Pratite nas

Iz Svijeta

Parlament Litve deklaracijom odbio prijedlog Vlade Litve o ratifikaciji IK

Objavljeno

na

U deklaraciji članova litavskog parlamenta (Seimas), zastupnici ističu kako su “Zabrinuti zbog činjenice da se pojam „rod“ (lt. „društveni spol“) koji se koristi u Istanbulskoj konvenciji može tumačiti na dvosmislen način te da kao pojam ne prepoznaje spol kao prirodno ljudsko obilježje”, dodavši, “da bi pojava pojma „rod“u pravnom sustavu Litve ugrozila dosljednu obiteljsku politiku koja je usmjerena na obitelj utemeljenu na braku između muškarca i žene i (ili) srodstvu (po ocu i majci).”. Litavski parlamentarni zastupnici su imali pravo i mogućnost jasno iznijeti svoje argumente.

Tekst deklaracije litavskih zastupnika donosimo u cijelosti:

“Uzimajući u obzir da je nasilje nad ženama, koje nerazmjerno pogađa žene, kazneno djelo i kršenje ljudskih prava;

Shvaćajući da je dužnost države osigurati primjerenu zaštitu žena od nasilja te osigurati pomoć ženama koje su pretrpjele nasilje;

Ističući da je Istanbulska konvencija po svojoj prirodi pravna konvencija upućena prvenstveno onim članicama Vijeća Europe koje do sada još nisu uspostavile pravni okvir za zaštitu žena od nasilja;

Navodeći da je litavski pravni sustav već ostvario primarni cilj Istanbulske konvencije: već se primjenjuju sve zakonske odredbe čiji je cilj borba protiv nasilja nad ženama, a koje Istanbulska kovencija nastoji provoditi te se zakonske odredbe mogu poboljšati bez ratifikacije Istanbulske konvencije. Ne postoji nikakva pravna potreba za ratifikacijom Konvencije;

Ističući da odredbe Istanbulske konvencije udvostručuju sustav nadzora i praćenja nasilja nad ženama koji je već utvrđen u Konvenciji o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena Ujedinjenih naroda (eng. Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women, CEDAW, 1979.), na kojoj se temelje sve mjere koje se poduzimaju u Litvi u svrhu borbe protiv nasilja nad ženama;

Zabrinuti zbog činjenice da se pojam „rod“ (lt. „društveni spol“) koji se koristi u Istanbulskoj konvenciji može tumačiti na dvosmislen način te da kao pojam ne prepoznaje spol kao prirodno ljudsko obilježje;

Procjenjujući da bi pojava pojma „rod“ u pravnom sustavu Litve ugrozila dosljednu obiteljsku politiku koja je usmjerena na obitelj utemeljenu na braku između muškarca i žene i (ili) srodstvu (po ocu i majci);

Ističući da prijevod pojma „rod“ u litavski jezik neće promijeniti značenje ovoga pojma u međunarodnom pravu s obzirom na to da je izvorni (službeni) tekst Istanbulske konvencije pisan na engleskom i francuskom jeziku (Članak 33. Bečke konvencije);

Imajući na umu da se Istanbulska konvencija smatra kontroverznom u državama članicama Europske unije te da se u posljednje vrijeme sve više i više država članica protivi ratifikaciji Istanbulske konvencije upravo zbog dvosmislenog tumačenja pojma „rod“ u Konvenciji te iskazujući svoju solidarnost tim državama članicama;

uvjereni smo da ratifikacija Istanbulske konvencije nije potrebna te pozivamo Vladu Republike Litve da zaustavi postupak ratifikacije Konvencije te da posveti veću pozornost unapređenju zakonodavstva, poboljšanju sustava zaštite žena od nasilja i pružanju pomoći svim ženama koje su doživjele nasilje.

“Sukob između suprotstavljenih stranaka u vezi sa ratifikacijom Istanbulske konvencije previše je uzavreo i ne može se očekivati kompromis u nekom skorašnjem trenutku”, rekao je litvanski ministar socijalne sigurnosti i rada Linas Kukuraitis, izvještava LETA/BNS.

“Čini se kao da je sukob previše gorak i nećemo imati kompromis u najbližoj budućnosti, stoga naš prijedlog nije da se žurite. To je ono što smo službeno predložili Ministarstvu vanjskih poslova – da treba najmanje godinu dana proučavati kako se nacionalna prava i praksa mijenjaju na području nasilja i roda, prije nego se donese nova procjena, a ako se u drugim zemljama ne formiraju nove prakse i prava, onda se možda možemo uključiti u klub”, izjavio je Kukuraitis novinaru Ziniu Radijasu.

Konvencija je pokrenula žestoke rasprave u Litvi o definiciji roda, tj. “rodu” engleskog jezika i njegovom litvanskom prijevodu koji je odobrio vladin ured.

Sve dok se ne postigne konsenzus, ratifikacija dokumenta neće biti potaknuta, međutim, kaže Kukuritis, nastojat će se revidirati neke zakone bez odobrenja konvencije.

“Nasilje je i dalje glavni problem koji priznaju protivnici konvencije, a napravili smo popis zakona koji bi trebali biti promijenjeni kako bi se uskladili s konvencijom, kad bi bio ratificiran. Postavili smo cilj da to činimo čak i bez da konvencija bude bliža ciljevima i instrumentima predviđenim u konvenciji na području nasilja. U svakom ćemo slučaju raditi na borbi protiv nasilja, bez obzira hoće li konvencija biti ratificirana ili ne“, rekao je ministar.  Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

ŠVEDSKA MULTIKULTURALNOST NA PREKRETNICI

Objavljeno

na

Objavio

Usprkos golemom uloženom trudu i novcu, integracija stotina tisuća migranata tijekom posljednjih godina se pokazuje kao veliki izazov za švedsko društvo.

Porast kriminala, religijske netrpeljivosti te ekonomski problemi koje se povezuje s većim useljeništvom teme su koje izazivaju oprečne i vrlo užarene stavove stanovnika Švedske uoči najvažnijih parlamentarnih izbora u posljednjih pedesetak godina, piše Jutarnji list.

Sve više nasilnih zločina

Hitna pomoć i vatrogasci u “ranjive zone” ne ulaze bez pratnje policije. U Liljeholmenu, južnom predgrađu Stockholma i distriktu koji formalno nije u kazalu “ranjivih područja”, već neko vrijeme ordinira “moralna policija” čiji su članovi, recimo, ovaj mjesec na ulici fizički napali Gurleen Sahotu, mladu blagajnicu iz supermarketa Willy’s, odjevenu po modi koja je iz perspektive nekoliko muslimanskih imigranata prešla prag dobrog ukusa.

A takvi su napadi samo manji dio problema s porastom nasilja koje je postalo ključna politička tema u Švedskoj uoči parlamentarnih izbora u rujnu. Službeni podaci švedskog Državnog statističkog ureda za 2017. godinu pokazuju snažan porast broja nasilnih zločina, pogotovo silovanja i onih sa smrtnim ishodom.

Broj prijavljenih silovanja u Švedskoj tijekom posljednjih deset godina porastao je za četvrtinu, no taj rast naročito je oštar u posljednje dvije godine. Preklani je broj silovanja porastao za 13 posto, a lani za daljnjih deset posto.

Državne institucije taj trend objašnjavaju proširenjem zakonske kvalifikacije tog kaznenog djela koja je sada najstroža na svijetu, kao i posljedicama edukacijskih kampanja koje su ohrabrivale žene da prijavljuju zločine, no pojedini znanstvenici i aktivisti upozoravaju kako samo ti razlozi ne mogu objasniti tako jak porast.

Problem je već godinama posebno težak u Malmöu, gradu veličine splitske latifundije, koji su zbog iznimno visoke učestalosti seksualnih napada (200 silovanja godišnje) mediji u više navrata proglasili “silovateljskom prijestolnicom Europe”. Ta je titula možda pretjerana, no neosporno je da problem – barem u percepciji ljudi koji u Malmöu žive – postoji.

S druge strane, s ozbiljnim izazovima suočena je i švedska socijalna država. Sveukupni troškovi imigracije samo za 2018. iznosili su više od 4 milijarde eura, što je više nego dvostruko od onoga što Švedska godišnje troši na, recimo, kulturu (1,5 milijardi) i oko 7 puta više od kolača koji ode na programe zapošljavanja.

Prema projekcijama SKL-a, vladine asocijacije koja okuplja sve švedske municipale i regije, do 2020. godine općine će se naći do grla urovašene u deficitu od 3,5 milijardi eura.

U praksi, to je točno 3,5 milijardi eura koje se izdvajaju za servisiranje bolnica i prihvatnih centara. Kao nedvosmislenu posljedicu toga, švedska ministrica financija Magdalena Andersson najavila je povećanje poreza i podizanje dobne granice umirovljenja, sve da bi se nastojalo namaknuti lovu za proračunsku pukotinu od 4,1 milijarde eura.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Slovenija: Ljevica spremna razgovarati sa Šarcem o koaliciji

Objavljeno

na

Objavio

Slovenska Ljevica (L), stranka koja je izborima 3. lipnja osvojila 9 mjesta u parlamentu i tako se skoro izjednačila sa Socijaldemokratima (SD) Dejana Židana kao klasičnom strankom ljevice, izrazila je spremnost na razgovore o koaliciji koju bi vodio Marjan Šarec.

“Spremni smo na razgovore i eventualne koalicijske pregovore sa Šarcem, a njegov službeni poziv očekujemo početkom idućeg tjedna”, kazao je na konferenciji za novinare predsjednik te stranke Luka Mesec.

Pregovori Šarca o koaliciji 6 stranaka ljevice i centra su propali jer se demokršćanska Nova Slovenija (NSI) odlučila prikloniti Janši kao potencijalnom mandataru, s kojim ih povezuje bliskost programa, odnosno želja za privatizacijom državnih tvrtki, stimuliranje poduzetništva i porezna reforma, te oštrija politika prema migrantima.

Mesec je rekao da od Šarca očekuje prve ozbiljne pregovore i bitno drukčiji nacrt koalicijskog ugovora od onoga ponuđenog Novoj Sloveniji. Dodao je da je njegova stranka dosad imala sa Šarcem samo nekoliko kurtoaznih kontakata, ali je odbijala ulazak u vladu u kojoj bi bili i kršćanski demokrati.

Ljevica je osnovana 2014. godine, kada je po prvi put ušla u parlament, a svoj je izborni rezultat na ovogodišnjim izborima skoro udvostručila. Pripada krugu europskih stranaka “nove ljevice”, a zauzima se, među ostalim, za povećanje mirovina i minimalne zakonom zajamčene plaće, te smanjenje proračunskih izdvajanja za vojsku.

Slovenski predsjednik Borut Pahor u ponedjeljak će parlament i službeno obavijestiti da su mu Janša i Šarec potvrdili kako nemaju potrebnu većinu za oblikovanje parlamentarne većine koja bi osigurala formiranje stabilne vlade, pa slijedi 14-dnevni rok u kojemu se ponovo vode konzultacije i pregovori 9 političkih stranaka s mjestima u parlamentu o mogućim koalicijskim vezama.

Janša je obavijestio Pahora da za sada nema mogućnost prihvatiti mandat, ali je dodao da se to u nekoliko idućih tjedana može promijeniti jer nijedna od 9 stranaka u parlamentu ne želi nove izbore s neizvjesnim ishodom.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari