Pratite nas

Pregled

Papi za stoti rođendan: Split će dobiti spomenik Svetom Ocu Ivanu Pavlu II

Objavljeno

na

Split će do kraja ove godine dobiti novi spomenik. Radi se o spomeniku Svetom Ocu Ivanu Pavlu II. Neće biti na Žnjanu gdje je Papa držao misu 1998. godine, već u samom centru grada, na zelenoj površini pred crkvom svetog Frane.

Grad Split je 2007. godine donio odluku o spomeniku Papi, a toga se sjetila Lidija Bekavac, članica Komisije za spomenike iz redova HGS-a. Ove se godine slavi stota obljetnica rođenja Karola Wojtyle pa se činilo prigodnim da se odluka stara 13 godina stavi na dnevni red.

Kako doznaje dalmatinski portal od predsjednika Komisije za spomenike, šefa splitskog HDZ-a Petra Škorića, oformljeno je povjerenstvo koje je razmatralo najbolju lokaciju za spomenik Papi.

‘Žnjan je otpao jer smo smatrali da mjesto kraj plaže nije prikladno za spomenik Svetom Ocu. Prostor ispred crkve Svetog Frane iskristalizirao se kao najprikladniji pa smo od konzervatora i Upravnog odjela za prostorno planiranje Grada Splita zatražili mišljenje o toj lokaciji’, kazao je Škorić.

S odgovorima još nije upoznat, ali njih je sinoć objavio vijećnik stranke Pametno Branimir Urlić.

Što se konzervatora Radoslava Bužančića tiče, nema nikakve prepreke za spomenik pred crkvom Svetog Frane.

‘Postavljanje spomenika na zelenoj površini ničim ne predstavlja oštećenje kulturnog dobra, već doradu zelene površine u kojoj postavljanje spomenika ne bi trebalo značiti devastaciju. Upravo suprotno tim se zahvatom može estetski povećati vrijednost ovog hortikulturnog rješenja kvalitetnim i suvremenim skulpturalnim djelom’, napisao je Bužančić.

Zatražio je arhitektonski i skulpturalni prijedlog, no kako doznaje dalmatinski portal od Škorića, zasad ne postoji ni približna ideja o izgledu i dimenzijama spomenika.

U prilog lokacije, Bužančić je podsjetio kako je mjesto na kojem se treba postaviti spomenik u 2. Svjetskom ratu bilo stratište neprijateljske okupacijske vojske na kojem su stradali građani Splita pa postavljanje spomenika nije u suprotnosti s oblikovnim, ni memorijalnim karakterom tog mjesta.

Upravni odjel za prostorno planiranje nije bio toliko optimističan u svom mišljenju. Podsjetili su kako se lokacija nalazi u obuhvatu GUP-a u visoko konsolidiranom području oznake 1.1. Zaštita i revitalizacija povijesne baštine – povijesna jezgra Splita unutar Kulturno-povijesne cjeline Grada Splita – Zona A te da je propisano maksimalno očuvanje postojećih definiranih javnih površina, zaštita kvalitetnih pojedinačnih stabala i posebno zaštita zelenih površina te da su sve intervencije na ovom prostoru moguće na temelju provedbenog dokumenta prostornog uređenja i uz posebne uvijete i suglasnost Konzervatorskog odjela.

Napomenuto je i kako je DPU-om priobalnog području Trstenik – Radoševac predviđeno uređenje lokaliteta u spomen na posjetu Svetog Oca te da je spomen obilježje planirano na za to predviđenom spomen trgu, blizu izvornog mjesta oltara za vrijeme posjeta Pape Ivana Pavla II.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Kako psihički podnijeti krizu kroz koju prolazimo

Objavljeno

na

Objavio

U vrijeme pandemije koronavirusa svi smo kod kuće. Više od 25 tisuća ljudi je u samoizolaciji. Nema socijalnih kontakata.

Učenici prate nastavu iz svojih domova. Najmlađi se već danima ne mogu družiti s vršnjacima, ne mogu na igrališta. A ovakvo stanje može potrajati i sve to može utjecati na psihološko stanje i djece i roditelja.

Kako sve to prebroditi i kako se nositi s time, u emisiji urednika i voditelja Damira Smrtića o tome su govorili prof. dr. sc. Marina Ajduković, psihologinja s Pravnog fakulteta u Zagrebu, prof. Tanja Sever, specijalistica kliničke psihologije, prof. dr. sc. Gordana Kuterovac-Jagodić, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i prof. dr. sc. Veljko Đorđević, prim., dr.med., psihijatar.

– Svima je teško. Svi imaju bolje i teže dane i koliko god se trude djeca vide da su roditelji uznemireni i zabrinuti. Brige što će biti sa zaposlenjem, financijama, kako iz dana u dan sačuvati energiju… to su sve izazovi s kojima se možemo uspješno nositi tjedan dva tri, ali ako situacija potraje dolazi do iscrpljivanja resursa kako da se kontroliramo i nosimo s neizvjesnošću, rekla je Ajduković.

Sever je rekla da su djeca izgubila sigurnost u svakodnevnom životu jer su izgubila strukturu (škola, dolazak doma, učenje, treninzi) te da im je sada sve jednolično. Istaknula je da bi roditelji trebali napraviti strukturu kako djeca ne bi izgubila kontrolu, jer s neimanjem kontrole djeca se osjećaju nesigurno. Dodala je i da je nedavni potres u Zagrebu tome pridonio, te da ih je on više zabrinuo nego situacija s koronavirusom.

Kuterovac-Jagodić se osvrnula na školu preko televizije. Smatra da je to jako dobar potez, ali i da se nastavilo prejakim tempom. Također, dodala je i da se nije dobro reagiralo nakon potresa, te da se djeci i obiteljima nije dalo vremena da se priberu nakon od tog traumatskog iskustva.

– Nije se uzelo u obzir i da nije idealna situacija za sve roditelje, da nisu svi kod kuće, neki rade, djeca se brinu za svoje roditelje, za sebe…, puno je tu briga koje im otežavaju koncentraciju na učenje, a drugačije se treba učiti i to je jako izazovno za sve.

Vratiti socijalni i emocionalni kapital

Đorđević je rekao da nikada nije bila ovakva situacija da je cijela zemlja izolirana, da stoji.

– Ovo je jedno od najtežih razdoblja koje prolazimo i sigurno ćemo ga proći. Dogodio nam se još i potres koji je bio velika trauma i za roditelje i za djecu. Tek smo nakon nekoliko dana osjetili što je i kako je. Nitko nas nije učio kako biti roditelj, svaka osoba drugačije reagira i svaki roditelj ima svoje unutarnje dijaloge, a u zdravlju i bolesti važa su četiri čimbenika: biološki, socijalni, psihološki i duhovni. Dijete nas ne sluša, ono nas kopira i zato s njim moramo razgovarati otvoreno bez ikakvih obećanja i zakulisnih igara.

Dodao je da je sada velika opasnost od ovisnosti, ali i da ovu situaciju moramo iskoristiti da vratimo socijalni i emocionalni kapital koji smo počeli gubiti.

– Ne smijemo dozvoliti da ova fizička izolacija dovede do psihološkog udaljavanja jer to bi bilo pogubno, rekao je.

Ovisnost o virtualnom

Sever se osvrnula na ovisnost o virtualnom, te rekla da djeci treba dati da igraju igrice, ali da dan treba imati tri dijela: dio za rad i učenje, dio za obitelj i dio za igru. Naglasila je i da je važno da djeci damo vikend da ga kreiraju kako oni znaju.

Roditelji koji su razvedeni ovu situaciju jako iskorištavaju i ne daju drugom roditelju da viđa djecu. Ajduković je rekla kako je kod dijela roditelja koji su imali problema s konfliktnim roditeljstvom ova situacija došla kao šok i da su počeli shvaćati da su djeca u fokusu. Međutim, istaknula je da tamo gdje ne funkcionira da to nije dobro i da je to novi oblik manipulacije djetetom, te je poručila svim roditeljima da bez obzira na taštinu i ego imaju djecu u fokusu.   (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Kineski graditelji Pelješkog mosta pomažu Hrvatskoj u borbi protiv koronavirusa!

Objavljeno

na

Objavio

Kineski konzorczij ‘China Road and Bridge Corporation’, koji gradi Pelješki most, pomaže Hrvatskoj u borbi protiv koronavirusa.

Kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation, koja gradi most na Pelješcu, uplatila je u danas, 31. ožujka, 800.000 kuna na račun koji je otvorila Vlada Republike Hrvatske za pomoć u obrani od koronavirusa.

Iz CRBC-a poručuju da je ova donacija pomoći hrvatskoj vladi i hrvatskim građanima u borbi protiv širenja virusa Covid-19.

U CRBC-u navode da će također donirati hrvatskoj vladi i zaštitne medicinske maske koje su upravo na putu iz Kine u Hrvatsku.

Hrvatska nabavila 12,5 tona medicinske opreme iz Kine

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari