Pratite nas

Religija i Vjera

Papa u miru Benedikt XVI.: Život u molitvi i povučenosti

Objavljeno

na

Mediji često vole spekulirati koliki je utjecaj pape u miru na život Katoličke Crkve danas. Ogroman, može se slobodno reći. Ne zbog njegova tajnog upliva u događaje u i oko Vatikana, već jednostavno zbog njegova opusa koji je darovao Crkvi i svijetu.

„Rođen sam na Veliku subotu, 16. travnja 1927., u Marktlu na Innu. U obitelji se uvijek držalo značajnim da je dan mojega rođenja bio zadnji dan Velikog tjedna i predvečerje Uskrsa jer s time je bilo povezano to što sam dan nakon svog rođenja bio kršten vodom upravo posvećenoj u ‘uskrsnoj noći’, koja je u ono doba slavljena prijepodne: biti prvi krštenik koji je poliven novom vodom držalo se značajnim znakom. Uvijek me ispunjavalo zahvalnošću to što je moj život od sama početka na ovaj način bio uronjen u uskrsnu tajnu jer to je mogao biti samo znak blagoslova…“ Tako o svom rođenju i krštenju pripovijeda u knjizi Moj život – autobiografija (Verbum, 2005.) papa u miru Benedikt XVI.

A upravo na Uskrs prošle godine „pao“ je i njegov rođendan. Papa u miru Benedikt XVI. je rođendan proslavio dan kasnije, na Uskrsni ponedjeljak, u samostanu Mater Ecclesiae unutar vatikanskih zidova i vrtova. O njemu se ne čuje previše vijesti. Živi povučeno i tiho, u molitvi i kontemplaciji kako je i najavio. Još uvijek mnogo čita, i odgovara na sva pisma koja mu pristižu, potvrdili su njegovi najbliži suradnici. Prima bliske i drage osobe, a tek se u posebnim prigodama, pojavi u javnosti. I gotovo je to uvijek na poziv pape Franje.

Papa Franjo je na Veliku srijedu 2017. otišao do pape Benedikta XVI. te mu je, kao i prethodnih godina, osobno čestitao 90. rođendan. Upućeni kažu da se oni relativno često čuju i telefonskim putem. Kada govorimo o tom „skrivenom životu“ pape u miru tu su još i poneki, ali vrlo rijetki intervjui, poneko pismo ili tekst u prigodi značajnih obljetnica i događaja, poneka vijest od prijatelja koji ga posjećuju…

„Drugi Augustin“

Među njih spada i nekadašnji vatikanski glasnogovornik pater Federico Lombardi, predsjednik vatikanske Zaklade Joseph Ratzinger – Benedikt XVI. „Način na koji je živio, i na koji živi ovih godina, odgovara onomu što nam je bio rekao, odnosno živi u molitvi, u povučenosti, s duhovnoga stajališta, i u krajnjoj diskreciji; živi svoju službu praćenja u molitvi života Crkve, kao i solidarnosti sa svojim nasljednikom“, rekao je prije 2017. p. Lombardi. Napomenuvši da se u posljednje vrijeme nekoliko puta imao prigodu susresti s Benediktom XVI., zahvaljujući također i odgovornosti koju ima u Zakladi Ratzinger, pater Lombardi je kazao da je papa u miru bistar kao uvijek, duhovno i mentalno je prisutan, te je doista, kako je rekao, „pravi užitak biti s njim“. „Naravno, vrijeme prolazi, a tjelesna snaga ne jača, tako da je fizički slabiji; dok su, primjerice, njegove mentalne i duhovne sposobnosti savršene. On je osoba koja nema nekih posebnih bolesti, stoga je na nogama, normalno se kreće, ali vidi se krhkost koja je s godinama sve veća“, kazao je p. Lombardi.

Kod većine vjernika Katoličke Crkve, osobito onih koji brižno prate život Crkve; kod jednog značajnog broja i drugih kršćana; ali, što je vrlo zanimljivo, i kod mnogih koji uopće nisu vjernici, papa u miru Benedikt XVI. je preko svojih djela, knjiga i raznih spisa, i dalje iznimno prisutan, i dalje fascinira. Jer o Bogu i vjeri, o čovjekovu odnosu s Bogom, o suvremenom čovjeku i svijetu, o budućnosti vjere… jedino je tako jednostavno i životno mogao pisati i govoriti svećenik, teolog, biskup, kardinal i papa Ratzinger.

O tome ne dvoji ni novinar Peter Seewald, autor već sada čuvenih knjiga-razgovora s papom Ratzingerom. Njemački je novinar usporedio papu Ratzingera sa Sv. Augustinom koji je, bez sumnje, jako utjecao na njega. „U Ratzingerovu teološkom djelu da se osjetiti utjecaj mnogih majstora minulih epoha, ali mislim da je onaj Augustina i njegovih Ispovijesti najmoćniji“, kazao je Seewald u jednom razgovoru za poljsku Katoličku informativnu agenciju, prenio je portal Bitno.net. „Kada usporedimo život Josepha Ratzingera i Sv. Augustina, uviđamo mnoge sličnosti. Ne bojim se ustvrditi kako Ratzingera možemo nazvati drugim Augustinom. Uvjeren sam da kako je misao Sv. Augustina usmjerila tijek filozofije i teologije od srednjeg vijeka do danas, tako će i djelo Razingera utjecati na nas u stoljećima koja dolaze.”

„Imao je tu sposobnost, zahvaljujući nekonvencionalnom načinu predavanja, prenijeti studentima dojam kako prvi put slušaju o najvažnijim stvarima, na nov i originalan način. Nije stvarao neku novu teologiju, ali je izražavao svoja uvjerenja koja nisu bila temeljena samo na znanosti. Njegova je teologija bila stvorena na dubokoj vjeri i angažirala je čovjeka u svim aspektima njegova života. Duhovna ljepota vidljiva je u njegovim djelima, on je pjesnik filozofsko-teološke misli“, rekao je u tom razgovoru Seewald.

Bavarski dan u Vatikanu

Kada se pogleda koliko se teoloških djela pape u miru i danas tiska u svijetu, neprestano objavljuje, kada se vidi kakav su planetarni uspjeh požnjele njegove knjige počevši od nezaobilaznog „klasika“ Uvod u kršćanstvo, preko knjiga intervjua – od Razgovora u vjeri iz 1985. godine s Vittorijem Messorijem do četiri knjige-intervjua s Peterom Seewaldom – jasno je kakav je utjecaj pape u miru na Crkvu danas, a sasvim sigurno i na Crkvu sutrašnjice. Mediji često vole spekulirati koliki je utjecaj pape u miru na život Katoličke Crkve danas. Ogroman, može se slobodno reći. Ne zbog njegova tajnog upliva u događaje u i oko Vatikana,  već jednostavno zbog njegova opusa koji je darovao Crkvi i svijetu. Sveti Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. bili su, i jesu, Božji darovi Crkvi današnjice.

Pečat koja su ova dva pontifikata ostavila sveopćoj Crkvi, ali i svijetu, neizbrisiv je i siguran svjetionik i za Crkvu sutrašnjice. Živimo u vremenu koje nije nimalo sklono Crkvi, u vremenu u kojem se i Crkva suočila s grijesima koje je počinila, u vremenu kada se modernom čovjeku i poslije komunizma, sada na jedan drugačiji način, prije svega kroz diktaturu kulture relativizma, želi zatvoriti nebo, u vremenu koje Boga želi potisnuti iz ljudskog srca… Zato nam je upravo potrebna jasnoća kojom nam je u svojim djelima uvijek zborio sadašnji papa u miru. Ne zaboravimo gotovo proročanski tekst teologa Ratzingera iz 1969. godine o „malom stadu“ koje će ostati vjerno Kristovoj Crkvi u dobu koje tek treba doći i koji se, očito, i ostvaruje.

Vratimo se nakratko proslavi 90. rođendana pape u miru Benedikta XVI. Iz snimaka i fotografija koje smo mogli vidjeti u medijima jasno se da uočiti, kao što je već i kazano, da je papa Benedikt XVI., fizički oslabio, jednostavno kazano – ostario je. No i iz njega i dalje progovara poniznost, jednostavnost, skromnost i blagost. Isti je to onaj papa kojeg su kardinali 2005. godine izabrali za nasljednika Sv. Petra.  Dirljivo ga je bilo vidjeti prošle godine okružena s gostima iz njegove rodne Bavarske, među kojima je bilo i 30-ak pripadnika bavarskih povijesnih postrojbi, tzv. Gebirgschützen, zatim bavarski premijer Horst Seehofer kao i njegov 93-godišnji brat mons. Georg Ratzinger. Mons. Georg živi u Regensburgu, u svećeničkome domu. „Bratov dolazak mu je ‘najveći dar’“, rekao je novinarima Benediktov dugogodišnji osobni tajnik, a sada prefekt Papinskog doma nadbiskup Georg Gänswein. Bio je to bavarski dan usred Vatikana. Bavarske zastave, pjesme, pivo, hrana…

Papa u miru je u svom kratkom govoru kazao da mu je „srce ispunjeno zahvalnošću za 90 godina koje mu je dragi Bog podario. Bilo je kušnji i teških vremena, ali me je On u svemu uvijek vodio dalje, izvlačio me, kako bih mogao nastaviti ići naprijed.“ Prisjetio se i svoje lijepe bavarske rodne grude, blagoslovio je sve nazočne te ih zamolio da njegove pozdrave prenesu u rodni kraj.

Od jutra do večeri

Vratimo se ponovno svakodnevici Benedikta XVI. Kako on živi jedan uobičajeni dan? Prije nešto više od dvije godine mogli smo u talijanskim medijima, iz intervjua nadbiskupa Georga Gaensweina, saznati kako izgleda jedna dan u životu pape u miru. „Dan počinje svetom misom, kao i uvijek, ali sada nešto kasnije, u 7:45. Slijede zahvala, časoslov, doručak. Kroz jutro moli, čita, uči i proučava, rješava prispjelu poštu i katkada prima posjete. Oko 13:30 ručamo i zatim prošećemo po terasi, dva-tri kruga, prije nego se pođe odmoriti. U 16:15 idemo u Vatikanske vrtove, uputimo se prema Lurdskoj spilji, molimo krunicu. Nakon toga opet je vrijeme za molitvu i za čitanje. Večeramo u 19:30 i gledamo neki od talijanskih televizijskih dnevnika. Uvečer Benedikt moli povečerje u kapeli i zatim se povlači.”

Nadbiskup Georg Gänswein je prošle godine u razgovoru za talijanski list La Repubblica rekao kako papa u miru  živi „smireno“ i „lucidno“. Papa Benedikt je „vedar, miran i dobre volje“, kazao je mons Gänswein. Potvrdio je da ga pomalo noge izdaju: „Zato se, da bi bio sigurniji, oslanja o hodalicu koja mu jamči samostalnost i sigurnost pri kretanju.“  Ne vidi više na lijevo oko s kojim je već desetljećima imao problema. Njegova velika ljubav je klasična glazba. „I dalje svira na klaviru, najviše Mozarta, ali i druge skladatelje baroka i klasike. I dalje svira bez nota. Ipak, manje nego prije godine dana. Kaže da ga ruke ne slušaju više kao nekada, ili barem ne koliko bi ga morale slušati da bi svirao dobro”, kazao je nadbiskup Gänswein.

„Na televiziji gleda samo dnevnik u 20 ili u 20.30. Prima L’Osservatore Romano i l’Avvenire  te dvoje njemačke novine. Svakog dana dobiva pregled tiska koji sastavlja i dostavlja Državno tajništvo”, rekao je mons. Gänswein i time zapravo potvrdio da je papa u miru upoznat sa svim događajima u Crkvi i svijetu. I dalje najviše voli čitati teološka štiva. Koncentriran je „nadasve na svoje velike uzore, crkvene učitelje koji su ga pratili sve godine što je predavao teologiju, ali drago mu je ostati u toku sa suvremenim teološkim tekstovima, barem onima najvažnijima“, izjavio je mons. Gänswein.

Ratzingerov dugogodišnji tajnik je naglasio da se Benedikt XVI. „nikada dosad nije pokajao“ što se prije nešto više od četiri godine odrekao dužnosti. „Uvjeren je da je donio ispravnu odluku, iz ljubavi prema Gospodinu i za dobro Crkve. U njegovoj je duši dojmljiv mir, koji govori da je po savjesti siguran da je napravio dobro pred Bogom. Nazočnost unutarnjeg mira u njemu je prekrasan dar koji slijedi iz te odluke.“

Devedeseti rođendan je bio prigoda da se prisjetimo, da molimo, za „jednostavnog i poniznog radnika u Gospodnjem vinogradu“ koji nam je i kroz protekle četiri godine života u povučenosti pokazao (kako je to rekao jednom zgodom na početku svog pontifikata 2005.) da se „istinska radost često skriva iza malih stvari i postiže se vršenjem svakodnevnih obveza duhom služenja“.

Brane Vrbić / KT

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

19. travnja 2005. god. – Kardinalska konklava izabrala je Josepha Aloisa Ratzingera za papu

Objavljeno

na

Objavio

Kada je na današnji dan 19. travnja 2005. godine krenuo “bijeli dim” iz sikstinske kapele, a prigodom konklava nakon smrti svetog Ivana Pavla II., rimskog svećenika, i kada se obznanilo da je izabran novi Sveti Otac, mnogi su zanijemili.

Izbor je bio veliko iznenađenje. Na prozoru se pojavio lik vrlo poznatog njemačkog kardinala Josepha Razingera, do  tada prvog čovjeka Kongregacije za nauk vjere. Zašto iznenađenje. Papa Kardinal Razinger je bio tih, suzdržan, povučen, vrlo konzervativan, uvijek ozbiljan… Rekli bismo, pravi Švabo. Bio je to prvi dojam.

No, poznavatelji teologije i ljudi koji su poznavali lik, djelo i karizmu kardinala Razingera oduševljeno su pozdravili ovaj izbor, jer se radilo o čovjeku koji je u svijetu teologije i Crkve bio vrlo poznati znanstvenik. Njegova djela bila su izuzetno čitana i postajala su dio udžbenika za studente teologije. Sjećam se kada nam je profesor sada, preuzvišeni Otac biskup Tomo Vukšić, izdao nalog da pročitamo knjigu “Uvod u kršćanstvo” i kad sam ju počeo čitati, kako sam ostao zapanjen, jer nisam mogao odmah razumjeti o čemu se radi. Bilo je to tri godine prije izbora kardinala Razingera za Svetog Oca.

Tada nisam znao da je ta knjiga bila omiljeno štivo Svetoga Ivana Pavla Drugoga i da je ona zapravo “puno kumovala” da se Kardinala Razingera 1981. godine imenuje prefektom Kongregacije za nauk vjere, čime je postao jednim  od najvažnijih i najbližih suradnika Rimskog prvosvećenika. No, kasnije se pokazalo da je Sveti Ivan Pavao Drugi dobro odabrao, jer je u pravo Kardinal Joseph nemilosrdno reagirao na svaki pokušaj krivovjera, pa je dobio i nadimak “Panzerkardinal”.

NO, ime kardinala Razingera bit će posebno zapisano u povijesti Crkve, jer, iako je bio nemilosrdan u rekacijama po određenim pitanjima, ipak nije uspio stati na kraj svim negativnim stvarima koje su počele potresati Crkvu za vrijeme njegova mandata. Zapravo, one se tada nisu počele događati, nego su počele izlaziti na vidjelo. Sjećam se  njegovog javnog nastupa u Protugalu 11., svibnja 2010. godine kada je rekao da postoji “grijeh unutar same Crkve”. Bilo je to u povodu  događaja pedofilije u Portugalu. Pojavile su se i druge negativnosti, pa je, Sveti Otac Benedikt XVI odlučio povući se s papinske pozicije i iskoristiti institut ostavke, koji nije korišten 600 godina. Tim potezom izazvao je silna nagađanja, ali uveliko ubrzao i određene promjene unutar crkve koje provodi sadašnji Sveti Otac Franjo.

Rodio se 16. travnja  u njemačkom  Markt an Innu na Veliku Subotu 1927. godine.  Doktorirao je na tezi Svetog Augustina. Napisao je veliki broj knjiga iz područja filozofije i teoloogije, a slovi za jednog od najvećih poznavatelja filozofsko-teološke znanosti svih vremena.

Anto Pranjkić / Kamenjar.com

Papa u miru Benedikt XVI.: Život u molitvi i povučenosti

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Biskup Košić: Spomenik bl. Alojzija će biti blagoslovljen 8. svibnja ove godine

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Sisačka biskupija

Priopćenje s 38. sjednice biskupa Zagrebačke crkve pokrajine

U Biskupskom ordinarijatu u Sisku, u utorak, 17. travnja 2018. godine, održana je trideset i osma sjednica biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine, na kojoj su – pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita, kardinala Josipa Bozanića – sudjelovali svi biskupi Metropolije: domaćin susreta, mons. Vlado Košić, biskup sisački, zatim mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski, mons. Nikola Kekić, vladika križevački, mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački te zagrebački pomoćni biskupi mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski.

U svom je pozdravu mons. Košić istaknuo radost zbog ponovnog susreta biskupa u Sisku i to povodom početka radova na postavljanju kipa bl. Alojzija Stepinca, akademskog kipara Tomislava Kršnjavog, ispred sisačke katedrale.

Sam lik bl. Alojzija predstavljen je s križem i dvoje djece, kako bi ga se povezalo s akcijom spašavanja djece u Sisku tijekom Drugog svjetskog rata, što se u javnosti često prešućuje ili se o tome govori i piše neistinito.

Spomenik će biti blagoslovljen 8. svibnja ove godine, na spomen 120. obljetnice rođenja bl. Alojzija i 20. obljetnice njegove beatifikacije. Biskup Košić podsjetio je da se ove godine spominjemo i 425. obljetnice Bitke kod Siska.

Spomen-slavlje bi će u Sisku, znanstveni skup 20. lipnja, a svečano euharistijsko slavlje 22. lipnja, pri čemu će sudjelovati i članovi Prvostolnog Kaptola zagrebačkog i Stolnog Kaptola sisačkog.

Treći se spomen ove godine tiče tužnog događaja prije 75 godina kada su partizani uništili župu Zrin. Biskup je izrazio nadu da će ove godine 8. rujna biti blagoslovljena crkva koja će biti izgrađena pokraj temelja razrušene crkve.

U odgovoru na pozdrav Kardinal je očitovao ponos što svaki put kada biskupi dođu u Sisak susretnu neko novo ostvarenje Sisačke Crkve koja ide prema desetoj obljetnici svoje obnovljene uspostave.

Osobito je priznanje izrazio sisačkom biskupu Košiću za njegovu gorljivu zauzetost. U toj zauzetosti posebno je važna osjetljivost za očuvanje spomena.

Premda živimo u vremenu s puno medijskih sredstava danas se vidi i zaboravnost, Crkva promiče oproštenje, ali čuva spomen, što je važno u Sisku, a u svjetlu povijesti u kojoj i Zrin i bl. Alojzije Stepinac imaju bitno mjesto, pri čemu je bl. Alojzije Stepinac simbol hrvatskog katoličkog identiteta. U prisutnosti medijskih djelatnika Kardinal je pozvao medije da svojom službom pomognu u promicanju vrjednota na dobro društva.

Biskupi su razmotrili i život Nadbiskupijskog bogoslovnog sjemeništa koji je predstavio njegov rektor, preč. gosp. Anđelko Košćak.

Na sjednici je odlučeno da će 3. listopada 2018., povodom 20. obljetnice beatifikacije i 120. obljetnice rođenja bl. Alojzija Stepinca, svećenici Zagrebačke crkvene pokrajine hodočastiti u Krašić.

Biskupi su razmotrili aktualna pitanja u hrvatskom društvu, naročito nakon prošlotjednih rasprava u hrvatskoj javnosti. (Sisačka biskupija)

Foto: Sisačka biskupija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati