Pratite nas

Nebuloze

Parada ponosa u Beogradu 28. rujna

Objavljeno

na

Parada ponosa, koja okuplja predstavnike gej, lezbijske, biseksualne i trans seksualne populacije, bit će održana u nedjelju 28. rujna, a predstavnik organizacionog odbora te manifestacije Goran Miletić izjavio je da će simpatizeri šetati centrom Beograda od Vlade Srbije do Narodne skupštine.

gej-parada-aleksandar-stankovicNakon održane šetnje, planirano je da se na platou ispred Skupštine Beograda održi zabava, piše ‘Politika’. Iako je ovogodišnji pride trebao biti održan 31. svibnja, od ovog datuma se odustalo zbog velikih poplava koje su u svibnju pogodile Srbiju, podsjeća list.

Organizatori ove manifestacije odustali su i od ideje da šetnja bude održana od Slavije do Trga Rebublike, a maršuta je zamijenjena i skraćena iz sigurnosnih razloga. Miletić ostavlja mogućnost da, nakon konačnog dogovora sa policijom, bude još nekih malih korekcija trase, o kojima će organizatori blagovremeno obavijestiti javnost.

Na pitanje da li vjeruje da će ove godine parada biti održana, Miletić je rekao kako vjeruje da hoće i dodao da je to “uvijek zavisilo od odluke jednog čoveka koji se nalazi na vrhu piramide vlasti, bez obzira na to iz koje partije on dolazi”.

Miletić je rekao da organizatori Parade ponosa imaju odličnu suradnju sa policijom i podršku ministrice za europske integracije Jadranke Joksimović i članova njenog kabineta, kao i velikog broja veleposlanika zapadnih zemlja. “Do sada nije bilo prijetnji sudionicima Parade ponosa”, rekao je Miletić, prenosi Fena.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Balkan

Žalbeni sud u Beogradu odbio rehabilitirati Milana Nedića

Objavljeno

na

Objavio

Apelacijski sud u Beogradu pravomoćno je odbio rehabilitirati Milana Nedića, predsjednika vlade u Beogradu tijekom okupacije u Drugom svjetskom ratu, objavljeno je u utorak na internetskoj stranici tog suda.

Prethodno je 11. srpnja 2018. godine odluku o rehabilitiranju Nedića odbio Viši sud u Beogradu, razmatrajući zahtjev da se utvrdi da je general Milan Nedić uhićen bez sudačke ili administrativne odluke, kao žrtva progona iz političkih i ideoloških razloga.

Podnositelji zahtjeva smatrali su ništavim rješenje Trećeg narodnog sreskog suda za grad Beograd od 31. siječnja 1946. godine o oduzimanju imovine generala Milana Nedića, te da su slijedom jednako tako ništave i sve pravne posljedice tog rješenja.

Nediću se pripisuje da je bio fasciniran njemačkim nacionalsocijalizmom, te da je htio urediti Srbiju po ugledu na Treći Reich i Hitlerovu Njemačku.

On je na početku Drugog svjetskog rata bio imenovan predsjednikom takozvane Vlade narodnog spasa, koja je, prema nekim povijesnim tumačenjima, bila “marionetska vlada” njemačke okupacijske vlasti.

Njezin je zadatak trebao biti da se lakše uguši ustanak u okupiranoj Srbiji.

Kao premijera srbijanske vlade u Drugom svjetskom ratu, Nedića se smatralo odgovornim za aktivnosti u vezi holokausta i nacističkog logora na Banjici, u kojem je ubijeno nekoliko tisuća komunista, antifašista, Židova i Roma.

Konačan broj žrtava nije poznat jer su dokazi bili sustavno uništavani, a prema dostupnim podacima kroz logor je prošlo najmanje 23.637 logoraša, dok su sačuvani podaci o ubojstvu 4.286 muškaraca, žena i djece.

Državna povjerenstvo za utvrđivanje zločina nacističkih okupatora i njihovih pomagača utvrdilo je da su nacisti u banjičkom logoru do travnja 1944. ubili 8.756 logoraša.

Uz oslobođenje Srbije u Drugom svjetskom ratu Nedić se povukao s Nijemcima u Austriju, pokušavajući organizirati otpor novim komunističkim vlastima.

Кraljevska vlada u izbjeglištvu u Londonu Nedića je još u prosincu 1941. razriješila čina generala i proglasila ga suradnikom okupatora, a saveznici su ga, poslije poraza Njemačke, izručili jugoslavenskim vlastima, objavio je u utorak Apelacijski sud u obrazloženju svog rješenja kojim se odbacuje zahtjev za rehabilitiranjem Milana Nedića.

Milan Nedić nikada nije bio osuđen, niti je protiv njega podignuta optužnica, a navodno je u pritvoru počinio samoubojstvo, ali nikada nije objavljeno gdje je pokopan.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Nebuloze

Hartmann: ‘Znam tko je donio otrov u Hašku sudnicu’?

Objavljeno

na

Objavio

Jedna od najpoznatijih protagonistkinja Haškog tribunala i njegova dugogodišnja glasnogovornica, francuska književnica i novinarka Florence Hartmann dala je intervju za Express.hr

Kao ratna reporterka uglednog francuskog lista Le Monde pratila je ratove koji su uslijedili nakon raspada Jugoslavije, osobito zbivanja u BiH zbog čega joj je često glava bila u torbi. Zbog svog velikog iskustva s terena Međunarodni kazneni sud u Haagu imenovao ju je glasnogovornicom. Na kraju je i sama završila na sudu zbog otkrivanja povjerljivih dokumenata u svojim knjigama koje je napisala na temu ratnih zločina u bivšoj Jugoslaviji.

“Rijetko tko drugi je pisao o sudjelovanju Vojske Jugoslavije u ratu u BiH. Imala sam nekoliko članaka na tu temu, čak i jedan koji se ticao pogreba pilota kojega je NATO oborio iznad Bosne. Išla sam na pogreb kako bih dokazala da su pokopani piloti Vojske Jugoslavije.

Što je značilo da lete i direktno sudjeluju u ratu u Kninskoj krajini i u BiH. Dokazi su bili čvrsti i mogli su poslužiti čak i na sudu. Dobila sam odmah pritisak, rekao mi je jedan od francuskih oficira UN-a u Sarajevu kako trebam napustiti BiH jer sam u opasnosti. Milošević me je, naprimjer, nakon tog članka izbacio iz Srbije. Znala sam da je to osjetljivo pitanje i bilo mi je jasno da je to tako dok rat traje, zbog njihovih brojnih diplomatskih kalkulacija i zbog činjenice da nemamo iste nazore, ali mi je bilo nejasno da se to nastavlja reproducirati u potpuno drugim okolnostima”, rekla je Hartmann Expressu.

Rekla je i kako nije bilo u planu suda u Haagu da Tuđman bude procesuiran.

“Što se Tuđmana i Izatbegovića tiče, nikad nije bilo ni planirano da oni budu procesuirani. Javnost ima stavove o tome na osnovu izjava pojedinaca iz Suda. Međutim, mislim da čak postoji i službeni dokument o Izetbegoviću u kojemu se Sud izjasnio kako odbija tu inicijativu. Mislim da je to bilo prije nego što sam došla u Tribunal. Ali se sud izjasnio da je razmotrio slučaj, ali da nema osnova za optužnicu. I s Tuđmanom je bilo slično”, kazala je te dodala da bi s Gotovinom rado otišla na ručak.

Odlučila je progovoriti i o smrti Slobodana Praljka.

“Zna se da je to učinila ekipa koja je ušla da prisustvuje suđenju jer on nije mogao to u pritvoru posjedovati, što svakako baca sumnju na njegov advokatski tim, eventualno nekoga iz ambasade, uglavnom nekoga tko je imao pristupa Praljku prije ulaska u sudnicu”, zaključila je Hartmann svoj intervjuu Expressu, prenosi Direktno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari