Pratite nas

Iz Svijeta

Parlament Litve deklaracijom odbio prijedlog Vlade Litve o ratifikaciji IK

Objavljeno

na

U deklaraciji članova litavskog parlamenta (Seimas), zastupnici ističu kako su “Zabrinuti zbog činjenice da se pojam „rod“ (lt. „društveni spol“) koji se koristi u Istanbulskoj konvenciji može tumačiti na dvosmislen način te da kao pojam ne prepoznaje spol kao prirodno ljudsko obilježje”, dodavši, “da bi pojava pojma „rod“u pravnom sustavu Litve ugrozila dosljednu obiteljsku politiku koja je usmjerena na obitelj utemeljenu na braku između muškarca i žene i (ili) srodstvu (po ocu i majci).”. Litavski parlamentarni zastupnici su imali pravo i mogućnost jasno iznijeti svoje argumente.

Tekst deklaracije litavskih zastupnika donosimo u cijelosti:

“Uzimajući u obzir da je nasilje nad ženama, koje nerazmjerno pogađa žene, kazneno djelo i kršenje ljudskih prava;

Shvaćajući da je dužnost države osigurati primjerenu zaštitu žena od nasilja te osigurati pomoć ženama koje su pretrpjele nasilje;

Ističući da je Istanbulska konvencija po svojoj prirodi pravna konvencija upućena prvenstveno onim članicama Vijeća Europe koje do sada još nisu uspostavile pravni okvir za zaštitu žena od nasilja;

Navodeći da je litavski pravni sustav već ostvario primarni cilj Istanbulske konvencije: već se primjenjuju sve zakonske odredbe čiji je cilj borba protiv nasilja nad ženama, a koje Istanbulska kovencija nastoji provoditi te se zakonske odredbe mogu poboljšati bez ratifikacije Istanbulske konvencije. Ne postoji nikakva pravna potreba za ratifikacijom Konvencije;

Ističući da odredbe Istanbulske konvencije udvostručuju sustav nadzora i praćenja nasilja nad ženama koji je već utvrđen u Konvenciji o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena Ujedinjenih naroda (eng. Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women, CEDAW, 1979.), na kojoj se temelje sve mjere koje se poduzimaju u Litvi u svrhu borbe protiv nasilja nad ženama;

Zabrinuti zbog činjenice da se pojam „rod“ (lt. „društveni spol“) koji se koristi u Istanbulskoj konvenciji može tumačiti na dvosmislen način te da kao pojam ne prepoznaje spol kao prirodno ljudsko obilježje;

Procjenjujući da bi pojava pojma „rod“ u pravnom sustavu Litve ugrozila dosljednu obiteljsku politiku koja je usmjerena na obitelj utemeljenu na braku između muškarca i žene i (ili) srodstvu (po ocu i majci);

Ističući da prijevod pojma „rod“ u litavski jezik neće promijeniti značenje ovoga pojma u međunarodnom pravu s obzirom na to da je izvorni (službeni) tekst Istanbulske konvencije pisan na engleskom i francuskom jeziku (Članak 33. Bečke konvencije);

Imajući na umu da se Istanbulska konvencija smatra kontroverznom u državama članicama Europske unije te da se u posljednje vrijeme sve više i više država članica protivi ratifikaciji Istanbulske konvencije upravo zbog dvosmislenog tumačenja pojma „rod“ u Konvenciji te iskazujući svoju solidarnost tim državama članicama;

uvjereni smo da ratifikacija Istanbulske konvencije nije potrebna te pozivamo Vladu Republike Litve da zaustavi postupak ratifikacije Konvencije te da posveti veću pozornost unapređenju zakonodavstva, poboljšanju sustava zaštite žena od nasilja i pružanju pomoći svim ženama koje su doživjele nasilje.

“Sukob između suprotstavljenih stranaka u vezi sa ratifikacijom Istanbulske konvencije previše je uzavreo i ne može se očekivati kompromis u nekom skorašnjem trenutku”, rekao je litvanski ministar socijalne sigurnosti i rada Linas Kukuraitis, izvještava LETA/BNS.

“Čini se kao da je sukob previše gorak i nećemo imati kompromis u najbližoj budućnosti, stoga naš prijedlog nije da se žurite. To je ono što smo službeno predložili Ministarstvu vanjskih poslova – da treba najmanje godinu dana proučavati kako se nacionalna prava i praksa mijenjaju na području nasilja i roda, prije nego se donese nova procjena, a ako se u drugim zemljama ne formiraju nove prakse i prava, onda se možda možemo uključiti u klub”, izjavio je Kukuraitis novinaru Ziniu Radijasu.

Konvencija je pokrenula žestoke rasprave u Litvi o definiciji roda, tj. “rodu” engleskog jezika i njegovom litvanskom prijevodu koji je odobrio vladin ured.

Sve dok se ne postigne konsenzus, ratifikacija dokumenta neće biti potaknuta, međutim, kaže Kukuritis, nastojat će se revidirati neke zakone bez odobrenja konvencije.

“Nasilje je i dalje glavni problem koji priznaju protivnici konvencije, a napravili smo popis zakona koji bi trebali biti promijenjeni kako bi se uskladili s konvencijom, kad bi bio ratificiran. Postavili smo cilj da to činimo čak i bez da konvencija bude bliža ciljevima i instrumentima predviđenim u konvenciji na području nasilja. U svakom ćemo slučaju raditi na borbi protiv nasilja, bez obzira hoće li konvencija biti ratificirana ili ne“, rekao je ministar.  Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Predsjednica na konferenciji Sueddeutsche Zeitunga predstavila viziju razvoja Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović predstavila je u srijedu na Gospodarskoj konferenciji dnevnika Sueddeutshe Zeitung u Berlinu svoju viziju gospodarskog razvoja Hrvatske posebice ukazavši na potrebu poboljšanja investicijske klime, ‘rebrendiranja’ Hrvatske te potrebu porezne reforme i smanjenja troškova rada.

„Želimo poboljšati investicijsku klimu kako bi Hrvatska postala konkurentna unutar Europske unije. Mislim da bi Hrvatska mogla biti jedna od najnaprednijih zemalja na svijetu“, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović na završetku trodnevne gospodarske konferencije.

Ona je spomenula i uspjeh Hrvatske na svjetskom nogometnom prevenstvu u Rusiji istaknuvši da bi taj uspjeh mogao biti i od koristi za Hrvatsku.

„Isto tako kao što je Irska nakon Svjetskog prvenstva u Italiji izbacila slogan ‚Keltski tigar’ tako je moja želja da Hrvatska postane ‘Jadranski tigar’“, rekla je hrvatska predsjednica u Berlinu.

Spomenula je i kako je to utjecalo na njezin imidž u svijetu. „Možete godinama raditi kao političarka ali onda odjednom zbog jednog prvenstva postaneš poznat“, rekla je Grabar-Kitarović.

Ona je istaknula želju za „rebrendiranjem“ Hrvatske kako bi ona mogla biti prepoznata kao zemlja u koju se isplati ulagati.

Kao jedan od glavnih ciljeva Grabar Kitarović je navela poreznu reformu i smanjenje troškova rada, što utječe i na najveći problem Hrvatske trenutno, a to je odljev mozgova.

„Naš problem je jer gubimo ljude koje odlaze tamo gdje su uvjeti bolji“, rekla je predsjednica RH zaključivši da bi reforme trebale ići u smjeru povećanja plaća, jer bi to zadržalo radnu snagu u Hrvatskoj.

„Neki su mi rekli da bi ostali u Hrvatskoj da im je plaća samo 1000 kuna viša“, kazala je je Grabar Kitarović.

Tijekom svog govora, Grabar-Kitarović se dotakla i Inicijative triju mora koja bi, kako je rekla, pomogla smanjenju razlike u blagostanju između istočnog i zapadnog dijela Europske unije.

„Ta inicijativa je krivo shvaćena kao inicijativa razdora, a ona zapravo ide u smjeru kohezije unutar Europske unije“, rekla je hrvatska predsjednica.

Nakon govora Kolinda Grabar-Kitarović je odgovarala na pitanja publike Gospodarske konferencije.

Gospodarska konferencija dnevnika Sueddeutsche Zeitung održana je po dvanaesti put, a otvorena je u ponedjeljak govorom predsjednika Europske komisije Jean-Clauda Junckera o budućnosti Europske unije.

Konferencija je ove godine okupila niz državnika i visokih predstavnika gospodarstva. U sklopu kongresa sudjeluju i predsjednici vlada Islanda, Estonije i Srbije.

Hrvatska predsjednica bila je poslije otvaranja i gost na svečanoj večeri tijekom koje je razgovarala i s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

(Hina)

Kolinda Grabar-Kitarović u Berlinu s Angelom Merkel

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Češka odbacila Marakeški sporazum o migracijama

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Češka se u srijedu pridružila skupini zemalja članica Europske unije koje odbacuju UN-ov Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama, takozvani Marakeški sporazum

Proces izrade Globalnog kompakta počeo je usvajanjem Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016. koju su prihvatile sve 193 zemlje članice UN-a s izuzetkom Sjedinjenih Država koje su se povukle, a trebao bi biti potvrđen u Maroku u prosincu zbog čega se naziva i Marakeškim sporazumom.

Češka vlada rano u srijedu izglasala je da neće pristupiti Globalnom kompaktu, što je i najavljivala.

‘Češka je odavna zagovarala načelo razdvajanja legalne od ilegalne migracije’, rekao je zamjenik premijera Richard Brabec na konferenciji za novinare.

Prijedlozi koje iznosi Češka i druge europske zemlje teže upravo tome, ali ‘završni tekst (Globalnog kompakta) ne odražava takve prijedloge’, rekao je Brabec.

Time se Češka pridružila vladama desnice u Mađarskoj i Austriji koje su odlučile da neće potvrditi Marakeški sporazum, a istupanje su najavile i Poljska te Bugarska koja bi u srijedu trebala glasati.

Globalni kompakt za migracije prvi je sporazum pripremljen suradnjom više vlada uz podršku Ujedinjenih naroda. Sporazum “nije pravno obvezujući” i temelji se na vrijednostima kao što su državni suverenitet, nediskriminacija i ljudska prava te na suradnji u poboljšanju uvjeta i koristi migracija.

Sastoji se od 23 cilja za bolje upravljanje migracijama na lokalnim, nacionalnim i globalnim razinama. Prema kompaktu, prvenstveno je potrebno minimalizirati utjecaj faktora koji potiču ljude na migracije. Uz to, očekuje se integrirano i koordinirano upravljanje granicama, etično i sigurno pružanje pomoći svim migrantima, kao i poticaj zajednicama na inkluziju pridošlica.

(Hina)

 

Odlazak ‘migrant’ Merkel

 

 

 

Bugarska odustaje od Marakeškog sporazuma

 

 

 

Nino Raspudić: Marakeški sporazum je vrlo problematičan dokument, Hrvatska ga ne bi trebala potpisati!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari