Pratite nas

Iz Svijeta

Papa zatražio oprost od Roma zbog povijesne diskriminacije

Objavljeno

na

Papa Franjo je u nedjelju u ime Katoličke Crkve od Roma zatražio oprost zbog “zlostavljanja, diskriminacije i segregacije” koje je pretrpjela ova zajednica, s čijim se članovima susreo za vrijeme posjeta Rumunjskoj.

Takvo njegovo stajalište moglo bi pojačati napetosti u odnosima s talijanskim ministrom unutarnjih poslova Matteom Salvinijem, koji otvoreno iskazuje neprijateljsko stajalište prema svim imigrantima.

“U ime Crkve od Gospodina i od vas tražom oprost za razdoblje u povijesti kada smo vas diskriminirali, zlostavljali ili pogrešno razumjeli”, rekao je Papa u govoru pred članovime romske zajednice u gradu Blaju u središnjoj Rumunjskoj.

Salvini, koji se često sukobljavao s Papom u pogledu migranata, prošli je mjesec gnjevno reagirao kada je Franjo u Vatikanu primio grupu Roma. Čelnik krajnje desne Lige i zamjenik talijanskog premijera tada je obećao da će zatvoriti sva romska naselja u Italiji.

Zadnja faza Papina trodnevnog posjeta Rumunjskoj bio je sastanak s pripadnicima romske manjine, koja broji između milijun i dva milijuna ljudi u zemlji od 20 milijuna stanovnika. Riječ je o siromašnoj i često jako marginaliziranoj zajednici.

Papu Franju su dočekale i pozdravile tisuće stanovnika četvrti Barbu Lautaru, podignute duž uske ulice koju čine malene kuće stisnute jedna uz drugu.

Pošto je pozdravio obitelj s djetetom koje mu je uručilo buket cvijeća, Sveti Otac se obratio vjernicima malene kvartovske crkve te pozvao Rome da “preuzmu veću društvenu ulogu, ne strahujući pritom podijeliti i pokazati posebnosti koje ih čine takvima kakvi jesu”. Pritom je podsjetio na romski “osjećaj za obitelj, solidarnost, gostoljubivost, zaštitu najslabijih u zajednici, poštivanje nadređenih te spontanost i radost življenja”.

“U srcu osjećam težinu, a to je težina diskriminacije, segregacije i maltretiranja kroz koje je prošla vaša zajednica. Povijest nam govori da tolika količina zla nije bila strana čak ni kršćanima, čak ni katolicima”.

“Ravnodušnost proizlazi iz predrasuda, ona potiče ogorčenost”, rekao je Papa sa žaljenjem, osudivši “riječi koje bole” i “stajališta koja siju mržnju i dovode do udaljavanja”.

Procjenjuje se da se u Europi broj Roma kreće između 10 i 12 milijuna, što iznosi oko 1,2 posto stanovništva EU-a. (Hina)

Papa Franjo beatificirao sedmoricu grkokatoličkih biskupa mučenika komunističkog režima

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Prekrasna slika iz Kölna: Tisuće navijača ispunilo katedralu Svetog Petra (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Njemački klub Köln se vrlo brzo vratio u prvu Bundesligu, a navijači spomenutog kluba su poznatu katedralu Svetog Petra, inače jednu od najpoznatijih crkvi na svijetu, ispunili u potpunosti kako bi se pomolili za uspjeh kluba uoči važne utakmice, ali i zahvalili za sve ono što je do sada klub napravio. A napravio je puno ekspresnim povratkom u najjaču njemačku ligu.

Naime, prije nego će navijači otići na stadion na kojem je kultni njemački klub, Köln, u drugom kolu Bundeslige dočekao moćnu Borussiju Dortmund, skoro pet tisuća navijača Kolna ispunilo je spomenutu katedralu. Koln je poražen od daleko jačeg kluba iz Dortmunda, ali su navijači već pobijedili. U katedrali su otpjevali i klupsku himnu te razvukli šalove.

Kako je to zaista izgledalo možete se i sami uvjeriti.

 

Podsjetimo, katedralna crkva u Koln Svetog Petra i Djevice Marije inače je i sjedište Kölnske biskupije, a posvećena je Svetom Petru i Blaženoj Djevici Mariji te je poznati je spomenik njemačkog kršćanstva, gotičke arhitekture te ustrajne vjere i opstojnosti stanovnika Kölna, prenosi narod.hr

Izgradnja katedrale je počela davno, još tamo u 13. stoljeću, a dovršena je uz prekide krajem 19. stoljeća. Godine 1996. godine upisana je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao jedno od najpoznatijih građevina u Njemačkoj i znamenitost grada Kölna, te kao “iznimno djelo ljudske kreativne genijalnosti…”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Poljska od Njemačke želi odštetu za Drugi svjetski rat

Objavljeno

na

Objavio

Poljska se priprema za obilježavanje 80. godišnjice početka Drugog svjetskog rata, a vlada u Varšavi želi s Njemačkom ponovo razgovarati o ratnoj odšteti. No može li se novčano odrediti patnja jednog naroda?

Kad je brujanje njemačkih bombardera u zoru 1. rujna 1939. probudilo 11-godišnju Zofiju Burchacinsku, mislila je da čuje krave. Ni njezina majka nije očekivala da upravo počinje rat, vjerovala je da je riječ o ranije planiranim vježbama.

“Bolje ti je da ustaneš”, kazala je majka netom prije no što im se srušio krov. Obje su morale bosonoge pobjeći iz zgrade, još uvijek u spavaćicama.

Wielun je bio prvi grad bombardiran u Drugom svjetskom ratu. Tada se nalazio samo 21 kilometar od njemačke granice, nije imao vojsku, protuzračnu obranu ni industriju. Poginulo je nekoliko stotina građana.

Burchacinska se u grad vratila 1945. i više ga nije prepoznala.

“Otac mi je morao pokazati put do škole. Bio je to potpuno drugi grad”, rekla je.

“Gdje su bile kuće, ostale su samo ruševine”.

Danas 91-godišnja Burchacinska jedna je od mnogih Poljakinja koje vjeruju da Njemačka mora isplatiti ratnu odštetu.

Prema anketi novina Rzeczpospolita iz svibnja, gotovo polovica Poljaka podržava ideju da se od Njemačke zatraže reparacije. Gotovo četvrtina njih tomu se protivi.

“Rat koji su započeli Nijemci jako je osiromašio zemlju”, kazala je Burchacinska. “Velik broj umjetničkih djela je ukraden ili uništen”, dodala je.

Pitanje ratne odštete ponovno je pokrenuto 2015. kada vlast preuzima stranka Pravo i pravda (PiS). Parlamentarni odbor koji predvodi njezin zastupnik Arkadiusz Mularczyk trenutno procjenjuje koliku je štetu Poljska pretrpjela u ratu.

Neslužbena brojka, temeljena na poslijeratnom izvještaju prilagođenom inflaciji, trošak procjenjuje na više od 880 milijardi dolara.

Njemački povjesničari Karl Heinz Roth i Harmut Ruebner, koji će u listopadu objaviti knjigu o ratnim odštetama, procjenjuju da je rat koji je započela Njemačka u ukupno 21 državi nanio štetu od 7,5 bilijuna eura.

Čak i ako se od te brojke oduzme gotovo bilijun eura koju je Njemačka već isplatila, ova golema brojka dvostruko je veća od njemačkog godišnjeg BDP-a, ističe Roth. Takva svota ne može se tražiti čak ni od ekonomske velesile poput Njemačke.

Roth smatra kako bi dodatni bilijun eura, koje bi podijelilo 15 država, bio i dalje ogroman, ali realističan zahtjev.

Povjesničar smatra kako bi to bio značajan doprinos “europskoj periferiji” koji bi ujedno podržao europski integracijski proces.

Poljska zasad nema planove zahtijevati ratnu odštetu, ali “teško je kazati da je to poglavlje zatvoreno”, rekao je nedavno poljski ministar vanjskih poslova Jacek Czaputowicz.

“Usporedite gubitke drugih država s poljskim gubicima”, naglašava ministar. “Ima država koje su izgubile mnogo manje, no dobile su odštetu”, zaključio je.

Poljska je tijekom rata pretrpjela strahovite ljudske žrtve i materijalne gubitke. Poginulo je otprilike šest milijuna poljskih građana, među njima tri milijuna židovskog porijekla. Uništen je velik broj gradova i sela.

Ni kraj rata nije Poljskoj donio slobodu jer je njemačku okupaciju zamijenila sovjetska koja je trajala gotovo pola stoljeća.

Na konferenciji u Potsdamu 1945. dogovoreno je da će Poljska primiti dio odštete namijenjene Sovjetskom Savezu. No Staljin je primorao Varšavu da u zamjenu u Sovjetski Savez izvozi ugljen po jako niskoj cijeni.

Za današnju njemačku vladu pitanje odštete više ne može biti tema rasprave, rekao je početkom kolovoza u Varšavi njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. Prema izvještaju njemačkog parlamenta iz srpnja, Poljska je propustila priliku tražiti reparacije 1953. i 1970. godine.

Czaputowicz, međutim, ističe da se u obzir moraju uzeti pravednost i moralnost procesa, ne samo njegova legalnost.

Za gradonačelnika Wieluna, danas udaljenijeg od njemačke granice zbog poslijeratne promjene teritorija, ratna odšteta je od sekundarne važnosti.

“Izgrađujemo dobre odnose s našim partnerskim gradovima u Njemačkoj i želimo da tako ostane”, rekao je Pawel Okrasa.

“Ne bi htjeli da se oni zbog odšteta pogoršaju”, zaključio je gradonačelnik.

I sama Burchacinska vjeruje kako se moraju održati dobri poljsko-njemački odnosi.

“Meni je teško oprostiti, no vjerujem da generacija mojih sinova, unuka i praunuka ne smije imati tu mržnju prema Nijemcima jer ona ne vodi nikuda”. (Hina)

 

Ante Čuvalo: Mi još i ne shvaćamo kakve i kolike su zločine počinili komunistički režimi

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari