Pratite nas

Iz Svijeta

Parlament Litve deklaracijom odbio prijedlog Vlade Litve o ratifikaciji IK

Objavljeno

na

U deklaraciji članova litavskog parlamenta (Seimas), zastupnici ističu kako su “Zabrinuti zbog činjenice da se pojam „rod“ (lt. „društveni spol“) koji se koristi u Istanbulskoj konvenciji može tumačiti na dvosmislen način te da kao pojam ne prepoznaje spol kao prirodno ljudsko obilježje”, dodavši, “da bi pojava pojma „rod“u pravnom sustavu Litve ugrozila dosljednu obiteljsku politiku koja je usmjerena na obitelj utemeljenu na braku između muškarca i žene i (ili) srodstvu (po ocu i majci).”. Litavski parlamentarni zastupnici su imali pravo i mogućnost jasno iznijeti svoje argumente.

Tekst deklaracije litavskih zastupnika donosimo u cijelosti:

“Uzimajući u obzir da je nasilje nad ženama, koje nerazmjerno pogađa žene, kazneno djelo i kršenje ljudskih prava;

Shvaćajući da je dužnost države osigurati primjerenu zaštitu žena od nasilja te osigurati pomoć ženama koje su pretrpjele nasilje;

Ističući da je Istanbulska konvencija po svojoj prirodi pravna konvencija upućena prvenstveno onim članicama Vijeća Europe koje do sada još nisu uspostavile pravni okvir za zaštitu žena od nasilja;

Navodeći da je litavski pravni sustav već ostvario primarni cilj Istanbulske konvencije: već se primjenjuju sve zakonske odredbe čiji je cilj borba protiv nasilja nad ženama, a koje Istanbulska kovencija nastoji provoditi te se zakonske odredbe mogu poboljšati bez ratifikacije Istanbulske konvencije. Ne postoji nikakva pravna potreba za ratifikacijom Konvencije;

Ističući da odredbe Istanbulske konvencije udvostručuju sustav nadzora i praćenja nasilja nad ženama koji je već utvrđen u Konvenciji o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena Ujedinjenih naroda (eng. Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women, CEDAW, 1979.), na kojoj se temelje sve mjere koje se poduzimaju u Litvi u svrhu borbe protiv nasilja nad ženama;

Zabrinuti zbog činjenice da se pojam „rod“ (lt. „društveni spol“) koji se koristi u Istanbulskoj konvenciji može tumačiti na dvosmislen način te da kao pojam ne prepoznaje spol kao prirodno ljudsko obilježje;

Procjenjujući da bi pojava pojma „rod“ u pravnom sustavu Litve ugrozila dosljednu obiteljsku politiku koja je usmjerena na obitelj utemeljenu na braku između muškarca i žene i (ili) srodstvu (po ocu i majci);

Ističući da prijevod pojma „rod“ u litavski jezik neće promijeniti značenje ovoga pojma u međunarodnom pravu s obzirom na to da je izvorni (službeni) tekst Istanbulske konvencije pisan na engleskom i francuskom jeziku (Članak 33. Bečke konvencije);

Imajući na umu da se Istanbulska konvencija smatra kontroverznom u državama članicama Europske unije te da se u posljednje vrijeme sve više i više država članica protivi ratifikaciji Istanbulske konvencije upravo zbog dvosmislenog tumačenja pojma „rod“ u Konvenciji te iskazujući svoju solidarnost tim državama članicama;

uvjereni smo da ratifikacija Istanbulske konvencije nije potrebna te pozivamo Vladu Republike Litve da zaustavi postupak ratifikacije Konvencije te da posveti veću pozornost unapređenju zakonodavstva, poboljšanju sustava zaštite žena od nasilja i pružanju pomoći svim ženama koje su doživjele nasilje.

“Sukob između suprotstavljenih stranaka u vezi sa ratifikacijom Istanbulske konvencije previše je uzavreo i ne može se očekivati kompromis u nekom skorašnjem trenutku”, rekao je litvanski ministar socijalne sigurnosti i rada Linas Kukuraitis, izvještava LETA/BNS.

“Čini se kao da je sukob previše gorak i nećemo imati kompromis u najbližoj budućnosti, stoga naš prijedlog nije da se žurite. To je ono što smo službeno predložili Ministarstvu vanjskih poslova – da treba najmanje godinu dana proučavati kako se nacionalna prava i praksa mijenjaju na području nasilja i roda, prije nego se donese nova procjena, a ako se u drugim zemljama ne formiraju nove prakse i prava, onda se možda možemo uključiti u klub”, izjavio je Kukuraitis novinaru Ziniu Radijasu.

Konvencija je pokrenula žestoke rasprave u Litvi o definiciji roda, tj. “rodu” engleskog jezika i njegovom litvanskom prijevodu koji je odobrio vladin ured.

Sve dok se ne postigne konsenzus, ratifikacija dokumenta neće biti potaknuta, međutim, kaže Kukuritis, nastojat će se revidirati neke zakone bez odobrenja konvencije.

“Nasilje je i dalje glavni problem koji priznaju protivnici konvencije, a napravili smo popis zakona koji bi trebali biti promijenjeni kako bi se uskladili s konvencijom, kad bi bio ratificiran. Postavili smo cilj da to činimo čak i bez da konvencija bude bliža ciljevima i instrumentima predviđenim u konvenciji na području nasilja. U svakom ćemo slučaju raditi na borbi protiv nasilja, bez obzira hoće li konvencija biti ratificirana ili ne“, rekao je ministar.  Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

AfD druga najjača stranka u Njemačkoj

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Alternativa za Njemačku (AfD) prvi put je u anketama pretekla vladajuću Socijaldemokratsku stranku Njemačke (SPD) i trenutno je druga najjača politička stranka u toj zemlji, prema ispitivanju javnog servisa ARD objavljenom u petak koje istodobno pokazuje pad popularnosti demokršćana kancelarke Angele Merkel.

„Da se sljedeće nedjelje održavaju savezni izbori demokršćanska Unija CDU/CSU osvojila bi 28 posto glasova što je najslabiji rezultat otkako se od 19967. provodi to ispitivanje. SPD bi osvojio 17 posto, a AfD 18 posto glasova što je dosad najbolja vrijednost za ovu stranku“, stoji u ispitivanju Deutschlandtrend što ga za potrebe javnog servisa ARD provodi institut Emnid.

Od posljednjeg ispitivanja prije dva tjedna AfD je ojačao za dva posto, a stranke vladajuće koalicije Unija CDU/CSU i SPD izgubile su po jedan posto glasova.

Na četvrtom mjestu s 15 posto je stranka Zeleni, a slijedi je Ljevica s 10 te liberali iz FDP-a s 9 posto glasova.

Daljnji pad popularnosti stranaka vladajuće koalicije povezuje se s uzastopnim nesuglasicama unutar stranaka vlade.

Posljednji slučaj odnosi se na svađu zbog ravnatelja Ureda za zaštitu ustavnog poretka Hans-Georga Maassena koji je bio prisiljen napustiti svoje mjesto zbog spornih izjava u kojima je relativizirao neonacističke izgrede u Chemnitzu, ali je na inzistiranje ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera (CSU) premješten na utjecajniju dužnost državnog tajnika unutar ministarstva unutarnjih poslova.

Ispitivanje je pokazalo i nezadovoljstvo radom samog ministra Seehofera jer 59 posto ispitanika smatra da je on loše kadrovsko rješenje za ministra unutarnjih poslova.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Crna Gora isplatila 1,43 milijuna eura bivšim zatočenicima logora Morinj u Boki kotorskoj

Objavljeno

na

Objavio

Crna Gora podmirila je sve svoje obveze prema bivšim zatočenicima koji su bili zatvoreni i mučeni u logoru Morinj u Boki kotorskoj ranih devedesetih godina, isplativši im gotovo milijun i pol eura na temelju pravomoćnih presuda, piše u petak tisak.

Pravni zastupnik morinjskih logoraša Zdravko Begović kazao je za dnevnik „Dan” da je nalog suda potpuno izvršen i da je njegovim klijentima isplaćen “svaki cent”, odnosno točno 1,43 milijuna eura.

Begović je, međutim, dodao da to nije kraj kada se radi o zahtjevima po tužbama vezanim uz logor Morinj u kojem su 1991. i 1992. bili zatočeni državljani Hrvatske nakon srpsko-crnogorske agresije na dubrovačko područje 1991.

Zastupnik je rekao da su njegovi klijenti, njih 220, nakon što su primili naknadu za zlostavljanje i mučenje, podnijeli su nove tužbe protiv Crne Gore zbog umanjenja poslovne sposobnosti i životnih aktivnosti.

Visina zahtjeva po tim novim tužbama pojedinačno iznosi od deset do 15 tisuća eura.

“Osnovnim sudovima smo podnosili tužbene zahtjeve za naknadu nematerijalne štete. U pitanju su ratni zarobljenici iz logora u Morinju koji su državljani Hrvatske te Bosne i Hercegovine.

“Većina sudskih postupaka je pravomoćno okončana, kao i postupak izvršenja”, kazao je Begović. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari