Pratite nas

BiH

Papin izaslanik nadbiskup Henryk Hoser stigao u Međugorje

Objavljeno

na

Posebni izaslanik pape Franje za Međugorje, poljski nadbiskup Henryk Hoser stigao je u to mjesto u Hercegovini poznato po Gospinim ukazanjima u višemjesečnu misiju čiji je cilj unaprijediti pastoralni rad s hodočasnicima kojih svake godine stigne više od dva milijuna.

Hoser je stigao zajedno s provincijalom Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja blažene Djevice Marije fra Miljenkom Štekom, a dočekao ih je župnik fra Marinko Šakota, brojni svećenici i časne sestre.

Poljskog nadbiskupa Hosera pljeskom je pozdravilo više stotina župljana Međugorja i hodočasnika koji su se tamo zatekli. Papin izaslanik pomolio se u župnoj crkvi sv. Jakova i okupljenima kratko poručio da je Marija kraljica Poljske te ih pozvao da bude kraljica njihovih života, i potom se uputio u župni ured.

Prije dolaska u Međugorje, nadbiskup Hoser je na radnom ručku u Mostaru razgovarao s mostarsko-duvanjskim biskupom Ratkom Perićem koji je nedavno ponovio svoj stav da se Gospa posve pouzdano ne ukazuje u Međugorju.

Međugorje godišnje posjeti između 2 i 2,5 milijuna hodočasnika iz cijeloga svijeta te se ubraja među najveća katolička hodočasnička mjesta.

Papa je poslao posebnog izaslanika kako bi osigurao pastoralnu skrb hodočasnika neovisno o vjerodostojnosti ukazanja koja po tvrdnjama vidjelaca traju od 1981.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Inzkovo izvješće UN-u puno je obmana i laži o Hrvatima

Objavljeno

na

Objavio

U prvome tjednu svibnja Visoki međunarodni predstavnik Valentin Inzko podnio je redovito izvješće Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda u kojemu je govorio o polugodišnjem razdoblju u Bosni i Hercegovini iznoseći gomilu laži, obmana i podvala. Uredu Visokoga međunarodnog predstavnika očito je jedini cilj održati status i nastaviti zarađivati stotine tisuća eura, dok s druge strane svojom pristranom probošnjačkom retorikom njegov prvi čovjek nastavlja održavati dominaciju ovoga naroda nad Hrvatima. Skandalozni su navodi, činjenično netočni i obmanjujući, koje je predstavio članovima svjetske organizacije koja je i utemeljila ovu funkciju u BiH. Tako se Inzku priviđaju separatizam kod Hrvata, negiranje Haaškoga tribunala, opstrukcije, a da istodobno nije predstavio nijedan grijeh druge bošnjačke strane. Po običaju i s mjerom podsjetio je na grijehe srpske strane.

Problem NVO Herceg-Bosna

Sredinom ožujka u Mostaru je održana godišnja skupština nevladine udruge Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, koja je doslovno to što predstavlja – udruga. Na njoj je govorio Dragan Čović, predsjednik Hrvatskoga narodnog sabora BiH, također još jedne udruge. To je bio događaj koji je jedva zabilježen u popisu agencijskih vijesti. No ne i za Inzka i njegov tim.

‘Kao što je napomenuto, u izvještajnom razdoblju izjavama se nastavilo osporavati suverenitet i teritorijalni integritet BiH, pri čemu je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najzastupljeniji predstavnik takvih proglasa. U ožujku je udruga pod nazivom ‘Hrvatska zajednica Herceg-Bosna’, kako se u ratu nazivala odcijepljena paradržava, održala kongres u Mostaru, gdje je ‘pohvaljena ratna Herceg-Bosna’, navedeno je u izvješću austrijskoga diplomata. Koliko su njegova izvješća primitivna i površna, najbolje govori stavljanje u identični kontekst Dodikovih istupa te hrvatskih dužnosnika. I dok Dodik nastavlja ondje gdje su stale srpski ratni vođe Radovan Karadžić i Ratko Mladić, Herceg-Bosna najprije je značila otpor agresiji. Mala povijesna lekcija uči nas kako je utemeljena istoga dana, 18. studenoga 1991. godine, u BiH kada je Vukovar pao u srpske ruke. Jedina logična poveznica s time jeste da je Herceg-Bosna simbol otpora agresiji koja je u BiH uslijedila pola godine kasnije. I da nije bilo Herceg-Bosne, posve je sigurno da ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine. Za Inzka je, pak, pozivanje na ulogu Herceg-Bosne ‘osporavanje suvereniteta i teritorijalnoga integriteta’. Istodobno, jedina je činjenica da Herceg-Bosna na žalost danas ne postoji kao entitet, odnosno republika, dok istodobno Republika Srpska itekako postoji. Nije Inzko propustio spomenuti niti rezoluciju sa zasjedanja Hrvatskoga narodnog sabora BiH održanoga u siječnju ove godine. Posebno mu je zasmetao dio u kojemu su politički predstavnici Hrvata rekli kako totalnu laž i krivotvorenje povijesti predstavlja presuda šestorici dužnosnika Herceg-Bosne koju je izrekao Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY).

‘Odbacujemo kvalifikacije ICTY-a o udruženom zločinačkom pothvatu koje su nepravedno i neutemeljeno pripisivane Republici Hrvatskoj, Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni i Hrvatskom vijeću obrane. Takva se zlonamjerna kvalifikacija, na žalost, koristi kao pokušaj ostvarivanja ratnoga cilja jedne strane u ratu u BiH u ukidanju hrvatskoga naroda kao političkoga subjekta u BiH. ICTY nije bio kvalificiran u predmetu ‘Prlić i drugi’, niti je uopće kvalificiran, kao što su oni sami presudili 2007. godine, da odlučuju o pitanjima odgovornosti države, jer imaju kaznenu nadležnost koja se odnosi samo na pojedince’.

Za kardinala Komšić kao Hitler

Ovaj navod iz Deklaracije HNS-a BiH za Inzka predstavlja negiranje ratnih zločina, iako niti jednom rečenicom ratni zločini čak niti u ovomu tekstu nisu spomenuti. Dapače, u rezoluciji HNS-a navedeno je da se osuđuju i prihvaćaju svi pojedinačni zločini posljednjega rata, ali ne i kolektiviziranje krivnje te osuda cijelih država. Skandalozno je i posve diskvalificira Haaški tribunal ocjena u predmetu Prlić da je Hrvatska bila agresor na BiH te da su istu ulogu imali Hrvati u BiH. S obzirom na to da je takva presuda političke naravi, bez ikakve pravne podloge u njegovim pravilnicima, čime su izašli izvan okvira Statuta, politički odgovor HNS-a BiH posve je primjeren takvom političkom stavu. U stvari, presuda Haaškog tribunala i nije izrečena s ciljem da se kazne ili osude šestorica dužnosnika zbog zločina nego da se Hrvatima u BiH dodijeli uloga gubitnika za zelenim stolom pravde, kada to već druga strana nije uspjela učiniti u ratu. Na vrlo ružan način, predstavljajući ih kao separatiste, zatvorene, podupiratelje ratnih zločina, Inzko je opisao Hrvate u BiH. Istodobno je pak Bošnjake, a naročito one koji ih lažno predstavljaju i prava su paradigma njihove podređene pozicije, opisao kao napredne pojedince koji žele napredak društva. To je ocjena za Željka Komšića, koji je predstavljen kao čelnik građanske, neetničke političke stranke Demokratske fronte. Riječ je o stranci u kojoj je ovaj politički Bošnjak samo pokrovitelj velikobošnjačkoga projekta.

‘Izbor Željka Komšića, čelnika građanske/neetničke političke stranke Demokratska fronta (DF), kao hrvatskoga člana Predsjedništva BiH, izazvao je značajnu reakciju glavne hrvatske političke stranke, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH), čiji službenici uporno govore kako je Komšić ‘nezakonit’ predstavnik hrvatskog naroda. U prosincu je Hrvatski sabor usvojio deklaraciju kojom kritizira Komšićeve izbore i poziva na ustavne promjene, naveo je Inzko u izvješću. Zanimljivo je kako je ovaj čovjek, koji se predstavljao kao veliki katolik, koji čak u svome rodnom mjestu svira orgulje na misama polnoćkama, zaboravio spomenuti i kako je kardinal Vinko Puljić njegov izbor usporedio s dolaskom Hitlera na vlast u Njemačkoj, da su ga sve hrvatske stranke označile kao novovjekovnoga Sejdu Bajramovića, da je njegov izbor Hrvatska akademija za znanost i umjetnost ili pak sveučilište ocijenilo kršiteljem prava Hrvata. No Inzko se zadržao samo na HDZ-u kako bi njegova pristrana priča dobila dodatno na težini i potvrdio stereotipe koje ponavlja godinama.

Podržava preglasavanje

Niti jednim slovom Inzko nije spomenuo probleme s kojima se BiH suočava s migrantskim valom, najavljenim povratkom ratnika iz Islamske države, blokadom vlasti i uspostave Vijeća ministara. Svi su ti problemi iz dvorišta bošnjačke strane i politike. No Inzku su beznačajni. Najzanimljivije je, međutim, što je posve ignorirao problem izbora parlamenta, odnosno Gornjega doma naroda Federacije BiH, za što je izravno odgovoran njegov ured. Iako je Središnje izborno povjerenstvo pronašlo neustavno i nezakonito rješenje, ostaje činjenica kako BiH doslovno nema zakonito uređeno pitanje načina izbora izaslanika za Dom naroda. Naime, to je pitanje Ustavni sud BiH izbrisao, a radi se o odredbama koje su svojedobno nametnuli iz Inzkova ureda. U više od 24 godine rada Ureda kojemu je austrijski diplomat na čelu, u posljednjih devet samo je jedna odluka bila u korist Hrvata, a sve druge, a bilo ih je na stotine, bile su na štetu Hrvata. Ta se jedina odnosila na proširenje granica Općine Žepče u kojoj su pripojene mjesne zajednice iz drugih općina s hrvatskom većinom. Sve druge, uključujući i one da Bošnjaci mogu preglasavati Hrvate, da imaju dvostruko više ministara i utjecaja u federalnim vlastima, rezultat su čovjeka čiji istupi ohrabruju upravo politiku dominacije. S obzirom na to da se radi o konstanti od 24 godine, hrvatska politika konačno mora početi tražiti njegov odlazak i zatvaranje OHR-a. Samo je u takvim okolnostima moguće da BiH napravi iskorak. Ovako će Inzko i društvo stalno podržavati ratne ciljeve jedne strane dok je posve sigurno kako takvo što Hrvati ne će prihvatiti.

Domagoj Tolić
Hrvatski tjednik

Inzko u UN-u: ‘Hrvatski dužnosnici Komšića uporno nazivaju nelegitimnim’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dodik: Želimo samo ruski plin za BiH

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedatej Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je u srijedu kako će učiniti sve što je u njegovoj moći da opskrbu plinom te zemlje što čvršće veže uz Rusiju potvrdivši da će, umjesto diverzificiranja opskrbe plinom, koja bi uključivala i povezivanje s Hrvatskom, poduprijeti projekt gradnje novog plinovoda orijentiranog isključivo ka ruskim isporučiteljima.

“Ključno pitanje kojim ćemo se baviti u budućnosti je izgradnja plinovoda i to odvojak koji će biti priključen na ‘Turski tok’. Želimo izgraditi plinovod od Bijeljine do Banje Luke”, kazao je Dodik novinarima u Istočnom Sarajevu nakon što se tamo sastao s ruskim veleposlanikom u BiH Peterom Ivancovim.

Sastanak je održan neposredno nakon što je ranije tijekom dana tvrtka “BH-Gas”, čije je sjedište u Sarajevu i koja upravlja plinskom mrežom na teritoriju Federacije BiH, potvrdila kako počinje provedbu projekta “Južna interkonekcija”, odnosno povezivanje plinske mreže u BiH s onom u Hrvatskoj.

Krajnji cilj tog projekta je osigurati mogućnost da BiH dobavlja plin iz različitih izvora, no prije svega s LNG terminala na Krku.

Projekt izravno podupire SAD, odnosno Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a uz posredovanje Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) već je osigurano 500 tisuća dolara bespovratnih sredstava koji će koristiti za izradu studije izvodljivosti. Novi plinovod koji bi povezao Zagvozd s Posušjem te bi se potom gradio do Travnika odnosno Mostara prema postojećim bi planovima trebao biti u funkciji već 2023. godine.

BiH trenutačno plin dobiva samo preko plinovoda iz pravca Srbije, izgrađenog još 80-ih godina prošlog stoljeća, i potpuno je ovisna o ruskim isporučiteljima.

Ruske tvrtke financiraju gradnju novog plinovoda trasom preko Turske, koji će stići i do Srbije, a Dodik sada želi da sjeverne dijelove BiH odnosno teritorij koji je većinski na području Republike Srpske poveže s tim plinovodom odvojkom, koji bi vodio do Bijeljine.

U srijedu je najavio kako će o tom projektu početkom lipnja razgovarati s ruskim partnerima u Sankt Petersburgu, gdje se održava gospodarski forum pod pokroviteljstvom vlade u Moskvi.

Vlada RS, koju u potpunosti kontrolira Dodik, u veljači je odbila dati suglasnost na projekt “Južna interkonekcija” uz obrazloženje kako to nije strateški interes tog entiteta.

Vlada Federacije BiH ipak je odlučila raditi na provedbi tog projekta, no za potpisivanje odgovarajućeg međudržavnog ugovora s Hrvatskom ipak će biti nužna suglasnost Vijeća ministara BiH, u kojemu bi srpske pozicije trebali zauzeti Dodikovi ministri pa je neizvjesno kako će se cijela stvar razvijati.

Dodik je u srijedu poručio kako bi i Federacija BiH trebala slijediti planove RS ukoliko želi poboljšati opskrbu plinom svog teritorija.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari