Pratite nas

BiH

Parada izbornih slogana: Službeno je počela izborna kampanja

Objavljeno

na

Službeno je počela izborna kampanja tako da je naša država preplavljena sloganima stranaka i političara koji nam obećavaju svjetliju budućnost i bolje sutra.

Naši političari su svjesni da je, uz sve ostale aspekte političkog marketinga, jedan od najvažnijih aspekata izborni slogan koji  u samo nekoliko riječi treba dočarati biračima politiku svoje stranke i  što ih razlikuje od drugih.Prema definiciji, slogan je skup riječi kojemu je cilj privući pozornost te je procijenjeno kako se pogled prolaznika na plakatu zaustavi dvije do pet sekundi i za to vrijeme bismo trebali upamtiti poruku, kandidata i političku stranku. U kratkim, ali efektnim porukama krije se, među ostalim, i ključ pobjede na izborima.

No, jesu li ovogodišnji slogani naših političara i političkih stranaka privukli vašu pozornost?

SDP BiH u borbu za glasove kreće sa sloganom “Ujedinjeni”, a sličan slogan ima i SDA “U jedinstvu je snaga”. SiH u borbu za glasove ide sa sloganom “Odlučno, s narodom”, dok neovisni kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Mirsad Kebo ima slogane “Jer ja volim BiH” i “Sad ili nikad”. Koalicija “Zajedno za promjene” koju čine stranke okupljene oko SPP-a koristi slogane: “Zajedno za BiH”, “Zajedno s narodom” i “Zajedno možemo sve”. Dok je Narodna stranka Radom za boljitak ovu kampanju započela sa sloganom “Slušaj srce, reci DA”.

SNSD će sa sloganima “Za pobjedu Srpske” i “U ime Srpske, za pobjedu Srpske” pokušati pridobiti birače, PDP se odlučio za “Pridruži se promjenama”, a NDP za “Pokret za preokret”.

Ovo su samo neki od  slogana stranaka koje će se naći na glasačkim listićima. Birači će, u skladu s onim kako je Središnje izborno povjerenstvo ovjerilo, moći glasovati za ukupno 735 kandidatskih listi i 7748 kandidata. Pojedini kandidati, naročito oni za Predsjedništvo BiH i za predsjednika, odnosno potpredsjednike RS-a, imat će vlastite slogane.

Većina gore navedenih slogana koristi iste fraze, iste riječi te se prepravljaju stari slogani koje smo slušali proteklih godina. Političke  stranke su se i ove godine kroz svoje slogane bazirale na poboljšanje budućnosti, tj. poboljšanje ekonomije, obrazovnog sustava i rješavanje socijalnih problema.

U priopćenjima političkih stranaka koja stižu redakciji portala Pogled.ba primjetno je kako su u predizbornoj kampanji kod istupa lidera dominirale teme poput ubrzanja puta naše zemlje prema Europskoj uniji, teme zapošljavanja i otvaranja novih poduzeća, unaprjeđenja obrazovanja te diskursi o  hrvatskom pitanju.

Budući da se Hrvatima uskraćuju prava kao konstitutivnog naroda, slogani hrvatskih stranaka baziraju se na tu činjenicu. Tako je  HDZ 1990. u izbornu kampanju ušao s dva slogana Ovo je naša zemlja“ i „Podvucimo crtu“.
 HDZ BiH i stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora u kampanju su krenule sa sloganima Hrvatski odgovor“ i „ Hrvatski izbor.“
 
Neoriginalni, već viđeni i monotoni

Prema riječima Semine Hadžović-Ajvaz, vlasnice NVO Agencije za političko komuniciranje Polis, slogani koje su nam ponudili političari za Opće izbore 2014. su površni. Jedan od najvećih problema vezan uz kreiranje strategija političkih kampanja u BiH, kao i za kreiranje poruka, jest taj što političari za ovaj sofisticirani posao najčešće angažiraju osobe koje nemaju potrebno znanje o političkoj propagandi i političkoj motivaciji, ili je problem što političke stranke u nedostatku financijskih sredstava angažiraju priučene menadžere za odnose s javnošću.

Primjer takvih slogana su , kako navode iz  Agencije Polis, slogani SDP-a i SDA.

Ne možemo ne uočiti sličnost slogana SDA ‘U jedinstvu je snaga’ sa sloganom SDP-a ‘Ujedinjeni’. Promatrajući ove slogane, prvo što nam je palo na pamet je da su pravljeni u istom izbornom stožeru. Slogan ‘U jedinstvu je snaga’ ne nudi nam ništa novo i izgleda kao da je izborni stožer SDA iscrpio svoje kreativne resurse jer iz godine u godinu koriste riječ snaga i nemaju građanima ponuditi ništa novo. Korištenje ‘bajatih’ slogana je deplasirano i demotivirajuće, a i teško je naći vezu između stranke koja to nudi i slogana. ‘Ujedinjeni’ – SDP – slogan koji bi možda imao ‘težinu’ u drugoj dekadi devedesetih godina, ali u ovom vremenu je monoton i neuvjerljiv, jer je riječ ‘ujedinjeni’ iskorištena mnogo puta u političkom vokabularu”, kazala je Semina Hadžović-Ajvaz  za Pogled.ba.

Iz Agencije Polis također naglašavaju kako slogani često mogu zbuniti potencijalne birače. Kao primjer navode slogane koalicije „Zajedno za promjene“.

„Koalicija ‘Zajedno za promjene’ koju čine SPP, Stranka umirovljenika BiH, SDU, DNZ, LDS  i Stranka udruženih nezavisnih demokrata koristiti slogane ‘Zajedno za BiH’, ‘Zajedno s narodom’ i ‘Zajedno možemo sve’, a Živko Budimir, kandidat za člana Predsjedništva BiH, sa sloganom ‘Zajedno pobijedimo nepravdu’.  Koalicija se odlučila za više slogana s uporištem i naglaskom na riječ zajedno. Vjerojatno su željeli pokazati odlučnost ove koalicije da zajednički mogu napraviti promjene. Ovakva opcija koncipiranja više slogana može imati neželjeni efekt zbunjivanja potencijalnih birača. Ovakva vrsta slogana je potrošena i iz godine u godinu se ponavljaju u regiji. U susjednoj Srbiji 2003. godine koalicija SPO-NS imala je slogan ‘Zajedno za Srbiju’, a i u RS smo imali slogan ‘Zajedno za Srpsku’, ističe  Ajvaz.

Primjer slogana koji sigurno ne privlače pozornost birača, prema riječima Semine Hadžović-Ajvaz, jesu slogani „Jer ja volim BiH” i “Sad ili nikad“ neovisnog kandidata za člana Predsjedništva BiH Mirsada Kebe.

„Ovi slogani ne ostavljaju pečat u ljudskoj podsvijesti i ne postižu efekt pamtljivosti. Ovakvi slogani, koji ne oslikavaju problematiku društva i ne osjećaju puls naroda, nikada neće ostvariti primarnu svrhu kvalitetnog slogana – pridobivanje masa“, dodala je.

Jedni od agresivnijih slogana ove godine su  “Za pobjedu Srpske” i “U ime Srpske, za pobjedu Srpske” SNSD-a.

  „Ovi slogani su agresivni i poručuju da je RS srpska zemlja i da je rezervirana samo za Srbe, te da drugi narodi nisu dobrodošli“, navode iz Agencije Polis.

Kakav će biti cjelokupni politički marketing stranaka, još ne znamo, ali  iz svih gore navedenih primjera možemo zaključiti kako se većina političkih stranaka površno pripremila za izborne kampanje u BiH, što nimalo ne odgovara težini političke situacije u kojoj se nalazi BiH, a izbori su  najvažniji čimbenik u rješavanju  budućnosti naše države.

Nadajmo se da će politički subjekti voditi civiliziranu izbornu kampanju i poštedjeti nas iznošenja „prljavog rublja“ do 12. listopada te da će birači u što većem broju izaći na birališta i glasovanjem doprinijeti razvoju demokratskih procesa u BiH.

pogled.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Ovo je diplomat koji je kardinalu Puljiću rekao: ‘Vi Hrvati ili se asimilirajte ili iselite’

Objavljeno

na

Objavio

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u svojim javnim istupa kada god je govorio o ulozi međunarodne zajednice u obespravljivanju Hrvata uvijek je spominjao kako mu jedan zapadni diplomat rekao: “Vi Hrvati ili se asimilirajte ili iselite”.

No kardinal nikada nije želio otkriti ime tog diplomata. No, Hrvatski Medijski Servis od pouzdanog izvora otkrio je o kojem je diplomatu riječ. “Vi Hrvati ili se asimilirajte ili iselite”, doslovno tako kardinalu je rekao američki veleposlaniku u BiH Thomas Miller, otkrio je izvor HMS, koji je zamolio da mu se ne otkriva identitet.

Miller je bio veleposlanik SAD-a u vrijeme kada je na čelu OHR-a bio Wolfgang Petritsch, a na čelu OESS-a američki diplomata Robert Barry. Barry je netom prije izbora predložio je izmjene Pravila i propisa Privremenog izbornog povjerenstva, koje je Povjerenstvo usvojilo 14. listopada 2000., mjesec dana prije održavanja izbora. Te izmjene poznate su kao Barryevi amandmani.

Njima je omogućeno da čak trećinu izaslanika u Klub Hrvata Doma naroda parlamenta FBiH izaberu Bošnjaci, iz većinski bošnjačkih županija, što je ustavni sud BiH, 2016. po apelaciji Bože Ljubića proglasio neustavnim i izbrisao iz Izbornog zakona BiH.

Istovremeno je tadašnji visoki predstavnik Wolgang Petritsch nametnuo ustavne amandmane prema kojima je bilo omogućeno da se uz pomoć jedne trećine izaslanika u nacionalnim klubovima, umjesto do tada polovice, može izabrati predsjednik i dopredsjednici FBiH i Federalna vlada  bez stranaka za koje je glasovala većina Hrvata. Uz to dotadašnji paritet u Vladi FBiH je izmjenjen, pa je umjesto polovice određeno da Hrvati imaju tek trećinu ministarskih pozicija u Vladi FBiH.

Thomas Miler osobno se angažirao u sastavljaju Vlade FBiH, koju je činila tzv “Alijanse za promijene”, predvođena SDP-om, u kojoj su umjesto HDZ-a, stranke za koju je tada glasovala većina hrvatskih birača izašlih na izbore, Hrvate predstavljali minorna stranka Krešimira Zubaka Nova hrvatska inicijativa i Lijanovići.

Cilj projekta bio je napraviti vladu s unitarno-građanskim strankama koja bi provodila američke interesa u Bosni i Hercegovini, a u to vrijeme došlo je i do slabljenja utjecaja Europske unije.

Odgovor HDZ BiH, ali i ostalih prohrvatskih stranaka bio je osnivanje Hrvatskog Narodnog sabora u Novom Travniku i najava proglašenja Hrvatske samuprave. Milerov i Petritschew odgovor bio je smjena tadašnjeg lidera HDZ BiH i hrvatskog člana Predsjedništva BiH Ante Jelavića, tenkovsko uništavanja Hercegovačke banke i pokretanje montiranih sudskih procesa protiv hrvatskih političara./HMS/

Kardinal Puljić: Jedan mi je veleposlanik rekao: Hrvati, ili ćete se iseliti ili asimilirati

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Nakon kritika zbog imenovanja: Na web-stranici bh. Predsjedništva izbrisani podaci o savjetnicima

Objavljeno

na

Objavio

Netragom su s internetske stranice Predsjedništva Bosne i Hercegovine nestali podaci o tome tko su ljudi koji rade kao članovi ureda trojice članova državnog vrha nakon pritisaka pod kojima su se našli zbog imenovanja pojedinih krajnje kompromitiranih dužnosnika.Posebno se to odnosi na Ured Željka Komšića. Savjetnik za vanjsku politiku postao je liječnik gastroenterolog Rusmir Mesihović, piše Večernji list BiH.

Protivnici Daytona

Mesihovićevo ime spominjalo se u nekoliko afera, zbog čega nije uspio dobiti poziciju ministra zdravstva u Sarajevskoj županiji, a ranije je bio pod istragom slovenskih istražitelja zbog sumnje u pranje novca jer je na račune banaka u ovoj državi prebacio 71.500 eura.

U posjedu ovaj liječnik ima i 25-metarsku jahtu vrijednu više od milijun eura koja je privezana na slovenskom primorju.

Savjetnik za medije je Nihad Hebibović, koji je sudjelovao kao dio tima Komšićeve kampanje nabijene mržnjom prema Hrvatima i Hrvatskoj. Amir Ibrović, koji je u dva navrata do sada bio predstojnik Ureda, to radi i u ovome, a u njega ima najveće povjerenje.

Savjetnici u njegovu uredu su i ljudi poput Slavena Kovačevića koji su godinama sustavno pokušavali uvjeriti javnost da ne postoji original Daytonskog sporazuma ili su sadržaj ovoga dokumenta posve drukčije tumačili nego što tamo piše. Sve to kako bi opravdali projekt nametanja Komšića u državno Predsjedništvo.

Javnosti su još uvijek na stranici Wikileaksa dostupne i ocjene američkih diplomata i o samome Komšiću iz vremena ranijih mandata, ali i bliskim suradnicima.

Tako se navodi kako nije “ispunio velike nade koje smo mi i mnogi drugi imali za njega” kao projekt koji se trebao “približiti” Hrvatima, a umjesto toga ih je još više udaljio od političkog Sarajeva. U Uredu srpskog člana bh. Predsjedništva njegovi su najprovjereniji kadrovi.

Predstojnik Ureda predsjedatelja bh. Predsjedništva Milorada Dodika je Danijel Dragičević. Dragičević je ranije bio angažiran kao Dodikov šef Ureda za vrijeme dok je novoizabrani član Predsjedništva BiH obnašao dužnost predsjednika RS-a.

Pero Simić ostao je na poziciji Dodikova savjetnika za medije, dok je Dragoljub Reljić, nekadašnji tajnik Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i glavni tajnik Vijeća naroda RS-a, imenovan za savjetnika za ustavnopravna pitanja. U Dodikovu uredu na mjestu savjetnica zaposlene su također Nina Sajić i Ana Trišić-Babić.

Sajić je ranije obnašala dužnost veleposlanice BiH u Rumunjskoj, a također je savjetovala nekadašnjeg člana Predsjedništva BiH Nebojšu Radmanovića. Trišić-Babić bila je zamjenica šefa diplomacije BiH u vrijeme mandata Zlatka Lagumdžije.

Najdugovječnija ekipa

U Uredu bošnjačkog člana bh. Predsjedništva, po stažu, u ovoj instituciji najiskusnija je ekipa. Predstojnik Ureda člana državnog vrha Šefika Džaferovića je Elvir Čamdžić, koji ima višegodišnje iskustvo rada u Predsjedništvu.

Uz njega, savjetnik za medije ostao je dugogodišnji novinar više medija Elvir Huremović, dok je Damir Džanko savjetnik Džaferovića iz oblasti vanjske politike, a Adis Alagić, još jedan turski student, Džaferovića savjetuje iz oblasti ekonomije.

Večernji list

Komšićev savjetnik poziva na terorizam u Hrvatskoj!?

 

 

 

Savjetnici ‘hrvatskoga’ člana BiH Predsjedništva redom Bošnjaci

 

 

 

Poruke s Komšićevog skupa: ‘Kolac za Čovu i ‘do jaja’ za Kolindu’

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari