Pratite nas

Pregled

Partner koji dobije posao morat će u Hrvatsku investirati i otvoriti radna mjesta

Objavljeno

na

Poslovno-gospodarska suradnja nam je iznimno važna. Partner koji dobije posao morat će u Hrvatsku investirati i otvoriti radna mjesta.

Naša je zadaća, kada sklapamo ugovor o nabavi zrakoplova, da osiguramo da taj ugovor bude podloga za jačanje gospodarske suradnje i da ključni element bude partner koji će investirati u hrvatsko gospodarstvo, poručuje već mjesecima ministar obrane Damir Krstičević kada govori o nabavi novih borbenih aviona i izboru države s kojom će hrvatska Vlada po tom pitanju surađivati sljedeći dugi niz godina.

Kupnja vojne opreme desetljećima je bila prilika za države kupce da od prodavatelja, osim novog naoružanja, “iskamče” i protuuslugu kroz ulaganje u svoje gospodarstvo. Taj famozni model zvao se offset program.

Riječ je o programu kojim se definiraju obaveze stranog dobavljača kao kompenzacija za ugovor o nabavi vojne opreme i naoružanja. Na taj su način mnoge europske države na svom teritoriju dobile nove tvornice, otvorile radna mjesta, prodale svoje proizvode u inozemstvo, piše Jutarnji list

Hrvatska, koja je u nabavu nove opreme i naoružanja zapravo krenula jako kasno, imala je samo jednu takvu priliku – prilikom kupnje borbenih oklopnih vozila 2007. godine. Na natječaju je pobijedila finska Patria koja je u prvom ugovoru za 84 oklopna vozila u vrijednosti 112 milijuna eura ponudila i 150 posto offseta. Tada se uvelike računalo da će hrvatska država kroz taj posao profitirati s oko 230 milijuna eura.

Pričalo se o prodaji Končareva tramvaja gradu Helsinkiju, gradnji brodova, prodaji prehrambenih proizvoda u Finsku i sličnim čudesima. No, na kraju je sve ostalo više-manje na poslovima manje financijske vrijednosti. Primjerice, finska tvrtka Wärtsilä je s riječkom tvrtkom 3. maj – Motori i dizalice ugovorila posao isporuke brodskih motora i obavljeno je još nekoliko manjih poslova. Prema ugovoru ovaj indirektni offset treba biti realiziran do kraja 2020. godine, a Finci se i nadalje trude to ispuniti.

Tako je početkom ove godine potpisan i sporazum između Patrije i Instituta Ruđer Bošković o financiranju obuke hrvatskih znanstvenika u Madridu i osnivanju suvremenog laboratorija za istraživanje raka dojke i prostate u Zagrebu, koji će zatim surađivati s bolnicama, istraživačkim centrima, kompanijama i vojnom industrijom.

Zahvaljujući tom ugovoru, šestero znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković otišlo je na Sveučilište San Pablo CEU u Madridu na obuku iz nove istraživačke metode – metabolomike, koja proučava kemijske procese u tijelu, te će se nakon godinu dana vratiti u Zagreb gdje će nastaviti s istraživanjem u budućem odjelu. Cijeli program trajat će četiri godine.

Iako važan, ovaj je sporazum financijski male vrijednosti. Najveći dio offseta mogao bi se ispuniti kroz licencna prava koja Patria ustupa tvrtki Đuro Đaković za proizvodnju i prodaju borbenih oklopnih vozila u Kuvajtu. Prvi petogodišnji licencni ugovor istječe ove godine, a novi bi se trebao potpisati do kraja godine. Realizacijom prodaje oklopih vozila iz Đure Đakovića u Kuvajt u potpunosti bi se planirao ugovoreni indirektni offset.

Onaj direktni već je riješen transferom tehnologije i prebacivanjem proizvodnje oklopnih vozila u Slavonski Brod za potrebe Ministarstva obrane. Za razliku od drugih zemalja, Hrvatska se na ovom poslu i nije nešto obogatila.

Mađarska je, primjerice, dobila dvije tvornice Electroluxa, a Južna Afrika je, između ostalog, svojim vinima preplavila Švedsku na osnovi kupnje Gripena. To je pokušao učiniti i Tajland svojom piletinom, ali je Švedska to odbila jer je utvrđeno da je to meso u velikom postotku zaraženo salmonelom.

Uglavnom, Hrvatska nije uspjela, a mnogi upoznati s procesom tvrde kako njezina administracija jednostavno nije bila sposobna odraditi jedan takav offset program. Poslije je stigao novi ugovor za još 42 oklopna vozila, ali o realizaciji offseta po tom ugovoru nema previše informacija.

A onda je 2010. na razini Europske unije usvojen prijedlog Europske komisije prema kojemu pri prodaji vojne opreme u Europskoj uniji više neće biti moguće nuditi tzv. offset programe. Ostala je mogućnost vojnog ili direktnog offseta, ali onaj indirektni ulaganjem u gospodarstvo najstrože je zabranjen.

Na taj se način željelo potaknuti proizvodnju i prodaju vojne opreme unutar Europske unije. Nakon ugovora s Patrijom Hrvatska više nije ugovarala niti jedan offset program pri kupnji vojne tehnike. A sada kad je krenula u nabavu borbenih aviona, on je zabranjen. I što sad? Opcije su i dalje otvorene. S jedne strane, ulaganje kroz vojni dio.

Dakle, ulaganje tvrtke koja Hrvatskoj proda avione u vojne poslove koji su direktno povezani s predmetom nabave. Tu bi prije svih mogao profitirati Zrakoplovno-tehnički centar u Velikoj Gorici. Švedski Saab, koji Hrvatskoj nudi avion JAS 39 Gripen, ne krije da kroz taj vid suradnje, ako pobijedi na natječaju, želi uložiti u visini od 50 posto vrijednosti ugovora. Dakle, ako je, primjerice, ugovor vrijedan oko milijardu eura, pola od toga bilo bi uloženo u vojne instalacije, a najviše u ZTC. I Izrael, koji Hrvatskoj nudi avion F16 Barak, prema neslužbenim informacijama, ima velike planove oko ulaganja u ZTC.

No, što s ulaganjem u hrvatsko gospodarstvo koje spominje ministar Krstičević? S obzirom na to da se nigdje ne smije spominjati povezanost s nabavom zrakoplova, taj se dio mora riješiti kroz suradnju dviju država kojom bi se potaknulo investiranje kompanija iz države koja prodaje avione u Hrvatsku.

Prvi takvi koraci već su poduzeti. Tako je nedavno potpisan sporazum o suradnji ministarstava poljoprivrede Hrvatske i Izraela, a švedski je Saab objavio da u Hrvatskoj planira pokrenuti inovacijski program koji će se sastojati od centra za softver, znanstvenog parka i sveučilišnog istraživačkog programa.

Naravno, sve to nema veze s prodajom aviona, a suradnja i najave se sasvim slučajno poklapaju s tijekom natječaja za nabavu. Nitko od ponuđača zasad ne želi niti neslužbeno otkriti koje bi projekte mogli pokrenuti u Hrvatskoj u slučaju pobjede na natječaju.

No, pojedini naši sugovornici naglašavaju kako bi bilo poželjno da Hrvatska ovu nabavu iskoristi kako bi dovela inovacije, nove tehnološke iskorake, a ne samo proizvodne pogone. Ono što je još važnije jest da se silna najavljivana gospodarska korist od ovog posla ne pretvori u Patria 2 proces. Zvalo se to offset ili gospodarska suradnja, piše Jutarnji list

Švedski Gripen ili izraelski F16 Barak – ili nešto treće?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Jadranko Prlić od sutra ima pravo na puštanje na prijevremenu slobodu

Objavljeno

na

Objavio

Britanske vlasti obavijestile su haaški tribunal da Jadranko Prlić, pravomoćno osuđen za “ratne zločine” u Herceg-Bosni koji se nalazi na odsluženju 25-godišnje kazne zatvora u Ujedinjenoj Kraljevini, od sutra ima pravo na uvjetno puštanje na slobodu nakon odslužene polovice kazne.

Na to ima pravo po britanskim propisima, a pismo britanskih vlasti, koje je danas deklasificirao i objavio Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove u Haagu, postavlja pitanje predsjedniku tog mehanizma kada da puste Prlića na prijevremenu slobodu.

Izvori Večernjeg lista iz Haaga kažu da je to uobičajena procedura u kojoj države informiraju haaški mehanizam o tome kada po njihovim propisima osuđenik može zatražiti prijevremeno puštanje.

Dodaju da bi Prlić od sutra, 18. veljače, mogao podnijeti zahtjev da bude pušten na uvjetnu slobodu nakon odsluženja polovice kazne sukladno britanskim zakonima. Ali o takvom zahtjevu odlučuje predsjednik haaškog mehanizma, a ne samo slovo britanskih zakona.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Župan Čačić najavljuje tužbu protiv ministrice Divjak

Objavljeno

na

Objavio

Varaždinski župan Radimir Čačić najavio je u ponedjeljak tužbu protiv ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak, zbog nesavjesnog raspolaganja javnim novcem, a zbog duga države Varaždinskoj županiji za sufinanciranje izgradnje škola po modelu javno-privatnog partnerstva.

Država je 2016. prestala isplaćivati svoj udio u sufinanciranju najamnine za 32 škole i dvorane izgrađene po modelu javno-privatnog partnerstva. Tadašnji varaždinski župan Predrag Štromar, danas potpredsjednik Vlade, podnio je prvu tužbu protiv države, a kako dug nije vraćen i sadašnji župan Čačić nastavio je s tužbama.

Trgovački sud u Varaždinu je 15. travnja 2019. donio nepravomoćnu presudu o isplati dugovanja, a u prosincu je stigla pravomoćna presuda za prve dvije tužbe u jednom spisu, odnosno da 14,2 milijuna, s kamatama ukupno 18,6 milijuna.

Župan Čačić danas je na konferenciji u Varaždinu ponovio da su potpredsjednik Vlade, ministar graditeljstva Štromar i ministrica obrazovanja Divjak sprječavali povrat duga, te dodao da je novac isplaćen tek nakon ovrhe.

„Učinili su sve da ne plate, tek na dan ovrhe su nazvali i tražili da im damo još jedan dan da plate“, rekao je Čačić. Dodaje da se tada oglasio i HNS s priopćenjem da je prema presudi, Štromar bio u pravu da je Ministarstvo Varaždinskoj županiji dužno isplatiti zaostale rate za JPP.

„Taj isti koji je sprečavao da se plati, ta ista ministrica koja je sprječavala da se isplati. Malo je suludo, glupo, uvredljivu za zdravu pamet svakog čovjeka – da ne želiš platiti, a onda si zaslužan što je plaćeno“, izjavio je Čačić, dodavši: Tu nisu stali, nego je stigao zahtjev od strane Državnog odvjetništva, koje uime Vlade i Ministarstva obrazovanja traži „da se taj novac uzme kroz prijedlog za dopuštenje revizije presude“.

„Normalno je da ministri iz jednog grada, jedne županije, pokušavaju napraviti što više za svoje građane, za svoju izbornu bazu. Ovo je jedinstveni slučaj u političkoj povijesti i šire od Hrvatske, da čine sve da bi napravili štetu. Čak i kad sud presudi da je Vlada dužna“, zaključio je Čačić.

Na novinarski upit kakav odgovor očekuje glede zahtjeva za reviziju presude, Čačić je ustvrdio da je u hrvatskom sudstvu sve moguće.

„Vrhovni sud može reći da je glupo da bi to uopće puštali u reviziju, ali i ne mora. Koliko ja znam naše sudstvo, u njemu je sve moguće”, odgovorio je Čačić te najavio tužbu.

„Mi ovdje Varaždinci, bez obzira kaj neki vele da nismo baš Zagorci, tužit ćemo Vas, ministrice, tužit ćemo Vas osobno za nesavjesno raspolaganje javnim novcem. Protuzakonitim postupanjem do danas je državni budžet već oštećen za preko 4 milijuna kuna, a ukupno će biti za preko deset milijuna kuna zateznih kamata. Kad sve završi netko će za to odgovarati“, rekao je Čačić najavivši tužbu protiv ministrice Divjak.

Varaždinskoj županiji isplaćeno je 18,6 milijuna kuna po prvoj presudi, a u postupku su još tri tužbe.

Ukupni iznos je nešto više od 30 milijuna kuna, od čega je 26 milijuna glavnice te 4,6 milijuna kuna zateznih kamata. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari