Pratite nas

Papa: više je hrabrosti potrebno za mir nego za rat

Objavljeno

na

“Za mir je potrebna veća hrabrost nego za rat”, kazao je Papa nakon molitve za mir održane zajedno s izraelskim predsjednikom Shimonom Peresom i palestinskim čelnikom Mahmudom Abasom. “Treba hrabrosti kako bi se reklo ‘da’ pregovorima i ‘ne’ neprijateljstvima, ‘da’ poštivanju sporazuma i ‘ne’ provokacijama, ‘da’ iskrenosti a ‘ne’ dvoličnosti“, rekao je Sveti Otac.

Papa je Peresu i Abasu prenio svoju želju da odgovore na težnje svojih naroda za mirom na Bliskom istoku te da “pronađu snagu za dijalog”, na kraju molitve za mir održane u nedjelju navečer u vatikanskim vrtovima.

Traženje mira je “čin vrhovne odgovornosti pred našim savjestima i našim narodim”, rekao je, dodajući da su milijuni širom svijeta, ljudi svih vjera, večeras molili za mir.

Peres, koji ima 90 godina i čiji mandat istječe sljedeći mjesec, pozvao je iz Vatikana Palestince i Izraelce na “mir među jednakima”, naglašavajući da je “naša misija donijeti mir našoj djeci”. “Možemo, zajedno i sada, Izraelci i Palestinci, pretvoriti našu uzvišenu viziju u stvarnost blagostanja i napretka. U našoj je moći donijeti mir našoj djeci. To je naša zadaća, naša sveta misija roditelja”, rekao je Peres, dobitnik Nobelove nagrade za mir.

Abas je uputio molitvu za “sveobuhvatni i pravedni mir našoj zemlji i regiji tako da naši narodi i narodi na Bliskom istoku i u cijelom svijetu mogu uživati u plodovima mira, stabilnosti i suživota”. “Želimo mir sebi i svojim susjedima”, rekao je.

“Ovo je bio susret koji odgovara na žarke želje svih onih koji čeznu za mirom i sanjaju o svijetu u kojem muškarci i žene mogu živjeti kao braća i sestre a ne više kao protivnici i neprijatelji”, naglasio je Papa.

“Svijet je nasljedstvo koje smo dobili od naših predaka, ali i dar našoj djeci: djeci koja su umorna i iscrpljena sukobima i žele da svane zora u kojoj će doći mir”, rekao je. “Previše je sinova palo, nevinih žrtava rata i nasilja.. naša je zadaća da njihova žrtva ne bude uzaludna”.

Papa je zajedničkom molitvom želio pokazati da tri monoteističke religije imaju zajedničke korijene i moraju zajedno djelovati za mir.

Ova povijesna molitva za mir počela je u 19 sati i trajala je, zajedno s kratkim obraćanjima, oko dva sata, a bila je trodijelna: židovska, kršćanska te muslimanska. Pridružili su joj se poglavar Pravoslavne Crkve, imami, rabini, vjernici.

Peres i Abas stigli su odvojeno nešto prije 18,30 sati u Vatikan, s nekoliko minuta razlike, i toplo se pozdravili. Njihov je stisak ruke bio dug, bili su nasmiješeni, a uz njih je stajao Papa kao i carigradski pravoslavni patrijarh Bartolomej. Papa ih je pozdravio i primio u kratku audijenciju, a potom su svi istim vozilom prevezeni u vatikanske vrtove.

Papa Franjo u vatikanskim vrtovima sjedio je u sredini između dvojice predsjednika, a patrijarh Bartolomej u njihovoj neposrednoj blizini. Nakon molitve i kratkih obraćanja sudionici su zasadili maslinu,koja je simbol mira.

Susret se odvija u jeku krize mirovnog procesa i nepovjerenja nastalima osnutkom vlade palestinskog jedinstva u koju je uključen Hamas, a Izrael, koji taj pokret smatra terorističkom organizacijom za odmazdu je ubrzao gradnju na okupiranim palestinskim područjima.

Ipak, za posjeta Svetoj Zemlji kada je u svibnju pozvao Peresa i Abasa na molitvu za mir, Papa je inzistirao da je riječ o molitvi, a ne o političkom upletanju u Bliski istok. “Taj molitveni susret neće biti posredovanje niti pokušaj traženja rješenja. Okupit ćemo se kako bismo molili, to je sve. Nakon toga svatko će se vratiti svojoj kući”, rekao je Franjo po povratku iz Svete Zemlje. Poručio je da bi s njegove strane bila “ludost” iznositi mirovne prijedloge.

Izvor: Narod.hr/Agencije

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Erdogan prijeti sirijskim snagama u Idlibu

Objavljeno

na

Objavio

Turska planira ovaj tjedan potisnuti snage sirijske vlade od svojih vojnih promatračkih točaka u sjeverozapadnoj sirijskoj regiji Idlibu, rekao je u srijedu turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, unatoč tome što one nastavljaju napredovati uz potporu ruske vojske.

Gotovo milijun Sirijaca raseljeno je u zadnja tri mjeseca zbog borbi između pobunjenika koje podržava Turska i sirijskih snaga koje žele osvojiti posljednje veliko pobunjeničko uporište u zemlji nakon devet godina rata.

Ankara je poslala tisuće vojnika i kamione pune opreme u regiju kako bi pomogla pobunjenicima.

“Planiramo do kraja ovog mjeseca osloboditi naše promatračke točke od okruženja (sirijskih vladinih snaga), na ovaj ili onaj način”, istaknuo je Recep Tayyip Erdogan u govoru pred zastupnicima svoje stranke AKP.

No Asadove snage nastavljaju napredovati. U srijedu su na jugu Idliba zauzele nekoliko sela, po Sirijskom opservatoriju za ljudska prava. Cilj im je grad Kafar Avid, čijim bi zauzimanjem prisilile pobunjenike da se povuku iz šire zone uključujući njihovo posljednje uporište u pokrajini Hami.

Erdogan je 5. veljače prvi put zatražio od sirijskih snaga da se povuku iza linije turskih promatračkih točaka do kraja veljače, zaprijetivši im u suprotnom da će ih turske snage potisnuti.

Turska je postavila 12 promatračkih točki oko deeskalacijske zone u Idlibu, po sporazumu iz 2017. dogovorenog s Rusijom i Iranom, ali neke se sada nalaze iza linija koje drže sirijske vladine snage.

Sirijski pobunjenici koje podržava turska vojska zauzeli su ovaj tjedan grad Nairab u Idlibu, po pobunjeničkim i turskim izvorima, što je prvo područje koje je ponovno oduzeto sirijskim snagama.

Sirijske snage približavaju se kampovima za raseljene kod turske granice, pa oni strahuju da će se naći usred borbi.

Kremlj: Turska operacija u Idlibu bila bi najgori mogući scenarij

Turski i ruski dužnosnici trebali bi u srijedu u Ankari održati treći krug razgovora o smanjenju napetosti u regiji. Na dosadašnjim razgovorima nije bilo napretka.

Premda je Moskva optimistična, jedan turski dužnosnik kazao je da rezultate ne očekuje prije samita Turske, Rusije i Irana 6. ožujka.

Erdogan je u srijedu kazao kako se nada da će uskoro biti riješeno pitanje korištenja zračnog prostora iznad Idliba.

Rusija kontrolira taj zračni prostor i svakodnevno bombardira pobunjenike. (Hina)

Je li savezništvu Rusije i Turske došao kraj?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Bez izmjene izbornog zakona nema nove Vlade Federacije BiH

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je kako hrvatske stranke neće pristati na uspostavu nove Vlade Federacije BiH bez izmjene Izbornog zakona BiH kojim bi se osigurala jednakopravnost toga naroda kako se više ne bi ponavljalo da mu brojniji narodi nameću predstavnike u vlasti.

“Bez izmjene izbornog zakona mi nećemo ući u partnerski odnos s drugim strankama. Bez obzira koja je u pitanju. Na pitanje hoće li biti neke druge federalne vlade, bez izbornog zakona neće je biti”, rekao je Čović u Jajcu prvi puta eksplicitno potvrđujući kako je to uvjet za uspostavu entitetske vlade. Pozvao je predstavnike Bošnjaka i Srba na dogovor kako bi se otklonile frustracije zbog nametanja političkih predstavnika bosanskohercegovačkim Hrvatima.

Na posljednjim općim izborima, održanim u listopadu 2018., u državno Predsjedništvo BiH je glasovima Bošnjaka izabran Željko Komšić, dok su u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda u klub Hrvata iz županija u kojima je ovaj narod manjina birani i Edim Fejzić ili pak Anel Šahinović, što je izazivalo podsmijehe te upozoravalo na manipulaciju s nacionalnim izjašnjavanjem.

Od 2018. nije imenovana nova federalna Vlada, a bošnjački dužnosnici stalno pozivaju na uspostavu novog saziva Vlade Federacije BiH.

Čović, koji je i čelnik Hrvatskog narodnog sabora BiH, koji okuplja najvažnije političke stranke u toj zemlji, pojasnio je kako trenutačno nema razumijevanja za rješavanje hrvatskog problema što je po njemu donja crta za pregovore.

“Nema trgovine protiv interesa. To je ona crta ispod koje se ne može ići bez obzira kakav će politički pritisak biti na one koji predvode ovu državu. Biramo riječi i kad ovdje govorim, i o prijateljima Srbima i Bošnjacima, jer čine zajedno s nama ovaj prostor i zajedno ćemo graditi Bosnu i Hercegovinu”, dodao je Čović.

Čović je ocijenio kako se mora promijeniti Izborni zakon kako bi se zajamčila jednakopravnost triju konstitutivnih naroda u BiH. (Hina)

Hrvatske i srpske stranke predložile zakon o odlasku stranih sudaca iz Ustavnog suda

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari