobičajenih s hrvatske agende prioriteta – ulazak u schengenski prostor, jer se završna evaluacija spremnosti Hrvatske očekuje u jesen, potom ulazak Hrvatske u eurozonu, sigurnost i razgovori o formiranju nove komisije i kandidata koje nacionalne vlade trebaju predložiti s rokom od 26. kolovoza, kao i razgovori o prioritetima i predsjedanju Hrvatske Europskom unijom početkom sljedeće godine te o višegodišnjem financijskom okviru, navodi dnevnik.

No, dodaju da je dublji razlog dolaska – a to je natuknuo i glasnogovornik nove šefice Komisije – i “pokazivanje zahvalnosti”.

U slučaju Plenkovića, povod je više nego jasan – hrvatski premijer bio je jedan od dva pregovarača Europske pučke stranke, koji je, nakon što je postalo jasno da je sustav glavnih kandidata (spitzenkandidata) propao, inzistirao da čelno mjesto komisije ide pučanima kao relativnim pobjednicama izbora,i to u trenutku kad je osovina Angela Merkel – Emmanuel Macron u Japanu dogovorila plan kojim bi na čelu bio socijalist Frans Timmermans, podsjeća Večernji.

No čak i da se politička kombinatorika i nije tako odvijala i da je Ursula von der Leyen ostala na dužnosti njemačke ministrice obrane, ovog bi mjeseca također došla u Hrvatsku, ali drugim povodom. Naime, već je bio dogovoren susret s hrvatskim kolegom, ministrom obrane Damirom Krstičevićem.

Ursula von der Leyen, kažu nam njezini suradnici, voli Hrvatsku. Teško se bilo oteti dojmu da je Hrvatska od učlanjenja u EU dugo bila izvan fokusa Komisije i njezinih članova.

Gotovo nevjerojatno zvuči da ni Barroso ni Juncker nisu prvih godina posjetili najmlađu članicu Unije, a ni povjerenici nisu bili česti gosti, što se zadnjih godina promijenilo, pa bi ovakav početak mandata mogao navijestiti dobre odnose, piše Večernji list.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Bugarski predsjednik uložio veto na kupnju F-16

Objavljeno

na

Objavio

Bugarski predsjednik Rumen Radev uložio je u utorak veto na ‘spornu’ kupnju američkih borbenih zrakoplova F-16 pozivajući se na previsoku cijenu, slabu opremu i povećanje proračunskog deficita koje donosi ta narudžba.

“Bugarskoj treba multifunkcionalan zrakoplov” s “punim paketom oružja i opreme te s obukom” pilota, istaknuo je predsjednik države ocijenivši da ti uvjeti nisu ispunjeni kod ovog ugovora, najvećeg koji je Sofija zaključila na vojnom polju nakon pada komunizma.

Desna većina u parlamentu je u petak ratificirala kupnju osam F-16 za 1.256 milijarda dolara pošto Bugarska, članica NATO-a od 2004., godinama nastoji zamijeniti svoju zastarjelu flotu MiG-ova 29 sovjetske proizvodnje.

Oporba je oštro kritizirala izbor F-16 i boljom ocijenila ponudu švedskog Gripena koja je uključivala deset zrakoplova.

Zbog ubrzanog postupka ratifikacije “nije jasno pitanje cijene, roka isporuke i odštete u slučaju kašnjenja”, istaknuo je predsjednik.

Ovaj veto obvezuje parlament da se ponovo očituje o ugovoru. Ako parlament i drugi put potvrdi ugovor, predsjednik neće moći uložiti veto.

Avioni koje želi i Hrvatska

Radev, bivši zapovjednik zračnih snaga koji je 2016. izabran za predsjednika uz potporu socijalističke oporbe, nije skrivao svoju sklonost Gripenima.

Povjerenstvo koje je sam imenovao isprva se odlučilo za švedsku ponudu, ali je postupak ponovljen 2017. kada je dužnost premijera preuzeo konzervativac Bojko Borisov.

Radev je u utorak posjetio Hrvatsku koja je također zainteresirana za kupnju F-16 od SAD-a.

Hrvatska, koja novim zrakoplovima želi zamijeniti dotrajale ruske Migove 21, planirala je kupiti modificirane F-16 od Izraela, ali je posao propao pošto Izraelci nisu dobili odobrenje SAD-a.

(Hina)

 

Jan Ivanjek: Dugoročni cilj i dalje treba biti nabava 18 lovaca

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari