Pratite nas

BiH

Papin izaslanik nadbiskup Henryk Hoser stigao u Međugorje

Objavljeno

na

Posebni izaslanik pape Franje za Međugorje, poljski nadbiskup Henryk Hoser stigao je u to mjesto u Hercegovini poznato po Gospinim ukazanjima u višemjesečnu misiju čiji je cilj unaprijediti pastoralni rad s hodočasnicima kojih svake godine stigne više od dva milijuna.

Hoser je stigao zajedno s provincijalom Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja blažene Djevice Marije fra Miljenkom Štekom, a dočekao ih je župnik fra Marinko Šakota, brojni svećenici i časne sestre.

Poljskog nadbiskupa Hosera pljeskom je pozdravilo više stotina župljana Međugorja i hodočasnika koji su se tamo zatekli. Papin izaslanik pomolio se u župnoj crkvi sv. Jakova i okupljenima kratko poručio da je Marija kraljica Poljske te ih pozvao da bude kraljica njihovih života, i potom se uputio u župni ured.

Prije dolaska u Međugorje, nadbiskup Hoser je na radnom ručku u Mostaru razgovarao s mostarsko-duvanjskim biskupom Ratkom Perićem koji je nedavno ponovio svoj stav da se Gospa posve pouzdano ne ukazuje u Međugorju.

Međugorje godišnje posjeti između 2 i 2,5 milijuna hodočasnika iz cijeloga svijeta te se ubraja među najveća katolička hodočasnička mjesta.

Papa je poslao posebnog izaslanika kako bi osigurao pastoralnu skrb hodočasnika neovisno o vjerodostojnosti ukazanja koja po tvrdnjama vidjelaca traju od 1981.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Čović Orbanu: Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva

Objavljeno

na

Objavio

Dr. Dragan Čović, predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH, susreo se s Viktorom Orbanom predsjednikom Vlade Mađarske i predsjednikom Fidesz – Mađarskog građanskog saveza

Čović i Orban su razgovarali o odnosima dvije zemlje, aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i okruženju.

Zajednička je ocjena da pučke stranke europske provenijencije trebaju raditi zajedno u interesu svojih država i naroda kako bi se učinkovitije nosili s izazovima i problemima sadašnjice.

Stoga su kao predstavnici političkih opcija koje djeluju unutar grupacije Europskih pučkih stranaka razgovarali i o bližoj suradnji unutar EPP-a, kao i drugim prikladnim formatima.

Istaknut je značaj nastavka proširenja Europske unije na prostor jugoistočne Europe. Smatraju da bi bilo riskantno i opasno da predugo taj dio Europe ostane neintegriran. Integracije, međutim, moraju sadržavati izraženu vrijednosnu dimenziju.

U tom smislu Europa se dalje mora nastaviti razvijati na zajedničkim vrijednostima kako bi opstala i razvijala se kao zajednica naroda i država u eri rastućih globalnih izazova i kapitalističke konkurentnosti.

Dr. Čović je u razgovoru informirao Orbana i o nedavno održanim Općim izborima u BiH. Izjavio je da, usprkos plebiscitarnoj potpori koju su Hrvatski narodni sabor i HDZ BiH osvojili među Hrvatima Bosne i Hercegovine, zbog neustavnog i nedemokratskog Izbornog zakona Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva.

Time je nepotrebno stavljen dodatan pritisak na političke odnose u BiH te nužnost izmjena Izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala kao demokracija.

U tim procesima će svoj doprinos nastaviti davati HNS i HDZ BiH kao snažna politička opcija koja ima programsku i moralnu političku obvezu nastaviti predvoditi reformske aktivnosti u području europskih integracija.

Orban je izrazio bezrezervnu potporu europskom putu BiH, koju razumije i doživljava kao višenacionalnu, cjelovitu i suverenu državu koju čine tri tvorbena naroda.

Na kraju susreta dr. Čović je pozvao predsjednika Orbana da sljedeće godine posjeti Bosnu i Hercegovinu i Međunarodni sajam gospodarstva Mostar, koji će se održati od 9.-13. travnja 2019. godine.

 

Viktor Orban: Ja sam ulični borac, liberali me mrze više nego predsjednika SAD-a Donalda Trumpa

 

 

Miroslav Lajčak: Činjenica je da je Komšić izabran glasovima nehrvatskog stanovništva

 

 

Dekan sarajevskog FPN-a kaže da je nepošteno da Bošnjaci biraju Hrvatima člana predsjednistva

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

‘Justitia et pax’ BK BiH: U BiH se desetljećima sustavno krše temeljna ljudska prava

Objavljeno

na

Objavio

Komisija “Justitia et pax” Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (BK BiH) u ponedjeljak je, posebenom izjavom u povodu 10. prosinca koji se obilježava kao Međunarodni dan ljudskih prava, upozorila kako se u BiH već godinama i desetljećima ta prava sustavno krše te kako je takva praksa rezultat djelovanja domaćih političara, ali i međunarodne zajednice, koja ne pokazuje dovoljno odlučnosti ustrajati na načelima na koja se opetovano deklarativno poziva.

“Mi smo, osobito tijekom zadnja dva i pol desetljeća, na vlastitoj koži dramatično osjetili kobnu nevjerodostojnost, nezainteresiranost, neodlučnost i nedosljednost iz svijeta međunarodne i domaće politike prema dostojanstvu ljudske osobe i prema pravu na brojna temeljena ljudska i građanska prava i slobode mnogih građana naše zemlje koji su kontinuirano izloženi obespravljivanju, ponižavajućim raznoraznim oblicima mobinga i zloporaba, nerijetko prisiljeni da budu bijedni sužnji jačega”, stoji u izjavi koju potpisuje predsjednik komisije banjolučki biskup Franjo Komarica.

Istaknuto je kako je svima znano da i 23 godine od potpisivanja Daytonskog sporazuma još uvijek desecima pa i stotinama tisuća stanovnika BiH, kojima je oduzeto pravo na rodno mjesto i na imovinu, to pravo nije vraćeno jer za to nije bilo političke volje.

Takvim odnosom teško su se o svoje obveze ogriješili svi zaduženi da osiguraju povratak prognanih i izbjeglih u prijeratne domove, a time je ujedno učvršćena “fatalna atmosfera daljnjih podjela” te potaknuto širenje i učvršćivanje mržnje, neprijateljstva, nezadovoljstva i nesigurnosti u BiH, upozoravaju iz komisije “Justitia et pax” BK BiH.

U komisiji zaključuju kako ovako koncipirana i na dosadašnji način vođena BiH nije u stanju osigurati zaštitu ljudskih prava svim svojim građanima zbog čega ljudi bježe, šire se beznađe, korupcija i kriminal.

Upozoravaju i kako je nužno imati u vidu da je BiH država više naroda, nacionalnih manjina i vjerskih zajednica pa se mora osigurati da svatko od njih ima zajamčena prava na izbor svojih političkih prdstavnika u vlasti.

“Nije pravedno ni čovječno niti doprinosi stvaranju bolje zajedničke budućnosti da bilo tko uzurpira to pravo bilo komu. Svjedoci smo da ovo osnovno načelo međusobnog uvažavanja i prihvaćanja svih naših ljudskih različitosti, tijekom cjelokupnog poratnog vremena nije ujedno načelo kojim se rukovode domaće i strane političke elite pri izgradnji urušenog društvenog tkiva naše zemlje”, stajalište je članova komisije kojim se oni očevidno očituju i o prijeporima oko ishoda nedavnih izbora za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Članovi komisije postavljaju pitanje kako se uopće moglo krenuti u izborni proces u BiH kada nije provedena presuda Ustavog suda kojom je naložena promjena izbornoga zakona pa je ostala pravna praznina koja priječi cjelovitu provedbu rezultata izbora.

U komisiji “Justistia et pax” drže kako je temljeni uzrok tom problemu daytonski okvir koji nije postavio ni minimum uvjeta za demokratski razvitak zemlje, a kritiziraju i pokušaj trojice bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice Carla Bildta, Paddyja Ashdowna i Christiana Schwarz-Schillinga da sada interveniraju oko funkcioniranja zemlje.

“Iz svih ovih aktualnih diplomatskih inicijativa, posebice iz oglašavanja trojice bivših visokih predstavnika u BiH, zrcali se beskrajno licemjerje službenih predstavnika međunarodne politike u Bosni u Hercegovini, što nikako ne doprinosi zaštiti i afirmaciji ljudskih prava i izgradnji pravičnog društva i državne zajednice ravnopravnih naroda”, naode iz komisije.

Kao izlaz iz sadašnjeg stanja političarima su preporučili otklon od “sebičnog politikanstva” i okretanje istinskim demokratskim vrijednostima.

Na vjernike su apelirali da svojim djelovanjem uklanjaju postojeće predrasude, barijere i suprotnosti koje razdvajaju i proizvode sukobe te da se založe za pravedno stanje u kojemu će će biti zajamčena sva prava, uključujući ono na biranje svoga političkog predstavnika.

(Hina)

 

Pismo Schwarz-Schilling-u

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari