Pratite nas

Religija i Vjera

Papina poruka tjedna, 30.12.2014.

Objavljeno

na

Rimska kurija trebala bi biti model Crkve, rekao je papa Franjo (22. prosinca) članovima Kurije na tradicionalnoj razmijeni božićnih čestitki. Papa je naveo 15 kurijalnih „bolesti” koje zahtijevaju strpljivo i ustrajno liječenje da bi se izliječile. Ni jedan papa do sada nije na taj način i s takvim riječnikom govorio suradnicima u Rimskoj kuriji.

papa pismo zatvorenicimaIzdvajamo samo tri od 15 bolesti koje je naveo. Postoji bolest „duhovni Alzheimer”, rekao je papa Franjo, odnosno to je zaborav „povijesti spasenja”, osobne povijesti s Gospodinom, „prve ljubavi”. „To je progresivno opadanje duhovnih sposobnosti koje u dužem ili kraćem vremenskom razdoblju kod osobe izaziva teški invaliditet te ona postaje nesposobna samostalno obavljati bilo koju aktivnost, živeći u stanju apsolutne ovisnosti o svojim često izmišljenim pogledima. Vidimo to kod onih koji su izgubili sjećanje na susret s Gospodinom; kod onih koji nemaju deuteronomijski osjećaj života; kod onih koji u potpunosti ovise o svojoj sadašnjosti, svojim strastima, hirovima i slabostima; kod onih koji oko sebe grade zidove i navike te postaju, sve više i više, robovi idola koje su isklesali vlastitim rukama”, rekao je Papa.

Zatim, bolest naklapanja, mrmljanja i ogovaranja o kojoj je govorio više puta tijekom svog pontifikata.

„To je ozbiljna bolest, koja počinje jednostavno, možda samo običnim trivijalnim razgovorom, te obuzme osobu koja postaje sijač kukolja (poput Sotone), i u mnogim slučajevima hladnokrvni ubojica dobroga glasa svojih kolega i subraće. To je bolest kukavica koje nemaju hrabrosti reći nešto u lice osobama pa im govore iza leđa. Braćo, čuvajmo se terorizma naklapanja!”, upozorio je Papa.

Spomenuo je i bolest smrknuto lice od koje boluju osorne i strašne osobe, koje smatraju da – da bi netko bio ozbiljan – treba imati potišten, strogi izraz lica i postupati prema drugima – osobito prema onima koje se smatra inferiornima – s krutošću, tvrdoćom i arogancijom. Zapravo, teatralna ozbiljnost i sterilni pesimizam su često simptomi straha i nesigurnosti u sebe. Apostol mora težiti tome da bude uljudna, vedra, oduševljena i vesela osoba koja posvuda širi radost.

Papa poručuje kako je dobro imati zdravu dozu humora.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Papa Franjo rekao biskupima da ne primaju gay sjemeništarce

Objavljeno

na

Objavio

Papa Franjo upozorio je ovoga tjedna biskupe da pažljivo ispitaju kandidate za svećenike i odbiju svakoga za koga posumnjaju da bi mogao biti gay, objavili su u četvrtak lokalni mediji.

“Dobro pripazite kada primate sjemeništarce, širom otvorite oči”, rekao je Papa, navodi servis Vatican Insider dnevnog lista La Stampa. “Ako imate neke dvojbe, bolje da ih ne primate”, dodao je Franjo.

Poglavar Katoličke crkve sastao se s talijanskim biskupima samo nekoliko dana nakon što je jedan Čileanac, žrtva zlostavljanja svećenika, izjavio kako mu je Papa u privatnom razgovoru rekao da ga je Bog učinio homoseksualcem i da ga on voli takvog kakav jest.

Vatikan je odbio komentirati navode lista koji proturječe medijskim nagađanjima da Papa ublažava kruta crkvena stajališta o homoseksualnosti. Crkva ju je, ako se aktivno prakticira, osuđivala kao nemoralni poremećaj.

U dokumentu iz 2005., koji je objavio Franjin prethodnik Benedikt XVI., Vatikan kaže da bi Crkva mogla u svećenički red primiti one koji su dokazano nadišli svoju homoseksualnost najmanje tri godine. No, primanje u službu treba zabraniti aktivnim homoseksualcima i onima s “duboko ukorjenjenim” gay sklonostima te onima koji podupiru gay kulturu, piše u dokumentu.

Najnovije Franjine upute biskupima mogle bi smiriti konzervativce, zabrinute dramatičnom promjenom jezika Crkve o homoseksualnosti otkako je Franjo izabran 2013. “Ako je netko gay i traži Boga i ima dobru volju, tko sam ja da mu sudim?”, rekao je Papa na svom prvom inozemnom putovanju 2013.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Sveta Rita – svetica nemogućeg

Objavljeno

na

Objavio

Zaštitnica je bolesnika, ranjenika, žrtava bračnog nasilja i pogrda, problematičnih brakova, očajničkih podviga, zaboravljenih i izgubljenih slučajeva.

Današnja sveta zaštitnica je Rita iz Cascije (Rita da Cascia), talijanska redovnica augustinka, mističarka. Rođena je 1381. kao Margherita Lotti u naselju Roccaporena (općina Cascia, provincija Perugia, Umbrija).

Kći pobožnih roditelja, jedinica, od djetinjstva je sanjala da će postati redovnica, ali se po roditeljskoj želji udala vrlo mlada. Njezin muž, Paolo Mancini, gradski stražar, bio je naprasit i grub čovjek, ali ona ga je svojom blagošću i strpljivošću pripitomila, približila dragom Bogu i ostvarila obiteljsku sreću.

Zatim ju je pogodio udarac za udarcem. Muž joj je ubijen iz zasjede, a potom su joj u roku od godine dana umrla oba sina. S 36 godina, počela je opet razmišljati o ulasku u samostan. Uputila se u obližnju Casciju, u augustinski samostan svete Marije Magdalene, ali su je redovnice kao udovicu nasilno ubijenog muža najprije odbile. Naposljetku je ipak uspjela, a po jednoj predaji po noći su je u samostan uveli njezini sveci zaštitnici, Ivan Krstitelj, Augustin i Nikola iz Tolentina.

Dobrotvorka i mirotvorka, u samostanu je puno molila, razmatrala o Isusovoj muci i zamolila Isusa da postane sudionica njegove muke. Zadobila je ranu na čelu koja ju je podsjećala na Isusovu trnovu krunu, krvarila 15 godina i nije više zarasla. Činila je strogu pokoru i postila. Mnogo je patila i zadnjih godina bila prikovana za svoj siromašni samostanski ležaj.

Preminula je u Casciji na današnji dan, 22. svibnja 1457. Narod ju je odmah nakon smrti počeo štovati kao sveticu, a pobožnost prema njoj raširila se po mnogim zemljama. Blaženom ju je 1627. proglasio papa Urban VIII, a svetom 1900. papa Leon XIII., nazvavši je „dragocjenim biserom Umbrije“.

Zazivaju je kod neplodnosti, osamljenosti, bolnih rana i bolnih tijela, očajnih stanja, naizgled nemogućih i nerješivih problema i slučajeva jer usprkos mnogih nedaća i gubitaka nikada nije gubila vjeru u Svevišnjega.

Zaštitnica je bolesnika, roditelja, udovica, majki, ranjenika, žrtava bračnog nasilja i pogrda, problematičnih brakova, očajničkih podviga, zaboravljenih i izgubljenih slučajeva te mnogih naselja, župa i crkava diljem svijeta.

Laudato.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari

No Recent Comments Found